Putin u Minsku, Zelenski u Washingtonu. Jedan posjet donio je strah, a drugi nadu
U ISTOM tjednu ruski predsjednik Vladimir Putin je u Minsku posjetio svog vazala Aleksandra Lukašenka, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prvi put od početka ruske agresije, napustio Ukrajinu da bi posjetio kolegu Bidena i održao govor pred Kongresom. Jedan je posjet donio isključivo zebnju i strah, a drugi nadu i optimizam.
Koje će sve posljedice Putinovog posjeta Lukašenku biti, još se ne zna. No, ono što se zna jest da je taj posjet izazvao više nelagode, pa i straha u Bjelorusiji nego u Ukrajini. Bjelorusi strahuju na koje je sve ustupke Lukašenko pristao i hoće li zbog toga ukrajinski rat doći i u njihove obitelji.
Strah u Bjelorusiji
Strahuju da je Lukašenko pristao da će združene rusko-bjeloruske snage zajedno djelovati u Ukrajini, možda već na proljeće u velikoj ofenzivi na Kijev i sjeverni dio Ukrajine. A to bi, sasvim sigurno, značilo i mobilizaciju barem 150 tisuća bjeloruskih rezervista.
Putin bi vrlo rado dio ratnih napora svalio na Lukašenkova leđa, no ne može biti potpuno siguran da mu takva odluka neće donijeti još veće probleme. Stoga će o budućnosti Bjelorusije presudnu ulogu imati procjene ruskih sigurnosno-obavještajnih agencija o tome hoće li velika mobilizacija dovesti do otvorene pobune, revolucije i rušenja Lukašenka.
Putinu nikako ne treba još jedan rat, pa makar to bio i građanski u Bjelorusiji, jer bi morao slati postrojbe koje bi pokušale spasiti Lukašenkovu diktaturu. Pokažu li analize i procjene da bi od uključivanja Bjelorusije u Ukrajinski rat bilo više štete nego koristi, Putin će se morati zadovoljiti tek Lukašenkovim pristankom da se ruske snage ponovo razmjeste na granici s Ukrajinom.
Ako Bjelorusija može sudjelovati u ratu, zašto ne bi mogla Poljska?
Otvoreno uključivanje Bjelorusije u Ukrajinski rat otvorilo bi i neke druge opcije. Ako Bjelorusija može sudjelovati u ratu, zašto to ne bi mogla Poljska? Što ako bjeloruske snage uđu na sjever Ukrajine, a poljske (na poziv Kijeva) u zapadnu Ukrajinu i sukobe se u blizini tromeđe Ukrajine, Poljske i Bjelorusije.
Otvoreno bjelorusko uključivanje u rusku agresiju zasigurno bi isprovociralo adekvatan odgovor Zapada. Ako ne ulaskom poljskih postrojbi u Ukrajinu, onda znatnim povećanjem isporuka oružja (uključujući i nove borbene sustave) i streljiva Kijevu.
S druge strane, ruski gubici su vrlo veliki, da ne kažemo ogromni, a dobici nikakvi. Tek pokoje selo nakon tjedana borbi. Da bi preokrenuo odnos snaga u rusku korist, Putin mora proglasiti masovnu mobilizaciju i podići još stotine tisuća, a vjerojatno i više od milijun pričuvnika.
Ruska aktivna pričuva broji dva milijuna, što znači da bi s već podignutih više od 300 tisuća vrlo brzo došla do limita. Već je prvi krug mobilizacije izazvao ogromne političke probleme (više od milijun Rusa pobjeglo je u inozemstvo) pa će svaki naredni izazvati još gore. Putin mora dobro odmjeriti hoće li njegovi podanici ovog puta odreagirati kao 1941. ili 1917. godine.
Posjet Zelenskog Washingtonu je bio potpuni uspjeh
Predsjednik Zelenski se odlučio na svoj prvi put izvan Ukrajine od početka ruske agresije kako bi zahvalio Amerikancima na pomoći i osigurao da će ona i dalje dolaziti i nakon što Republikanci preuzmu većinu u Kongresu. U tome je potpuno uspio jer je Kongres zadnjeg dana prije odlaska na praznike izglasao 45 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Kad se idući put sastane, imat će republikansku većinu.
Američki predsjednički sustav ostavlja dovoljno prostora predsjedniku Bidenu da nastavi slati pomoć Ukrajini i uz protivljenje Kongresa, no ona bi bila osjetno manja i išla bi osjetno sporije. Na sreću Ukrajinaca, republikanska većina u Zastupničkom domu bit će vrlo tanka (tek devet zastupnika) pa su procjene da će predsjednik Biden i dalje imati snažnu podršku za pomaganje Ukrajini.
Sve ovisi o raspoloženju američke javnosti prema ratu
Znatno veći problemi za Kijev nastupit će za točno dvije godine ako republikanski kandidat na predsjedničkim izborima pobijedi Bidena. Doduše, Donald Trump je trenutno bliže zatvoru nego ponovljenoj kandidaturi za predsjedničke izbore. Međutim, problem je kako će se prema Ukrajini postaviti drugi republikanski kandidati. A to će ponajviše ovisiti o raspoloženju američke javnosti prema Ukrajinskom ratu.
Predsjednik Zelenski je u Washingtonu "na poklon" dobio PZO raketni sustav Patriot. Doduše, samo jednu bitnicu. Pa je značenje tog poklona više simbolično nego što će pomoći u ukrajinskoj obrani. Tim prije jer će obuka ukrajinskih operatera potrajati do proljeća.
Jedna bitnica Patriota može zaštititi samo centar Kijeva
Jedna bitnica Patriota bit će taman dostatna da zaštiti središte Kijeva. Naravno, uz dodatne tri bitnice PZO raketnog sustava IRIS-T SLM (do sada je isporučena jedna bitnica). S jednom bitnicom Patriota i četiri bitnice IRIS-T SLM, Kijev će postati poprilično siguran grad od ruskih zračnih udara. Problem je što će svi ostali gradovi u Ukrajini i dalje biti terorizirani ruskim raketnim napadima.
Međutim, organiziranje učinkovite PZO obrane cijelog teritorija države veličine Ukrajine je vrlo težak zadatak koji traži desetljeća visokih ulaganja. Bez obzira na to koliko Ukrajina dobila sa Zapada PZO raketnih i topničkih sustava, Kijev će uvijek morati racionalizirati i odabrati koje će gradove štititi, a koji nisu toliko važni.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati