RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je zaprijetio da će njegova zemlja koristiti nuklearno naoružanje ako je napadne neka država te da će se bilo kakav konvencionalni napad uz podršku neke nuklearne sile smatrati udruženim, javlja Reuters.

"Želim istaknuti jednu ključnu promjenu"

Otvarajući sjednicu Vijeća sigurnosti na kojoj su sudjelovali najviši ruski dužnosnici, Putin je rekao da su izneseni prijedlozi za promjenu ruske nuklearne doktrine i da bi želio istaknuti jednu od predloženih ključnih promjena.

"Predlaže se da se agresija na Rusiju neke države bez nuklearnog naoružanja, no uz sudjelovanje ili podršku nuklearno naoružane zemlje, smatra njihovim zajedničkim napadom na Rusku Federaciju", rekao je. 

Kad će Moskva razmotriti korištenje nuklearnog oružja?

"Jasno su utvrđeni i uvjeti prijelaza Rusije prema upotrebi nuklearnog naoružanja", naglasio je Putin pa dodao da će Moskva razmatrati takav potez ako primijeti masivan napad raketama, zrakoplovima i dronovima na svoj teritorij. 

Rusija zadržava pravo upotrebe nuklearnog naoružanja ako ona ili Bjelorusija budu mete agresije, uključujući napade konvencionalnim naoružanjem, upozorio je. Putin je rekao da su ta "razjašnjenja pažljivo kalibrirana" te da su "razmjerna suvremenim vojnim prijetnjama s kojima se Rusija suočava". 

Znakovit tajming Putinove prijetnje - prije ključnog sastanka Zelenskog i Bidena

Vrlo je zanimljivo što je ruski predsjednik dosad najizravnije zaprijetio Zapadu korištenjem nuklearnog oružja samo dan uoči važnog sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Joea Bidena u Bijeloj kući. Naime, danas bi Zelenski u Washingtonu trebao predstaviti Bidenu svoj "plan pobjede".

Kijev, naime, očekuje snažnu podršku američkog čelnika prije nego što Biden napusti Bijelu kuću. Kako javlja BBC, visoki dužnosnik u Kijevu rekao je da žele da se "Biden upiše u povijest" u svojim posljednjim mjesecima na dužnosti.

Iako Kijev detalje plana i dalje drži u tajnosti, strategija će vjerojatno sadržavati molbe za daljnju vojnu i financijsku potporu, ali i sigurnosna jamstva za budućnost. Zelenski kaže da je plan osmišljen kao "most" prema zaustavljanju rata, za koji vjeruje da bi mogao završiti "prije nego što ljudi misle".

"Potrebna je akcija"

Ako Zapad ojača poziciju Ukrajine, tvrdi Zelenski, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi biti prisiljen na diplomatsko rješenje sukoba. "Ovaj se rat ne može smiriti pregovorima. Potrebna je akcija", rekao je Zelenski kasno sinoć Vijeću sigurnosti UN-a.

Ukrajinski predsjednik, koji je itekako vičan odnosima s javnošću, namjerava se suočiti i s kritičarima u SAD-u koji propitkuju je li mudro dodatno ulijevati novac u Ukrajinu i promicati plan za konačni mir.

Zelenski je bacio sve karte na "plan pobjede"

Zelenski ulaže velike napore u svoj plan pobjede te je proteklih dana u Ujedinjenim narodima pokrenuo veliku diplomatsku ofenzivu. Prekjučer je tako govorio na raspravi o reformiranju UN-a. Jučer se obratio Vijeću sigurnosti, a danas je održao govor na Općoj skupštini, u kojem je rekao da Putin planira udariti na ukrajinske nuklearne elektrane. 

Oko jednoga je vrlo jasan - vremena je malo. U jednom od svojih brojnih intervjua Zelenski je rekao da se plan pobjede mora prihvatiti, a Ukrajina mora ojačati, i to u naredna tri mjeseca. "Ovaj plan je osmišljen prvenstveno s Bidenovom potporom na umu", rekao je za New Yorker. Ta potpora nipošto nije zajamčena, ali Zelenski je bacio sve karte na nju.

Problem zvan Donald Trump

Razlog je jednostavan - situacija će se značajno promijeniti ako Donald Trump pobijedi na izborima. Na predizbornom skupu prije par dana bivši predsjednik ismijavao je Zelenskog kao "najvećeg trgovca u povijesti" jer "svaki put kad dođe u ovu zemlju, ode sa 60 milijardi dolara".

Trump je ponovio da će pozvati Rusiju i Ukrajinu na dogovor o okončanju rata, za koji se Kijev boji da bi ga natjerao da prihvati teritorijalne gubitke, a da pritom ne bi dobio nikakva jamstva protiv daljnje ruske agresije.

Sad sve ovisi o Bidenu

Upravo strah od takvog scenarija potiče diplomatsku akciju iza plana pobjede Zelenskog. Neki diplomati ne vjeruju da će taj plan natjerati Rusiju za pregovarački stol. Sada mnogo ovisi o Bidenovu odgovoru.

Zastupnici u Kongresu dobit će plan, baš kao i Trump, ali i njegova suparnica Kamala Harris. Trump je tvrdio da će okončati rat u roku od 24 sata ako postane predsjednik, što je dovelo do straha da će republikanski kandidat prisiliti Kijev na teritorijalne ustupke.

"Glavni prioritet plana je snažan udar na Rusiju"

Američki izbori sve su bliže, što znači da je ovo ključni trenutak za Zelenskog jer ruske trupe na istoku Ukrajine nastavljaju napredovati centimetar po centimetar. Glavni prioritet u planu pobjede je "snažan udar na Rusiju", vjeruje vojni analitičar Mihajlo Samus, direktor think tanka New Geopolitics Research Network.

Davanje Kijevu mogućnosti da uništi vojnu infrastrukturu u dometu od 300 km moglo bi ozbiljno ugroziti ofenzivne operacije Kremlja u Donbasu, na istoku Ukrajine, ali i rusku sposobnost da "neutralizira" aktualni upad Ukrajine u rusku regiju Kursk, kaže Samus.

To bi značilo dobivanje dopuštenja, dosad uskraćenog, za korištenje raketa dugog dometa zapadne proizvodnje na ciljevima duboko u Rusiji.

Dok Ukrajina uspješno šalje napadačke bespilotne letjelice na ruska skladišta streljiva, projektili mogu probiti i jače utvrđene mete poput aerodroma i vojnih baza. Planom pobjede Kijev će tražiti više takvih projektila, vjeruje Olga Rudenko, glavna urednica Kyiv Independenta.

"Poziv Ukrajini da uđe u NATO dio je plana pobjede"

Također se očekuje da će daljnja financijska potpora i kapitaliziranje iznenadnog prekograničnog prodora Ukrajine u rusku regiju Kursk činiti ključne elemente plana pobjede. Što se tiče budućih sigurnosnih jamstava, težnja Ukrajine pridruživanju obrambenom vojnom savezu NATO-u ostaje jasna.

"Poziv Ukrajini da uđe u NATO dio je plana pobjede", potvrdio je Andrij Jermak, šef ureda Volodimira Zelenskog. Češki predsjednik Petr Pavel, vatreni saveznik Ukrajine, rekao je ovaj tjedan da će dio te zemlje vjerojatno ostati "privremeno" okupiran, i to godinama.

Olga Rudenko vjeruje da je za većinu Ukrajinaca još uvijek "previše osjetljivo i nezamislivo ustupiti nešto Rusiji, čak i privremeno". "Nije da su Ukrajinci pohlepni za teritorijem", kaže. "Ne možemo ostaviti svoje ljude tamo pod ruskom kontrolom i osuditi ih na te užase", rekla je misleći na uvjerljiva izvješća o ruskim ratnim zločinima.