Putin pokušava ostaviti Ukrajinu bez struje. Milijuni bi mogli umrijeti zbog toga
MASOVNI ruski napadi na civilne mete u Ukrajini ne prestaju. Nakon golemog vala napada projektilima i bespilotnim letjelicama prošlog tjedna, u jučerašnjem napadu projektili su upadljivo izostali. Umjesto toga Rusija je na Kijev i druge gradove jučer poslala desetke iranskih dronova-kamikaza Šehid-136. Danas je opet uključila i projektile, pokazujući da ih, barem zasad, još ima dovoljno.
Nakon što je jučer ubijeno četvero ljudi, uključujući trudnicu i njenog supruga, u jutrošnjem raketnom udaru na elektroenergetsko postrojenje u Kijevu ubijeno je još dvoje ljudi, potvrdio je kijevski ured javnog tužiteljstva.
Uslijed najnovijih raketnih udara još jednom je došlo do djelomičnog prekida opskrbe strujom, ali i vodom u najmanje tri grada: Kijevu, Dnjipru i Žitomiru. Dužnosnici Dnjepropetrovske oblasti priznali su da je lokalno električno postrojenje pretrpjelo “teško oštećenje”. U Žitomiru, gradu od 250 tisuća stanovnika, gradonačelnik je naveo da je čitav grad bez struje i vode te da su bolnice prebačene na opskrbu strujom iz pomoćnih generatora.
>> Nestanci struje nakon ruskih udara u tri grada, uključujući Kijev
Evidentno je da su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo vojno zapovjedništvo odlučili svoj dalekometni arsenal usmjeriti na civilne, umjesto na vojne mete. No baš kao što je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij naglasio prošlog tjedna, teroriziranje i ubijanje civila ovdje je sekundarni cilj. Primarni je uništenje energetske infrastrukture. Podsjetimo, i Putin je prošlog tjedna izjavio da je naredio napade na "ukrajinsku energetsku, vojnu i komunikacijsku infrastrukturu".
Iranski dronovi već rade štetu, a Rusiji dolaze i novi projektili
Upravo je to razlog za relativno nizak broj ubijenih, barem u odnosu na razmjere višednevnih napada koji su pogodili desetke gradova i mjesta. Drugi mogući razlog je visok postotak krstarećih projektila i dronova koje je ukrajinska protuzračna obrana uspjela oboriti, bar prema ukrajinskim izvještajima koje nije moguće neovisno provjeriti.
Primjera radi, jučer se čak pet dronova Šehid-136 zabilo u infrastrukturne objekte u središtu Kijeva, uključujući zgradu elektroenergetske tvrtke UkrEnergo. A prema ukrajinskim podacima, Rusija je nabavila čak 2400 ovih jeftinih, ali ubojitih i teško uhvatljivih dronova.
Izgleda da Moskvi ni to nije dovoljno pa je, barem prema tvrdnjama ukrajinskih i američkih dužnosnika za Washington Post i Reuters, naručila od Teherana balističke projektile kratkog dometa tipa Fateh-110 i Zolfagar.
Vojni analitičar britanskog Sky Newsa, profesor Michael Clarke, tvrdi da su ukrajinske procjene o presretanju oko 80 posto ruskih dronova “plauzibilne”, ali napominje da, “ako ih se probije i samo 20 posto, ako prođu samo tri ili četiri, usprkos tome što imaju relativno malu bojevu glavu, na civilnim metama mogu napraviti veliku štetu".
>> Rusija terorizira Ukrajinu iranskim dronovima kamikazama. Evo zašto su tako opasni
Clarke zaključuje da, iako Putin “želi natjerati ukrajinsku populaciju da pati zbog napada na Krimski most", ovakvi udari “ne čine stratešku razliku”.
Više od 1100 gradova i sela bez struje, uništeno 30% elektrana
No je li zaista tako? Odgovor će ovisiti o tome koliko uspjeha Rusije bude imala u uništenju elektroenergetske infrastrukture ove zemlje. A Zelenskij je u današnjoj objavi na društvenim mrežama priznao da je od prošlog ponedjeljka uništeno čak 30 posto elektrana njegove zemlje.
Glasnogovornik ukrajinske hitne službe Oleksandr Korunzij iznio je na današnjem brifingu još alarmantnije informacije: čak 1162 grada i sela diljem zemlje ostala su bez struje nakon "190 masovnih napada projektilima, bespilotnim letjelicama kamikazama i topništvom u 16 ukrajinskih regija i u gradu Kijevu", uz više od 70 mrtvih i 240 ozlijeđenih.
Ministar za razvoj zajednica i teritorija Oleksij Černišov iznio je pak podatak o 45 pogođenih energetskih postrojenja i više od 180 civilnih zgrada u tom razdoblju. Ukrajinske komunalne službe svo to vrijeme grozničavo rade na popravcima, ali čini se da ruske snage uništavaju infrastrukturu brže nego ju je moguće popraviti. A jesensko vrijeme je sve hladnije i grijanje je sve nužnije.
"Cjelokupno stanovništvo treba se pripremiti za tešku zimu"
Ukrajinske građane se već poziva da ne koriste električne uređaje od 7 do 9 ujutro i od 17 do 22 navečer, kako ne bi došlo do preopterećenja sustava koji ima sve manji kapacitet. Opće redukcije još nisu uvedene, ali nisu isključene.
"Cjelokupno stanovništvo treba se pripremiti za tešku zimu”, poručio je Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda predsjednika, upozorivši da su “mogući i stalni nestanci struje ako se udari nastave" - ali i nestanci vode i grijanja.
Naime, kako piše stranica američkog Atlantskog vijeća, neke od meta ruskih udara bile su i kombinirane termoelektrane, koje uz električno postrojenje sadrže i toplanu, tako da je i grijanje već ugroženo u dijelovima zemlje. A centralno grijanje se ne može smanjiti kao električna opskrba - može biti samo uključeno ili potpuno isključeno.
Usto, samo osam od 15 ukrajinskih nuklearnih reaktora trenutno je operativno, a najveća europska nuklearna elektrana, ona u Zaporižji, potpuno je isključena iz mreže nakon višemjesečnog granatiranja za koje se Ukrajinci i Rusi međusobno prozivaju.
Sreća u nesreći za ukrajinsku električnu mrežu je ta što je potražnja drastično smanjena zbog rata, okupacije petine teritorija i egzodusa milijuna izbjeglica.
Da Rusija "slijedi namjernu strategiju pokušaja uništenja ukrajinske električne mreže", ocijenio je i neimenovani zapadni dužnosnik u razgovoru za Guardian. A s obzirom na to da je Ukrajina prošlog tjedna zbog toga morala prestati izvoziti struju u Europsku uniju, jasno je da će se posljedice ove katastrofe odraziti i na zemlje članice EU, uključujući Hrvatsku.
>> Ukrajini prijeti nestanak struje. Sve ovisi o broju raketa koje Rusi još uvijek imaju
Je li Putin očajan ili želi natjerati Ukrajince u očaj?
Mnogi analitičari smatraju ovu Putinovu eskalaciju (pri čemu se misli na udare na energetsku infrastrukturu, jer raketiranje civilnih ciljeva sigurno nije počelo prošlog tjedna) potezom očajnika. I američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken zaključio je danas da je ovo “znak da je Rusija sve očajnija, ali pokazuje i koliko nisko je spremna spustiti se što se tiče ciljanja civila i civilne infrastrukture".
Takav zaključak je, doduše, a priori subjektivan; oni koji osuđuju rusku agresiju uglavnom će se složiti s njime, oni koji je opravdavaju reći će da je to neuvjerljiva racionalizacija i spin. Na kraju krajeva, kako može biti potez očajnika ako djeluje - ako polako, ali sigurno ostavlja sve veće dijelove zemlje bez struje i gura elektroenergetsku mrežu prema potpunom slomu?
Na stranu to što je za jednu Rusiju ponižavajuće da mora uvoziti vojne dronove iz Irana, jasno je da je Putin taj koji želi izazvati očaj među Ukrajincima i natjerati Zelenskog da prepusti Rusiji petinu ukrajinskog teritorija.
Takva strategija je prije svega okrutna, kriminalna i bezobzirna. Putin, u maniri Hitlera, Staljina i drugih diktatora iz 20. stoljeća, dokazuje da nema tog broja mrtvih, bilo na ukrajinskoj ili ruskoj strani, koji bi mu bio previsok - ako postoji šansa da će preko njihovih leševa doći do željenog cilja.
U najgorem scenariju milijuni bi mogli umrijeti
U slučaju da ukrajinska elektroenergetska, toplinarska i vodovodna mreža zaista kolabira, stotine tisuća, pa i milijuni ljudi mogli bi umrijeti od nadolazeće zime, nestašice pitke vode, nemogućnosti bolničkog liječenja ili iz niza drugih razloga.
Tvrdnja kijevskog gradonačelnika Vladimira Klička da je jučerašnji napad “još jedan dokaz genocida koji Rusi provode nad Ukrajincima” možda je zasad pretjerana, ali ostavljanje desetaka milijuna ljudi bez energije bilo bi zaista genocidno.
Iz Putinove monstruozno cinične perspektive, Ukrajina ga je natjerala da posegne za ovakvim krajnjim mjerama jer je nastavila drsko pružati otpor umjesto da mu prepusti “povijesno ruske zemlje”, kako je opisao anektirani ukrajinski teritorij.
Stoga će Ukrajini biti nužna sva financijska i tehnička pomoć koju može dobiti iz Europe i sa Zapada kako bi preživjela zimu i održala osnovne potrebe suvremenog života. U suprotnom, možda će biti prisiljena na predaju. A ni to neće biti garancija da će izbjeći humanitarnu katastrofu kakva u Europi nije viđena desetljećima.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati