BBC JE OBJAVIO analizu današnjeg proglašenja djelomične mobilizacije u Rusiji, koju je u TV obraćanju naciji najavio predsjednik Vladimir Putin.

Ruski predsjednik naredio je djelomičnu mobilizaciju kako bi ojačao ruske snage, koje su u Ukrajini ovog mjeseca doživjele teške poraze. U TV obraćanju naciji Putin je rekao da zapadne zemlje koje podupiru Kijev direktno prijete "dezintegracijom" Rusije.

Upozorio je NATO da bi Rusija, nuklearna sila, mogla koristiti bilo koje oružje u svom arsenalu protiv onog što je nazvao zapadnom "nuklearnom ucjenom". Putinovo obraćanje uslijedilo je dan nakon što su proruski separatistički čelnici četiri okupirane regije na istoku i jugu Ukrajine najavili planove za održavanje referenduma o pripojenju Rusiji. BBC podsjeća da je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim upravo nakon takvog referenduma 2014. godine.

Što Putinova mobilizacija znači u praksi?

Rusija planira pozvati oko 300.000 rezervista, odnosno ljudi koji su prošli vojnu obuku i, kako je naglasio Putin, imaju specijalističke vještine koje su potrebne ruskoj vojsci u ratu u Ukrajini. To znači da će i rezervni časnici, od kojih su neki stariji od 60 godina, biti izvučeni iz mirovine i poslani u Ukrajinu.

Rusija bi, barem teoretski, mogla mobilizirati oko 25 milijuna ljudi u vojnu službu, ali ta opcija se još ne razmatra. I Putin i njegov ministar obrane Sergej Šojgu su naglasili da ročnici neće biti poslani u borbu u Ukrajinu.

Šojgu je rekao da su dodatne trupe potrebne kako bi se branila bojišnica koja se proteže na oko 1000 kilometara. Mobilizacija će trajati mjesecima, a Putin je, podsjeća BBC, u više navrata rekao da je Rusija spremna na dugotrajni sukob.

Reuters pak podsjeća da se radi o prvoj mobilizaciji u Rusiji od Drugog svjetskog rata, ali navodi i da je Kremlj poslao tisuće ročnika u borbu u Afganistanu 1980-ih, a kasnije i u Čečeniju. Mnogi slabo obučeni ročnici ubijeni su u tim ratovima, pa zato ovaj put Kremlj očajnički želi izbjeći poticanje antiratnog sentimenta u ruskoj populaciji.

Jesu li ruske snage jače od ukrajinskih?

Ruska vojska je brojčano superiorna ukrajinskoj, ali ukrajinska taktika na bojišnici u kombinaciji s preciznim zapadnim oružjem uvelike je nadoknadila tu razliku. Rusija je Ukrajinu u veljači napala s oko 190.000 vojnika, a uz njih su se borili i tisuće proruskih separatista u istočnoj regiji Donbas.

Kremlj je i prije proglašena mobilizacije pokušao regrutirati velik broj vojnika te im je nudio plaću tri puta veću od nacionalnog prosjeka. To znači da su i prije današnjeg Putinovog govora unovačili nezanemariv broj vojnika, naročito iz siromašnih regija Sibira i Kavkaza, uključujući i iskusne čečenske borce.

Ruska vojska obično broji nešto više od milijun ljudi i oko 900.000 civilnog osoblja, ali prošlog mjeseca Putin je potpisao uredbu kojom naređuje regrutaciju još 137.000 ljudi. Ruski muškarci u dobi od 18 do 27 godina moraju odslužiti vojni rok, obično u trajanju jedne godine, ali mnogi su izuzeti zbog zdravstvenih razloga ili jer studiraju. 

Rusija je prvotno nijekala da šalje ročnike u Ukrajinu, ali nekoliko časnika poslano je na disciplinski sud nakon što se ispostavilo da su ročnici bili prisiljeni potpisati ugovore o ulasku u vojnu službu i potom poslani u Ukrajinu. Putin je potom inzistirao na tome da nijedan ročnik neće biti poslan u Ukrajinu.

Prije ruske invazije ukrajinska vojska je bila brojčano znatno manja te je brojala oko 196.600 aktivnih vojnika. No, Kijev je naredio masovnu mobilizaciju, što je drastično povećalo taj broj.

Zašto je Putin baš sad naredio mobilizaciju?

Zapadni analitičari i političari kažu da ukrajinska velika protuofenziva u sjeveroistočnoj regiji Harkiv, koja je šokirala Kremlj i natjerala Ruse na uzmak, objašnjava Putinov najnoviji potez.

Ministar obrane Šojgu danas je iznio nove brojke o ruskim žrtvama u Ukrajini, tvrdi da ih je ubijeno 5937. No, ta brojka je znatno manja od procjene koju je britansko ministarstvo obrane objavilo još u lipnju - 25.000 mrtvih. Ukrajina pak tvrdi da je ubila oko 50.000 ruskih okupatora.

Nedavno je potvrđeno da Rusija regrutira zatvorenike za rat u Ukrajini, što implicira da ruska vojska trpi teške gubitke u Ukrajini. Treba napomenuti da je sovjetska vojska u Afganistanu u desetogodišnjem ratu izgubila oko 15.000 vojnika.

BBC je nedavno procijenio da ruski gubici u Ukrajini uključuju više od 1000 elitnih časnika, uključujući mnoge pilote, obavještajne časnike i specijalce.

Prijeti li Putin nuklearnim ratom?

Putin je danas kritizirao zapadne zemlje koje podupiru Kijev te ih optužio da "prijete Rusiji", pa upozorio da će na bilo kakvu prijetnju teritorijalnom integritetu odgovoriti svim mogućim oružjem koje Kremlj smatra prikladnim.

"Naša zemlja posjeduje razna oružja masovnog uništenja, a u nekim kategorijama znatno modernija od onih koje imaju članice NATO-a. Ovo nije blef", rekao je Putin.

Ruska vojna doktrina, podsjeća BBC u analizi, dozvoljava korištenje taktičnog nuklearnog oružja u slučaju da ruskoj državi prijeti uništenje.

Rusija je već koristila dalekometne hipersonične projektile u Ukrajini, koji lete brže od 6000 km/h. No, analitičari kažu da ti projektili nisu odigrali ključnu ulogu u ratu. Bude li Rusija, nakon kontroverznih referenduma, tvrdila da se još dijelova Ukrajine priključilo Rusiji, mogla bi također tvrditi i da je pod napadom snaga NATO-a.

Kijev i zapadni lideri opisali su ruske "referendume" kao pokušaj da Rusija ugrabi dio ukrajinskog teritorija. Američka ambasadorica u Ukrajini Bridget Brink rekla je da su "lažni referendumi" i parcijalna mobilizacija "znak ruske slabosti". Nizozemski premijer Mark Rutte je Putinov potez nazvao "znakom panike".

"Njegova retorika o nuklearnom oružju je nešto što smo već čuli puno puta prije", rekao je Rutte, dodajući da nije uznemiren zbog Putinovih izjava o nuklearnom oružju. 

I drugi zapadni političari poručili su da ne smatraju prijetnju nuklearnom eskalacijom naročito ozbiljnom.