Radnica bi mogla dobiti 50.000 eura odštete. "Kolabirala sam zbog prekovremenih"
RADILA je kao asistentica u uredu uprave jedne banke koja posluje u Hrvatskoj. Tužila je tvrtku, a sutkinja je ovih dana presudila u njezinu korist. Postane li presuda pravomoćna, zaposlenica bi s kamatama i troškovima postupka mogla dobiti blizu 50.000 eura, prenosi Danica.
"Kolabirala sam zbog prekovremenog rada"
Na sudu je svjedočila kako je godinama radila prekovremeno i ostajala duže na poslu, što joj nikad nije bilo plaćeno. Zbog toga je kolabirala, pa je bila na bolovanju. Sud je zaključio da je radila prekovremeno u kontinuitetu gotovo tri godine.
Za prekovremen rad banka joj mora isplatiti 20.000 eura s kamatama, odnosno u prosjeku oko 570 eura mjesečno. S dodatnih 3300 eura mora joj podmiriti razliku do pune plaće dok je bila na bolovanju. Naknada štete za povredu prava osobnosti iznosi 3200 eura, a troškovi postupka oko 10.500 eura.
Kolegica s posla svjedočila je u njezinu korist, navodeći kako su morali ostajati izvan radnog vremena jer je od šest ljudi u njezinoj službi ostalo samo troje.
"Žalila sam se članovima uprave i ostalim nadređenima, no i nadalje sam radila prekovremeno jer sam imala odgovornost rješavanja zadataka u roku. Zbog svega bila sam zlostavljana od strane direktorice koja je prijetila sankcijama, pa sam na kraju i kolabirala", navela je radnica koja je tužila banku.
Direktori tvrde da nije bilo prekovremenog
Direktor banke svjedočio je pak kako nije bilo nikakve potrebe za prekovremenim radom, osim rijetko, možda dva puta godišnje. Sjednice uprave, kaže, nisu bile izvan radnog vremena. I drugi nadređeni menadžeri svjedočili su u korist banke.
No, jedna od kolegica je rekla kako je radnica doista gotovo svakodnevno ostajala na poslu izvan radnog vremena jer su u službi bile ostale samo njih tri. Sjednice uprave, kaže, počinjale su u 14 ili 15 sati te su trajale po nekoliko sati. Isto je bilo i sa sjednicama nadzornog odbora na kojima je kolegica morala biti.
Sutkinja je u presudi navela kako su dokazani svi navodi radnice iz tužbe jer je njezin iskaz u suglasju s materijalnim dokazima, odnosno poslovnom dokumentacijom banke.
"Banka joj nije htjela platiti prekovremeni rad, niti joj odobriti pomoć koju je tražila, kao što niti nije vodila evidenciju rada na ispravan način, jer nije evidentiran početak i završetak rada, a što je u konačnici utvrđeno i presudom prekršajnog suda", zaključila je sutkinja.
Presuda donesena ovaj tjedan je nepravomoćna i banka se na nju može žaliti u zakonom predviđenom roku.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati