BRITANSKI premijer Boris Johnson objavio je koje sankcije Velika Britanija uvodi Rusiji.

>> Opširnije

Skupina sedam vodećih demokratskih ekonomija, koja uključuje i SAD, žestoko je osudila ruskoga predsjednika Vladimira Putina zbog napada na Ukrajinu usprkos naporima Zapada da izbjegne rat.

"Predsjednik Putin vratio je rat na europsko kopno. Stao je na krivu stranu povijesti", kazalo se u izvješću nakon sastanka kojem je presjedala Njemačka.

"Oštro osuđujemo Putina za to što, usprkos našem trudu, uporno odbija sudjelovati u diplomatskom procesu kojime bi se riješila pitanja koja se tiču sigurnosti Europe."

Zemlje G7 potiču Rusiju da osigura sigurnost promatrača OESS-a u Ukrajini.

Također su oštro osudili Moskvu zbog priznanja samostalnosti odcijepljenih ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk. Skupina je ponovila da te regije, zajedno s Krimskim poluotokom koji je Rusija pripojila 2014., čine "integralni dio" ukrajinskoga teritorija.

UKRAJINSKI šef diplomacije Dmitro Kuleba pozvao je Zapad na oštrije sankcije Putinu i Rusiji.

>> Opširnije

ŠTO DOISTA Vladimir Putin želi? Pitanje od milijun dolara (i koju nulu više) u ovom je trenutku ključna preokupacija financijskih tržišta širom svijeta.

>> Opširnije

GARI KASPAROV, čuveni šahovski velemajstor, prodemokratski aktivist te jedan od predvodnika ruske oporbe napisao je danas na Twitteru koje poteze bi Zapad trebao povući kako bi zaustavio Putina.

>> Opširnije

GRADONAČELNIK Kijeva i bivši svjetski prvak u boksu, Vitalij Kličko, dao je kratki intervju za BBC nakon što je počeo ruski napad na Ukrajinu.

>> Opširnije

"Svaki rat je prije svega rat zbog interesa elita. Elite drže kasu, a narod plaća račune.

Smatram da su jednaki negativci oni koji podržavaju napad Rusije na međunarodno priznatu Ukrajinu, kao i oni koji podržavaju imperijalističku organizaciju zvanu NATO.

Ne vidim razliku između onih koji su danas započeli rat u Ukrajini i onih koji sudjeluju u uvođenju demokracije na NATO način po npr. cijelom nizu zemalja Bliskog istoka.

Vršiti invazije u 21.stoljeću na tuđe zemlje je barbarski i idiotski. Međutim, netko te ljude bira da upravljaju državama.

Čovječanstvo se mora okrenuti trajnom miru", komentirao je Sinčić.

"Invazija Putina na Ukrajinu upozorenje je kakve nezamislive strahote nastaju zbog mentalno neuravnoteženih vođa zadojenih mitologijom te etnički nacionalizam i pozivanje na povijesne granice. Ne želim niti pomisliti što bi se dogodilo da se na Balkanu ponovno počne promovirati ista stvar. Uzrok ovog napada je želja za anektiranjem područja koja Rusi smatraju svojom povijesnom zemljom. Političari 21. stoljeća trebali bi slijediti duh vremena u kojem žive, uz poštivanje međunarodnog prava i suverenost drugih država koje samostalno odlučuju o pridruživanju međunarodnim savezima.

Hrvatska bi zbog svoje poveznice sa slavenskim narodima, trebala biti faktor, i mogla bi biti posrednik kojeg se uvažava i pita u rješavanju nastale krize, tim više ukoliko se uvaži naš geografski položaj i situacija sa državama iz okruženja. Kao država, imamo se pravo involvirati se kao medijator, ali ne na način kao što to rade Zoran Milanović i Andrej Plenković.

Hrvatska bi trebala pokušati zadržati neutralnost u mirovnim pregovorima, pozivati na smirivanje tenzija i povratak na pregovarački diplomatski stol.

Predsjednik države i predsjednik vlade trebali bi zajednički informirati javnost o našim državnim pozicijama, pri čemu niti Zoran Milanović niti Andrej Plenković nemaju pravo na svoj osobni stav, već se o pozicijama Republike Hrvatske moraju usuglasiti, jer ih na to obvezuje Ustav RH.

Pritisci na Putina i na Kremlj trebaju biti snažni, s ciljem da se Putina zaustavi iznutra. Ne treba smetnuti s uma da Putina podržava politički establishment i oligarsi s kojima se okružio tijekom svog mandata, no uvjerena sam da želja za ratom i ratovanjem, nije ujedno i želja ruskog naroda", komentirala je Dalija Orešković napad na Ukrajinu.

Predsjednik izvanparlamentarne Socijaldemokratske stranke (SDS) i nekadašnji srbijanski predsjednik Boris Tadić ne dvoji u ocjeni da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu.

Tadić je rekao da Srbija ne može podržati priznanje Donjecka i Luganska, jer je to suprotno njezinim interesima zbog Kosova.

Vođa Socijalističke partije Srbije (SPS) i predsjednik srbijanskog parlamenta u tehničkom mandatu Ivica Dačić ocijenio je da se Srbija "ne smije pridružiti osudama, sankcijama Rusiji, ili bilo čemu" što bi ugrozilo njezine nacionalne ili državne interese.

Dačić, koji je i nekadašnji šef diplomacije, drži da situaciju treba sagledati i u kontekstu da zemlje koje danas od Srbije traže osudu Rusije "nisu bile korektne 1999. godine kada je izvršena vojna agresija" na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju i kada je "vojno zauzeto Kosovo". On je rekao da Srbija nije energetska sila "pa da sve ovisi" o tome kako će se izjasniti.

"Moramo gledati svoje interese. Dosta smo mi ginuli za druge. Sačuvajmo odnose s EU-om i s Rusijom i Kinom, jer nas nitko neće braniti ako nas oni (Rusija i Kina) prestanu braniti“, rekao je Dačić za RTS.

On je ocijenio da je kriza u Ukrajini posljedica toga što Zapad nije poštivao dogovor da se NATO ne širi na istok.

Saborski Odbor za vanjsku politiku jednoglasno je usvojio Deklaraciju o Ukrajini kojom najoštrije osuđuje ničim izazvanu agresiju Rusije na njezin suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost.

U Deklaraciji se navodi i da Hrvatski sabor poziva Rusiju da odmah prestane s vojnim napadom i povuče svoje trupe s ukrajinskog teritorija.

Sabor ujedno osuđuje priznavanje samoproglašenih regija Donjecka i Luhanska jer taj čin predstavlja grubo kršenje suvereniteta Ukrajine i podriva temelje međunarodnog poretka.

Također se navodi da daje punu potporu teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama. 

Sabor izražava punu solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom te poziva hrvatsku vladu da joj pruži humanitarnu i tehničku pomoć. 

Predsjednik Odbora Gari Cappelli ocijenio je da su svjesni i ekonomskih posljedica koje će sukob imati na hrvatsko gospodarstvo, posebice na turizam obzirom da brojni Ukrajinci ljetuju u Hrvatskoj zbog čega bi proračun mogao pretrpjeti gubitak od 350 milijuna eura.

Neslužbeno se doznaje kako je procijenjeno da će Hrvatska primiti nekoliko tisuća izbjeglica iz Ukrajine.

Danska brodarska kompanija Maersk je objavila da obustavlja prijevoz robe do luka u Ukrajini do kraja veljače zbog eskalacije oružanih sukoba sa susjednom Rusijom.  

"Usluge u Rusiji i dalje će biti dostupne, ali odlučili smo da do 28. veljače nećemo pristajati u lukama u Ukrajini i da do daljnjega nećemo prihvaćati narudžbe za isporuke u Ukrajinu i iz nje”, izjavio je glasnogovornik Maerska.

Maersk ima dvije rute za kontejnerski prijevoz tereta u Ukrajinu, a za pretovar koristi luku Pivdenniy, na sjeverozapadnoj obali Crnoga mora, 30-ak kilometara istočno od Odese.

Kompanija je zatvorila i glavni ured u Odesi, luci na Crnom moru, i naglasila da je svih 60 njezinih zaposlenika u Ukrajini kod kuće i na sigurnome.

Sveta Stolica je ocijenila da su još mogući pregovori radi pronalaženja mirnog rješenja u rusko-ukrajinskoj krizi, nekoliko sati nakon napada ruske vojske na Ukrajinu.

"Tragični scenariji od kojih je čitav svijet strepio postaju, nažalost, stvarnost. No još ima vremena za dobru volju, još ima prostora za pregovore", rekao je Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, navodi se u priopćenju.

"Još ima prostora da prevlada razum koji (...) štiti legitimne težnje svih i čuva svijet od ludosti i od ratnih strahota", dodao je mons. Parolin, podsjetivši na riječi koje je papa Franjo izrekao dan ranije.

Sveti Otac je u srijedu izrazio žaljenje zbog "scenarija koji sve više zabrinjavaju" a prijete Ukrajini i "miru svih".

"Osjećam veliku bol u srcu zbog pogoršanja situacije u Ukrajini. Unatoč diplomatskim naporima zadnjih tjedana, naziru se scenariji koji sve više zabrinjavaju. Kao i ja, mnogi u svijetu osjećaju tjeskobu i zabrinutost", rekao je Papa na završetku opće audijencije srijedom.

"Pozivam sve strane da se suzdrže od poteza koji bi mogli uzrokovati nove patnje ljudi, destabilizirati suživot naroda i diskreditirati međunarodno pravo", dodao je.

Početkom prosinca papa Franjo je rekao da je spreman posjetiti Moskvu kako bi se sastao s patrijarhom Kirilom, poglavarom Ruske pravoslavne crkve s kojim je 2016. imao povijesni susret na Kubi, što je bio korak u približavanju ruskim pravoslavcima.

Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti za N1 je komentirao rusku invaziju u Ukrajini.

“Obavještajne agencije Zapada su najavljivale da se to sprema. Analitičari su možda u želji da ne dolijevaju ulje na vatru bili pomalo skeptični”, kazao je Jović.

Komentirao je i koji su ruski ciljevi te što ovom invazijom predsjednik Vladimir Putin želi postići.

“Ovo je zapravo napad na Zapad, ovo je osuda cjelokupne zapadne politike od kraja Hladnog rata do danas i mislim da je smisao pokazati Zapadu da je taj period u povijesti završen. To je dijelom i 2014. postavio, ali ovo sada je mnogo ozbiljniji retorički napad gdje on Zapad naziva carstvom laži i optužuje ga za agresivno ponašanje", rekao je.

MARIJA ZAHAROVA, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, rekla je da ruski napad na Ukrajinu "nije početak, nego kraj rata".

>> Opširnije

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se s ukrajinskim i ruskim veleposlanikom u Hrvatskoj. Prvome je izrazio solidarnost i podršku, a drugome poručio da zaustavi invaziju.

Šef hrvatske diplomacije prvo je primio ukrajinskog veleposlanika Vasila Kiriliča, izrazio solidarnost s Ukrajinom i ponovio hrvatsku opredijeljenost za teritorijalni integritet i neovisnost te zemlje. 

"U ime vlade izrazio sam solidarnost i opredijeljenost Hrvatske kada je u pitanju teritorijalni integritet, suverenost i neovisnost Ukrajine u okviru međunarodno priznatih granica", rekao je Grlić Radman.

Poručio je kako će Hrvatska nastojati pomoći u svim oblicima tehničke i humanitarne pomoći.

"I mi smo preživjeli rat, znamo kakve su bile naše patnje", rekao je ministar.

Ministar se također sastao i s ruskim veleposlanikom Andrejem Nesterenkom kojemu je izrazio oštru osudu zbog priznavanja entiteta Donjecka i Luganska. 

"To je eklatantno kršenje međunarodnog prava i sporazuma iz Minska", rekao je Grlić Radman i dodao da Hrvatska poziva Rusiju da se vrati pregovorima u okviru Normandijskog formata i trilateralne kontaktne skupine.

Zatražio je Nesterenka da predsjedniku Vladimiru Putinu prenese poruku da se "zaustavi ova invazija".

"Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti i ima veliku odgovornost kada je u pitanju članak 101 Povelje UN-a koji kaže da je rat zabranjen", podsjetio je ministar.

Hrvatska, poručio je, izražava veliku zabrinutost jer se radi o napadu na međunarodno pravo i ugrožava se svjetski poredak.

Emmanuel Macron je obećao da će Francuska i njezini saveznici odlučiti o sankcijama Rusiji "na razini agresije za koju je odgovorna" a odnosit će se na "vojno i gospodarsko te na područje energetike", u govoru u Elizejskoj palači.

"Nećemo biti nemoćni" kod donošenja odluka na sastanku G7 i Europskog vijeća u četvrtak navečer, dodao je predsjednik, upozorivši Francuze da će ovaj "ratni čin" imati "velike i trajne posljedice za naš život i za geopolitiku našeg kontinenta".

Vladimir Putin je "odlučio izvesti najgori udar na mir i na stabilnost naše Europe u posljednjim desetljećima", dodao je francuski predsjednik iza kojeg je bila ukrajinska zastava, uz francusku i europsku.

Slovenska vlada sastala se danas popodne na zatvorenoj sjednici na kojoj raspravlja o ruskoj agresiji na Ukrajinu, objavio je na Twitteru popodne slovenski premijer Janez Janša, koji je prema ranijim najavama danas trebao otputovati u dvodnevni posjet Ukrajini.

Na sjednici će se dati ocjena situacije i potvrditi aktualne mjere NATO saveza i druge potrebne mjere, a vlada će o zaključcima u najkraćem roku izvijestiti parlament, objavio je Janša, priloživši i fotografiju na kojoj je na zgradi vlade, u znak solidarnosti s Ukrajinom, uz zastave Slovenije i EU-a, istaknuta i ukrajinska zastava.

Također, Janša je objavio da je jutros razgovarao s ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom na temu "ruske agresije".

"Njen je cilj obezglaviti ukrajinsku državu i uspostaviti marionetsku vladu. No, Ukrajina se bori i treba svekoliku našu pomoć. Bitka za Ukrajinu je bitka za Europsku uniju. Stojimo zajedno uz Ukrajinu", poručio je Janša u vezi razgovora s ukrajinskim premijerom.

Još nije priopćeno hoće li slovenski premijer, kako je jučer bilo najavljeno, otići u dvodnevni posjet Ukrajini na Šmihalov poziv, kako bi izrazio solidarnost s tom državom, no mediji navode da zbog nove situacije i ruske invazije do toga vjerojatno neće doći.

Kako javljaju mediji, slovenska lijeva oporba, koja je također rusku invaziju ocijenila kao neprihvatljivu i pozvala na njen prekid te diplomatsko rješenje, pozvala je Janšu da u vezi s nastalom situacijom sazovu vijeće za nacionalnu sigurnost i na sastanak pozove predsjednike svih političkih stranaka.

MAĐARSKI premijer Viktor Orban osudio je danas ruski vojni napad na Ukrajinu.

>> Opširnije

RUSKI novinar i dobitnik Nobelove nagrade za mir Denis Muratov izjavio je da osjeća tugu i stid zbog ruske invazije na Ukrajinu, prenosi BBC.

>> Opširnije

PREMIJER Andrej Plenković izjavio je da će vlada i svi njezini resori i službe učiniti sve da Hrvatska, u uvjetima ruske agresije na Ukrajinu, funkcionira normalno, dodatno istaknuvši važnost energetske neovisnosti Hrvatske.

>> Opširnije

Vrijeme će pokazati da je Putin napravio "ozbiljnu pogrešku" pokrenuvši rat protiv Ukrajine, kazao je njemački kancelar Olaf Scholz komentirajući ruski napad na Ukrajinu.

"Ovaj 24. veljače strašan je dan za Ukrajinu i mračan dan za Europu", kazao je njemački kancelar, ističući da nema nikakvog opravdanja za "Putinov rat".

Njemačka i njeni međunarodni saveznici složit će se danas o daljnjim oštrim sankcijama protiv Rusije, istaknuo je Scholz.  

"Cilj sankcija je dati jasno na znanje ruskom vodstvu: plaćaju gorku cijenu ove agresije", dodao je. 

"Vrijeme će pokazati: Putin je napravio ozbiljnu pogrešku s ovim ratom", kazao je njemački kancelar.

Njemački kancelar ruski je napad na Ukrajinu u četvrtak ujutro okarakterizirao kao eklatantnu povredu međunarodnog prava te je u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim izrazio solidarnost Njemačke.

"Njemačka najoštrije osuđuje ovaj bezobzirni čin predsjednika Putina", poručio je Scholz preko Twittera zatraživši od Rusije hitan prekid vatre. 

Šefovi država ili vlada članica Europske unije najoštrije su osudili rusku vojnu agresiju na Ukrajinu te Bjelorusiju zbog sudjelovanja u agresiji protiv Ukrajine.

“Najoštrije moguće osuđujemo vojnu agresiju bez presedana na Ukrajinu. Ničim izazvanim i neopravdanim vojnim akcijama, Rusija je teško prekršila međunarodno pravo i ugrozila europsku i globalnu sigurnost i stabilnost”, kaže se u zajedničkoj izjavi članova Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU koje čine šefovi država ili vlada država članica.

 U izjavi se također osuđuje i Bjelorusija zbog sudjelovanja u agresiji na Ukrajinu i poziva je da se pridržava svojih međunarodnih obveza.

 Čelnici EU traže od Rusije da odmah obustavi vojne aktivnosti, povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog teritorija Ukrajine i da poštuje njezinu suverenost i teritorijalnu cjelovitost.

 U izjavi se najavljuje da će čelnici država članica večeras na izvanrednom samitu dati političku podršku daljnjim restriktivnim mjerama koje će imati teške posljedice za Rusiju.

  “EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i njezin narod koji su suočeni s ratom. EU će osigurati političku, financijsku i humanitarnu pomoć”, kaže se u izjavi.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i čelnici političkih skupina u parlamentu su oštro osudili rusku invaziju na Ukrajinu i izrazili potporu Kijevu i ukrajinskom narodu.

Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, tijelo koju čine čelnici parlamentarnih klubova i predsjednica Europskog parlamenta Metsola, u četvrtak je "najoštrije osudila ruski napad na Ukrajinu" i izrazila punu solidarnost i potporu Ukrajini i njezinom narodu. Čelnici EP-a su podržali i uvođenje novih sankcija Moskvi.

"Konferencija predsjednika najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu. Ukrajina je neovisna i suverena nacija i o njenom teritorijalnom integritetu se ne može pregovarati. Invazija je neopravdana i protuzakonita. To je prijetnja europskoj i regionalnoj stabilnosti, kao i svjetskom poretku utemeljenom na pravilima. Napad je usmjeren na naš model demokratskog društva. Ne može ostati bez odgovora.

Ostajemo čvrsti u našem jedinstvu, u našoj odlučnosti i u našem odgovoru na ničim izazvanu rusku agresiju. Europski parlament podržava neviđen europski i međunarodni odgovor, uključujući nove i stroge sankcije koje će osigurati da Kremlj odgovara za svoje postupke", poručili su u izjavi čelnici EP-a.

Sastanak čelnika parlamenta posvećen odgovoru EU na rusku invaziju na Ukrajinu sazvala je predsjednica Metsola nakon konzultacija s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom Von der Leyen.

Na sastanku je dogovoreno i da Europski parlament održi izvanrednu plenarnu raspravu u utorak, 1. ožujka, navodi EP.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je danas da Europska unija sprema "puni paket sankcija" protiv Rusije. "Svijet mora rezolutno odgovoriti na invaziju u Ukrajini i Rusija treba biti spremna platiti veliku cijenu", rekla je.

„Moja je ideja da se da puna podrška ukrajinskom narodu i državi. U Deklaraciji koju predlažem, navodi se da njom 'Republika Hrvatska u okviru EU i NATO-saveza namjerava i dalje pružati punu podršku Ukrajini, protiv bilo kakvih destabilizirajućih akcija koje bi ugrozile njezin suverenitet ili teritorijalni integritet'. Ističe se i da 'ovim putem još jednom jasno potvrđujemo svoju nedvosmislenu potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica'”, rekao je Zekanović u saboru.

Dodao je kako bi "volio danas čuti što misli i govori predsjednik Republike Zoran Milanović i ima li i dalje stav koji odgovara Vladimiru Putinu i hoće li ga ubuduće ruski mediji prenositi kao što su prije nekoliko tjedana".

„Iz današnjeg konteksta nedopustive agresije možemo vidjeti svu izgubljenost i jad našeg predsjednika Milanovića koji se s razlogom sakrio u mišju rupu i nema ga čuti ni vidjeti”, mišljenja je Zekanović. Dodao je kako bi volio da se Milanovića preskoči pri donošenju Deklaracije o Ukrajini jer, kaže, "njegovi se stavovi sviđaju Vladimiru Putinu koji je upravo jutros naredio svojim snagama da okupiraju Ukrajinu i od jutros ljudi ginu, a Putinu se sviđa ono što Milanović govori i to je jako loše".

Izrael je osudio ruski napad na Ukrajinu i pozvao svjetske sile da brzo riješe krizu.

"Ruski napad na Ukrajinu teška je povreda međunarodnog poretka. Izrael osuđuje napad", rekao je izraelski ministar vanjskih poslova Yair Lapid, a prenijela izraelska televizija.

"Još uvijek ima vremena da se stane i vrati za pregovarački stol i mirno riješi nesuglasice uz posredovanje svjetskih sila. Izrael ima duge, duboke i dobre odnose i s Rusijom i s Ukrajinom. U obje zemlje žive deseci tisuća Izraelaca, stotine tisuća Židova žive u obje zemlje i njihova sigurnost naš je glavni prioritet", rekao je Lapid.

Ruska invazija na Ukrajinu katastrofa je za Europu, izjavio je britanski premijer Boris Johnson te pozvao na hitan sastanak čelnika NATO-a i najavio planove za javno obraćanje i razgovor s čelnicima G7.

“Predsjednik Putin odabrao je put krvoprolića i uništenja pokrenuvši ovaj ničim izazvan napad na Ukrajinu... Ovo je katastrofa za naš kontinent", poručio je na Twitteru.

"Ovog jutra obratit ću se naciji u vezi s ruskom invazijom na Ukrajinu".

"Također ću razgovarati s kolegama čelnicima G7 i pozivam na hitan sastanak svih čelnika NATO-a što je prije moguće", dodao je.

"Ovo je nečuvena agresija nakon Drugog svjetskog rata. Čuli smo da ima mrtvih, desetak civila i par desetaka vojnika", rekao je Grlić Radman. "Jedinstveni stav ministara vanjskih poslova EU je da veleposlanstva ostaju. Naše veleposlanstvo u Ukrajini ostaje", dodao je.

Nekoliko minuta nakon što je ruski veleposlanik Andrej Nesterenko napustio zgradu vlade, s ministrom Grlićem Radmanom razgovarao je HRT.

"Ruski veleposlanik je došao na moj poziv kako bih mu u ime hrvatske vlade izrazio snažnu osudu ruske invazije na suvereni teritorij Ukrajine. Ovo je situacija bez presedana, neviđena nakon 2. svjetskog rata, ako izuzmemo disoluciju bivše jugoslavenske zajednice i hrvatsku borbu za neovisnost i slobodu. Ovaj kopneni napad, bombardiranje Ukrajine, gradova, u kontaktu smo s našom veleposlanicom u Kijevu, čuli smo da su dvije zračne luke bombardirane, prekinut je zračni promet, jedina mogućnost je napuštanje Ukrajine kopnenim putem".

Na pitanje je li to savjet i za hrvatske državljane koji su ranije pozvani da se jave u veleposlanstvo, je li sada savjet da napuste barem zahvaćena područja?

"Mi to činimo već danima, preporučujemo. Sada su, koliko čujemo, prometnice zakrčene, ali veleposlanstvo stoji na raspolaganju i svatko tko želi naći neko utočište je dobrodošao u veleposlanstvo, ima mjesta", rekao je Grlić Radman, dodavši kako ih je bilo oko 14 prije 20-ak dana kada su poslali preporuke.

Finska je spremna primiti izbjeglice iz Ukrajine, rekla je finska premijerka Sanna Marin i oštro osudila rusku vojnu akciju u Ukrajini.

Marin procjenjuje da bi se mogao očekivati velik broj izbjeglica iz Ukrajine koji bi mogli pokušati bježati prema Europskoj uniji.

 "(Finsko) ministarstvo unutarnjih poslova priprema se primiti izbjeglice iz Ukrajine", rekla je novinarima.

"Ovo jutros je bio šok za nas"

I Marin i finski predsjednik Sauli Niinisto snažno osuđuju ruski napad na Ukrajinu.

"Unatoč prijašnjim upozorenjima ovo je jutro bilo šok za sve nas i naši najdublji osjećaji su uz ukrajinski narod", rekao je Niinisto.

Niinisto je isključio mogućnost da Finska reagira na događaje tako da odmah podnese zahtjev za članstvo u NATO savezu.

"(U Finskoj) sada vidimo pozive na brzu prijavu danas i pridruživanje sutra. Te osjetljive reakcije su razumljive, ali ne može to tako funkcionirati u stvarnom svijetu", rekao je.

"Mir! Mir! Mir na Zemlji dajte ljudima. U ovom teškom trenutku za narod Ukrajine molimo i postimo za mir. Tko god želi mir, radi da bude - mir, je od istine i svjetla. Tko god sije smrt, tko se zalaže za rat, za smrt, za tamu i ne može biti drugo nego sin mraka. Ima jedan Kralj pred kojim će pasti i ti vladari sjena i dobiti pravednu plaću za svoj život. I za sve one oduzete živote za koje će Gospodar Svemira tražiti račun.

Neka se Gospodin smiluje ovome svijetu", komentirao je Marin Miletić.

"Ukrajina je danas izložena agresiji koju oštro osuđujem. Ovim putem izražavam solidarnost s narodom Ukrajine!

Hrvatska sada mora pružiti ruku pomoći Ukrajini i pripremiti se za prihvat izbjeglica i osigurati humanitarnu pomoć. Od premijera očekujem da pozove sve parlamentarne stranke i izvijesti sabor o situaciji i daljnjim koracima", napisao je šef SDP-a Peđa Grbin.

Andrej Plenković je na Twitteru napisao da će Hrvatska podržati paket sankcija Rusiji te da je spremna humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, istovremeno pozvavši Moskvu da obustavi vojne operacije. 

"Podržat ćemo paket sankcija i spremni smo humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini", poručio je Plenković na društvenoj mreži i pozvao Rusiju da "odmah prestane s vojnim operacijama koje ugrožavaju nevine ljude".

"Najoštrije osuđujemo rusku invaziju"

Šef vlade primio je danas ukrajinskog veleposlanika Vasilija Kriliča i ponovio da "hrvatska vlada najoštrije osuđuje rusku invaziju i agresiju na Ukrajinu".

Po njegovim riječima to je "izravan napad na demokraciju, međunarodno pravo i suverenitet Ukrajine", poručio je Plenković na Twitteru.

U svojoj objavi je označio ukrajinskog veleposlanika, predsjednika Zelenskog i premijera Denisa Šmihala.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) je na Twitteru objavilo da "prati stanje u Ukrajini te razmjenjuje informacije s drugim državama".

"Veleposlanstvo RH u Ukrajini u kontaktu je s hrvatskim državljanima te stoji na raspolaganju za svu konzularnu i drugu pomoć, u okviru svoje nadležnosti", objavio je MVEP.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković iskazao je solidarnost s narodom Ukrajine koju su jutros napale ruske snage te izrazio uvjerenje i nadu da će vojna djelovanja biti zaustavljena, najavivši u tom smislu i saborsku deklaraciju.

"Molim vas da budemo solidarni, mi smo država koja je u bliskoj prošlosti prošla sličnu situaciju, imala velike ljudske žrtve i materijalne štete, iskazujemo solidarnost sa narodom Ukrajine i vjerujemo i nadamo se da će vojna djelovanja biti zaustavljena", rekao je Jandroković u saboru. 

Odbor za vanjsku politiku pozvao je da plenarnoj sjednici žurno predložiti deklaraciju koja će jasno podržati teritorijalnu cjelovitost i suverenitete Ukrajine te oštro osuditi vojnu invaziju i agresiju Rusije.

Pozivam predsjednika Odbora Garija Cappellija i članove Odbora da žurno predlože tekst deklaracije koji će pozvati i na trenutačni prekid svih vojnih djelovanja kako bi se spriječile velike ljudske žrtve i materijalan šteta, rekao je Jandroković.

Podsjetio je na jednoglasno donesene zaključke tog odbora od 22. veljače, kojima se izražava zabrinutost zbog situacije u Ukrajini i daje potpora teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama te mirnom rješavanju sporova.

Sigurna i stabilna Ukrajina u strateškom interesu cijele Europe

Odbor izražava čvrsto uvjerenje da je sigurna, stabilna i prosperitetna Ukrajina u strateškom interesu čitavog europskog kontinenta, te osuđuje kršenje međunarodnog prava od strane Ruske Federacije.

Odbor će nastaviti pomno pratiti situaciju u Ukrajini te će shodno daljnjem razvoju situacije ponovno raspraviti o stanju u Ukrajini i njezinoj neposrednoj blizini, prenio je predsjednik Sabora zaključke Odbora.

Zastupnike je zamolio da budu odgovorni, svjesni onoga što se događa, svjesni koje su moguće posljedice, "možda i nesagledive".

"Pozivam sve da budemo vrlo oprezni, pratimo što se događa i odgovorni prema svojim dužnostima i obvezama", istaknuo je Jandroković koji je prije saborskog zasjedanja bio na sastanku u vladi zbog događaja u Ukrajini.

Australija će proširiti financijske sankcije Rusiji te na svoj popis stavlja još 25 vojnih osoba, četiri tehnološke kompanije za proizvodnju oružja i četiri banke, objavio je premijer Scott Morrison.

Morrison je pred novinarima najavio da će sankcije stizati u valovima i da će njima biti obuhvaćeno "preko 300 zastupnika ruskog parlamenta".

"Moramo pokazati da postoji cijena za ovo nasilno, neprihvatljivo i nečuveno ponašanje", rekao je šef vlade.

Među 25 vojnih osoba koje su se danas našle na popisu za sankcije su generali, zamjenici ministra obrane i plaćenici te također tvrtke uključene u razvoj i prodaju vojne tehnologije i oružja.

Uz pet banaka koje su već pod sankcijama, Australija je danas dodala još četiri financijske institucije, poručivši da je "važno da svijet zajednički djeluje".

Slovenski predsjednik Borut Pahor i premijer Janez Janša osudili su rusku vojnu agresiju u Ukrajini.

"Zajedno sa svojim saveznicama u NATO-u i EU oštro osuđujemo rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine bez presedana", naveo je u tvitu na engleskom Janša, dodavši kako Rusija mora "odmah povući svoju vojsku i u cjelini poštivati teritorijalnu cjelovitost Ukrajine".

Uz to, predsjednik slovenske vlade zatražio je da se uvede zona zabrane letenja iznad Ukrajine.

"Uspostavite zabranu preleta iznad Ukrajine", naveo je Janša.

"Radi se o grubom kršenju međunarodnog prava i načela UN-a o mirnom rješavanju sporova", napisao je na Twitteru Pahor, izrazivši i solidarnost s građanima Ukrajine u ovom teškom trenutku.

"Najsnažnije osuđujemo oružanu agresiju Ruske Federacije i nepoštivanje ukrajinske neovisnosti i teritorijalnog suvereniteta. U ovom trenutku najveće pogibelji za građane Ukrajine, koji su se našli pod organiziranim vojnim napadom višestruko veće ruske vojne sile, želimo iskazati svoju solidarnost s Ukrajinkama i Ukrajincima, čiji su životi u opasnosti.

Ruska Federacija mora povući svoje snage s međunarodno priznatog teritorija Ukrajine i prestati kršiti međunarodno pravo i ugrožavati globalnu stabilnost i sigurnost.

Na međunarodnoj zajednici je odgovornost da uvede snažnije sankcije režimu Vladimira Putina i njegovim pomagačima, a Ukrajini i njezinim građanima pruži daljnju financijsku i humanitarnu pomoć.

Napad Rusije na Ukrajinu zastrašujuće podsjeća na naše iskustvo rata, sa sličnim opravdanjima. Nažalost, svaki rat donosi neopravdane ljudske gubitke. Time je ovaj vojni napad i početak ljudske tragedije.

Smatramo da je odgovornost naše zemlje pružiti svaku humanitarnu i stručnu pomoć koja bi doprinijela što bržem prestanku oružanog sukoba.

Moramo biti spremni pružiti podršku izbjeglicama iz Ukrajine, ali i ponuditi naša iskustva iz rata koja su doprinijela što bržem okončanju vojnih operacija i mirnoj reintegraciji. Posebnu humanitarnu i svaku drugu logističku podršku treba pružiti civilnom stanovništvu i na vrijeme osigurati da svaki ratni zločin bude dokumentiran, a  njegovi počinitelji kažnjeni."

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović snažno su osudili agresiju Rusije protiv Ukrajine najavivši kako će njihova zemlja učiniti sve što je u njezinoj moći ne bi li pomogla napadnutim Ukrajincima.

Komšić je objavio kako ga je otpravnik poslova ukrajinskog veleposlanstva u BiH u 6 sati izvijestio o ruskom napadu.

"Službeno nas je izvijestio i da je počeo napad na Ukrajinu i da Ukrajina traži našu potporu i ubuduće. Država Bosna i Hercegovina se pridružila izjavi zemalja članica EU o situaciji u Ukrajini. U skladu sa svojim mogućnostima nastavit ćemo pružati potporu Ukrajini", kazao je Komšić u objavi na Facebooku.

Ubrzo mu se pridružio Džaferović koji je također na društvenim mrežama iznio oštru ocjenu stanja.

"Najoštrije osuđujem ničim izazvanu invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, pridružujući se reakcijama civiliziranog svijeta na ovaj mračni i uznemirujući dan. U mislima i molitvama sam s ljudima u gradovima širom Ukrajine koji se nalaze pod brutalnim napadima ruskih vojnih snaga", napisao je Džaferović.

Ruski napad na Ukrajinu osudila je i Norveška, članica NATO-a koja dijeli granicu s Rusijom na Arktiku. 

"Rusija ima punu odgovornost za to što je dovela Europu u ovu jako mračnu situaciju", rekao je norveški premijer Jonas Gahr Stoere.

Norveško ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će preseliti svoje veleposlanstvo u Ukrajini iz Kijeva u Lavov na zapadu zemlje.

Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky osudio je ruski napad kao "barbarski čin agresije" i poručio da će Češka odgovoriti zajedno sa saveznicima. 

"Odluka Kremlja da pokrene posve neisprovocirani napad neprihvatljiva je i protivna međunarodnom pravu", objavio je ministar na Twitteru.

"Zajedno sa saveznicima, odgovorit ćemo na ovaj barbarski čin agresije." 

Portugalski ministar vanjskih poslova Augusto Santos Silva pozvao je na hitan prekid ruske vojne operacije u Ukrajini. "Vojna operacija koju je jutros pokrenula Rusija na teritoriju Ukrajine je neopravdana agresija i grubo kršenje međunarodnog prava", ocijenio je Santos Silva na Twitteru.

Ruski napad na Ukrajinu vratio je Europu u situaciju koju je ona već odavno prevladala, istaknuo je belgijski premijer Alexander De Croo.

"Ovo je najmračniji trenutak za Europu od Drugog svjetskog rata", ocijenio je na Twitteru.

"Ruska agresija nepotrebna je i ničim izazvana. U srcima i mislima smo s narodom Ukrajine", poručio je. 

Kako Blic saznaje, predsjednik Srbije zakazao je za 13h sjednicu Savjeta za nacionalnu sigurnost zbog događanja u Ukrajini, a u 15h vlada Srbije zakazala je sjednicu na koju je pozvala i predsjednika Vučića da se obrati članovima vlade.

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, čija vlada održava bliske odnose s Kremljom, jutros je u videosnimci na Facebooku rekao da se dogodio “najgori” scenarij i da Mađarska stoji uz Ukrajinu i teritorijalni integritet zemlje.

Japanski premijer Fumio Kishida osudio je rusku invaziju na istočnu Ukrajinu, rekavši da ona "potresa temelje međunarodnog poretka".

 Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je vojne akcije u Ukrajini i pozvao Moskvu da ih odmah okonča.

"Francuska snažno osuđuje odluku Rusije da počne rat s Ukrajinom. Rusija mora odmah okončati vojne operacije", napisao je na Twitteru Macron.

Ruske snage ispalile su projektile na nekoliko gradova u Ukrajini i iskrcale vojnike na njezine obale u četvrtak, rekli su dužnosnici i mediji, nakon što je predsjednik Vladimir Putin odobrio specijalnu vojnu operaciju na istoku.

"Najoštrije osuđujemo agresiju i invaziju Rusije na Ukrajinu. Ovaj ničim izazvan napad je grubo kršenje suvereniteta Ukrajine i međunarodnog prava. Ovo je isključiva odgovornost Rusije, koju pozivamo da odmah prestane s vojnim napadom. Izražavamo solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom", napisao je Plenković na Twitteru.

Poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau osudio je ruski napad te pozvao Moskvu da odmah zaustavi sve vojne akcije.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najoštrije su osudili rusku vojnu agresiju na Ukrajinu te najavili nove sankcije protiv Ruske Federacije.

“Najoštrije moguće osuđujemo rusku vojnu agresiju bez presedana na Ukrajinu. Neisprovociranim i neopravdanim vojnim akcijama Rusija grubo krši međunarodno pravo i potkopava europsku i globalnu sigurnost i stabilnost”, kaže se u zajedničkoj izjavi Von der Leyen i Michela.

 Ruske snage ispalile su u četvrtak projektile na nekoliko gradova u Ukrajini i iskrcale snage na njezine južne obale, objavili su ukrajinski dužnosnici i mediji, nakon što je predsjednik Vladimir Putin odobrio, kako je nazvao, specijalnu vojnu operaciju na istoku.

 Michel i Von der Leyen pozivaju Rusiju da odmah obustavi napade, povuče svoje snage iz Ukrajine i u potpunosti poštuje njezin teritorijalni integritet, suverenost i neovisnost.

"Ostvarili su se naši najveći strahovi o Putinovim namjerama napada na Ukrajinu. Europa mora biti na strani slobode i demokracije", naipsao je Tonino Picula na Facebooku.

Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da je ruski napad na Ukrajinu grubo kršenje međunarodnog prava ističući da Rusija mora odmah prekinuti s vojnom operacijom.

"Ovo je užasan dan za Ukrajinu i mračni dan za Europu", napisao je Scholz u priopćenju.

Britanski premijer Boris Johnson napisao je u tvitu da je zgrožen događajima u Ukrajini te je telefonski razgovarao s ukrajinskim predsjednikom o sljedećim koracima.

Europska unija osigurat će da Moskva odgovara zbog neopravdanog napada na Ukrajinu, rekla je čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen.

"U ovim mračnim satima naše su misli s Ukrajinom i nevinim ženama, muškarcima i djecom dok se suočavaju s ničim izazvanim napadom i strahuju za svoje živote", poručila je na Twitteru.

"Kremlj će odgovarati", dodala je Von der Leyen.

"Zloduh rata ponovo je nad Europom. Užasne vijesti stižu iz Ukrajine. Na kraju dana, najveće žrtve rata bit će obični ljudi čiji će životi biti uništeni. Nadam se da će ovo zlo završiti što prije", reakcija je Bojana Glavaševića na napad na Ukrajinu.

Litvanska premijerka Ingrida Šimonytė pozvala je na snažnu i ujedinjenu akciju protiv Rusije.

"Za sve koji su sumnjali, došlo je vrijeme da konačno vide stvari onakvima kakve zaista jesu", napisala je na Twitteru.

 Američki predsjednik Joe Biden kontaktirat će sa svojim kolegama iz grupe G7 kako bi se odredile strože mjere protiv Rusije nakon što je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo, kako je Biden rekao, "rat s predumišljajem" protiv Ukrajine.

Biden, koji je razgovarao rano jutros s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici odgovoriti na "ujedinjen i odlučan način" na ono što je nazvao "neizazvanim i neopravdanim napadom ruskih vojnih snaga" na Ukrajinu.

"Predsjednik (Vladimir) Putin odabrao je rat s predumišljajem koji će izazvati katastrofalne gubitke života i ljudsku patnju", rekao je Biden u priopćenju objavljenom kasno u srijedu.

BIVŠI američki predsjednik Donald Trump nazvao je "genijalnim" Putinov potez da pošalje vojsku u Ukrajinu prije dva dana.

>> Opširnije

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro je osudio ruski "nepromišljeni i ni s čim izazvani napad" na Ukrajinu i rekao da će se saveznici u NATO-u sastati kako bi se pozabavili posljedicama "agresivnih akcija" Moskve.