VLADA je na današnjoj sjednici predstavila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja - održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

No na toj sjednici premijer Plenković progovorio je i o padu hrvatskog BDP-a rekavši da se očekuje pad od 9,4 posto za ovu godinu. Dodao je i da se za iduću godinu projicira oporavak po stopi od 6,1 posto.

"2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto", kazao je Plenković. "Nastojat ćemo sa svim aktivnostima vratiti se na tračnice po kojima smo vozili prije pandemije. To je ujedno i najveći godišnji pad od rata. Pad BDP-a u krizi 2009. bio je 7,3 posto", dodao je.

Marić potvrdio projekcije o padu BDP-a

Uskoro je nakon premijera sve potvrdio i ministar financija Zdravko Marić.

"Za razinu cijele 2020. očekujemo pad BDP-a od 9,4 posto. Iduće godine procjena rasta BDP-a je 6,1 posto. Sve izuzev državne potrošnje ove godine će padati. Očekujemo i pad uvoza roba i usluga. Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima", objašnjava Marić.
Očekuje se da će se Hrvatska vratiti u zonu deflacije. "Pad potrošačkih cijena za 0,3 posto", kazao je Marić. "Očekujemo pad zaposlenosti od 3,3 posto", dodao je.

Pristižu komentari, Bujas: Mi očekujemo veći pad BDP-a

Nedugo nakon te najave Index je kontaktirao hrvatske poduzetnike tražeći komentar najavljenog pada BDP-a.

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas rekao nam je da će sve još i biti dobro ako pad bude bio 9,4 posto.

“Ako padne 9,4 posto, bit ćemo svi zadovoljni. Mi očekujemo veći pad BDP-a. Pad od skoro 10 posto je popriličan pad BDP-a koji znači veliki pad u konačnici u svim sferama, i plaća, potrošnje, proračuna, rast nezaposlenosti. Da budemo jasni, pravo povećanje nezaposlenosti se očekuje nakon ova 3 mjeseca kad se većina tvrtki vrati na tržište. Ukratko, s obzirom na očekivanja od sezone, može se očekivati i veći rast nezaposlenosti, a onda možemo očekivati i veći pad BDP-a”, rekao je Bujas.

Huić: Izgubit ćemo na desetke i desetke tisuća radnih mjesta

Kontaktirali smo i predsjednika Udruge poreznih obveznika Lipa Davora Huića.

“Hrvatski BDP je negdje oko 400 milijardi kuna. 10 posto od toga je 40 milijardi i kad se taj broj podijeli na stanovnike, 4 milijuna, dobijemo gubitak od 10.000 kuna per capita ove godine. Dakle, ove godine će prosječni građanin raspolagati s 10.000 kuna manje nego što je raspolagao prošle godine. Oni koji su zarađivali puno, izgubit će puno, a oni koji su zarađivali manje, izgubit će manje. To je ogroman novac, izgubit ćemo na desetke i desetke tisuća radnih mjesta. Na taj pad ne možemo utjecati, jedino što možemo je maksimalno otvoriti koridore za turizam i pokušati spasiti sezonu. Nama je još bitan i izvoz, da Njemačka i Italija nastave funkcionirati jer mi smo naslonjeni na njih u tom izvoznom dijelu pa je bitno da se probamo što brže vratiti. To je jedan od razloga zašto sam jako glasno protiv svake mjere koja ide u suprotnom smjeru, kao što je zabrana rada nedjeljom. Možda to nije velika stvar, ali, kvragu, hajdemo ne napraviti ništa što radi štetu, moramo napraviti ekstra napor da se vratimo što prije. Vlada jednostavno ne smije raditi protiv rasta i povećanja konkurentnosti”, rekao nam je Huić.

Vuk Vuković: Pad će biti puno veći

Kontaktirali smo i ekonomista Vuka Vukovića, koji nam je također rekao da će pad biti puno veći od 9,4 posto, što najavljuju ministar i premijer.

"Bit će to puno veći pad od 9,4. Bit će sigurno veći jer po mom zadnjem tekstu na Indexu, 6 do 7 posto je samo efekt turizma, a 5 posto je efekt zaključavanja dosad. Dakle, to je već dosad više od 10 posto. U to još nije uračunat pad potražnje, odnosno promjena ponašanja ljudi. Ljudi neće kupovati aute ili dizati kredite jer pola milijuna ljudi ima ugroženo radno mjesto. Dok neizvjesnost traje, ljudi puno konzervativnije troše. Zbog virusa će puno manje ljudi ići na koncerte, utakmice i konferencija pa će sve to utjecati na potrošnju. Nemamo ni predodžbu kako se to može procijeniti. Ovih 9,4 je vrlo optimistična procjena. Ljudi u turizmu kažu da je pad od 50 posto optimističan, a nama turizam čini 17 posto BDP-a sveukupno. Nijemci neće dolaziti, Talijani neće dolaziti, a to nam je 40 posto gostiju, a zamislite još sve ostale...", rekao nam je.