ZNANSTVENICE s Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Katja Magdić Košiček i dr. sc. Eva Šatović Vukšić u sklopu svojih projekata istražuju kako med, dagnje i žuti brašnar otkrivaju informacije o okolišu i genetskoj raznolikosti te rasvjetljuju skrivene aspekte našeg ekosustava.

Dok jedan tim istražuje kako dagnje i med mogu služiti kao prirodni detektori za praćenje zdravlja okoliša, drugi se fokusira na razotkrivanje genetskih tajni kukca poznatog kao žuti brašnar radi boljeg razumijevanja biološke raznolikosti i prilagodbi organizama na promjene u okolišu, a oba projekta veže isti cilj: bolje razumijevanje i zaštitu prirodnog svijeta koji nas okružuje, izvijestio je u srijedu IRB.

Pčele kao kopneni inspektori

Istraživanje dr. Katje Magdić Košiček u sklopu projekta "Dagnje i med kao bioindikatori radioaktivnosti morskog i kopnenog okoliša" provodi se na području poluotoka Pelješca, a koristi pčele i dagnje kao inspektore radioaktivnosti u okolišu.

Pčele su kopneni inspektori koje posjećuju stotine cvjetova na dan prikupljajući nektar, s kojim u košnicu donose i mikroskopske čestice iz okoliša, uključujući i radionuklide. Kada nektar pretvore u med, prikupljene čestice ostaju u tom slatkom proizvodu, koji tako postaje prirodna arhiva radioaktivnosti određenog područja.

Posebno je značajno što med uz prirodne radionuklide, poput primjerice polonija, može sadržavati i one umjetne, kao što je radioaktivni cezij, koji se u prirodi mogu naći isključivo kao rezultat ljudskih aktivnosti, poput nuklearnih nesreća.

Dagnje kao morski inspektori

S druge strane, dagnje preuzimaju ulogu inspektora morskog okoliša te su prirodni filtracijski sustavi, koji propuštaju i do 80 litara morske vode dnevno kako bi iz nje izdvojili hranjive tvari. Ova sposobnost čini ih idealnim bioindikatorima za praćenje stanja morskog ekosustava jer uz hranjive tvari u svom tkivu zadržavaju i tragove zagađenja poput teških metala i radioaktivnih tvari.

"Dobiveni rezultati poslužit će kao temelj za buduće praćenje radioaktivnosti u drugim dijelovima Hrvatske, što je posebno važno u svjetlu globalnih događaja poput rata u Ukrajini i povećane potrebe za pouzdanim praćenjem potencijalnih zagađenja", zaključila je Magdić Košiček, znanstvenica u Zavodu za istraživanje mora i okoliša IRB-a.

Žuti brašnar

U fokusu istraživanja koje provodi dr. Eva Šatović Vukšić u Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a jest žuti brašnar kojeg opisuje kao kukca koji ima sve veću "komercijalnu vrijednost u animalnoj prehrani kao izvor proteina" te ističe kako je Europska unija 2022. godine odobrila korištenje ovog kukca i u ljudskoj prehrani. 

Žuti brašnar je modelni organizam za različita istraživanja zbog velikih prednosti poput jednostavnog uzgoja, brzog razmnožavanja i kratkog životnog ciklusa, a zanimljiv je i zbog tamne materije genoma.

Istraživanja koje se provodi u sklopu projekta "Rasvjetljavanje uloga 'tamne materije' u funkcioniranju genoma gospodarski važnog kukca kornjaša Tenebrio molitor" usmjeren je upravo na istraživanje te tamne materije. 

"Naša istraživanja mogla bi otkriti skrivene mehanizme koji omogućuju ovom kukcu da se tako dobro prilagođava različitim uvjetima", a što bi generiralo informacije vrijedne za poljoprivredu, ekologiju i prehrambenu industriju, rekla je Šatović Vukšić.

Oba projekta financijski podržava Zaklada ADRIS.