EUGEN Kvaternik bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar, poznat najviše po Rakovičkoj buni u kojoj je izgubio život. Njegovi hrvatski, nacionalistički stavovi učinili su ga jednim od najpoznatijih političara tog vremena, a zalagao se za ideju nezavisne Hrvatske bez utjecaja iz Budimpešte.

Mladi pravnik željan moderne Hrvatske

Rodio se 1825. godine, kada je hrvatski nacionalizam bio u svojim početnim fazama. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Rijeci, a jedan od školskih kolega bio mu je Ante Starčević, s kojim je dijelio političke stavove. Studirao je teologiju u Senju, Zagrebu i Pešti, ali se prebacio na pravo koje je završio taman prije revolucionarnih 1848. i 1849. godine. Po naredbi bana Josipa Jelačića vježbao je dragovoljce u Požegi i Virovitici kako bi se kasnije mogli pridružiti Jelačićevoj vojsci. 

Do 1848. godine Kvaternik je shvatio da će politika iz Budimpešte biti konstantna prijetnja hrvatskom nacionalizmu te je razvio osjećaj nepovjerenja prema Mađarima. Iako je više puta bio potjeran iz zemlje, sredinom 1860-ih se trajno vratio, u vrijeme kada je stvorena Austro-Ugarska, a u novoj državi trebalo se nagoditi s Mađarima.

Hrvatsko vodstvo tada su činili Unionisti, koji su u Pešti 1868. godine potpisali Hrvatsko-ugarsku nagodbu. Bio je to dokument kojim je oduzeta hrvatska autonomija i promijenjene su ovlasti bana i Hrvatskog sabora. Hrvatska je od tada bila podčinjena i ovisna o politikama iz Pešte, osobito zbog činjenice da su sve financije prebačene u Mađarsku.

Rakovička buna

Uz konstantno kršenje autonomije, uvođenje diktature, Hrvatsko-ugarske nagodbe i raznih valova mađarizacije, Kvaternik je 1871. godine odlučio politički cilj postići putem ustanka. Podigao ga je u Rakovici 8. listopada 1871. s ciljem da Hrvatsku oslobodi od stranih okova, pritom misleći na Peštu, ali i Beč. 

Premda se Rakovička buna spominje u svakom hrvatskom udžbeniku i smatra se prvom nacionalnom bunom, u stvari se radi o vrlo loše organiziranom ustanku koji je bio slomljen u samo tri dana. Osim toga, Rakovička buna nije buna, već je ustanak, jer nije nastao spontano, već su ga organizirali pravaši. Kvaternik je preuzeo odgovornost za ustanak, distancirajući se od Stranke prava, premda je plan bio oružanim putem dovesti pravaše na vlast.