BEZ REFORMI nema dodatnog novca ni za jedan sektor. Uvjet je to koji je novi rumunjski premijer Florin Ciţu postavio svojim ministrima kada je vlada u Bukureštu počela krojiti proračun za ovu godinu s trogodišnjim proračunskim smjernicama.

Premijeru se, na kraju, tako odlučan reformski stav isplatio. Rumunjski je parlament ovih dana usvojio predloženi proračun koji između ostalog predviđa zamrzavanje plaća u javnom sektoru i brisanje dodataka na plaće, kao i zamrzavanje mirovina. S druge strane, novim se proračunom predviđa rast socijalnih izdataka i investicija. Većina zastupnika u rumunjskom parlamentu dala je početkom ožujka zeleno svjetlo proračunu Ciţuove vlade, a vladajuća je centristička koalicija odbacila sve amandmane oporbe, uz obrazloženje da bi njihovo prihvaćanje za posljedicu imalo rast javne potrošnje i proračunskog deficita, umjesto njihovog smanjenja.  

Reforme u Rumunjskoj provodit će se godinama

Cilj takvih mjera je smanjivanje proračunske rupe. Proračunski je manjak, naime, lani dosegao vrijednost od 9.8 posto rumunjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a cilj za ovu godinu je njegovo smanjivanje na 7.2 posto BDP-a. Ogroman proračunski manjak u velikoj mjeri odražava posljedice koje je koronakriza ostavila na rumunjsko gospodarstvo, a smanjivanje proračunskog deficita nužno je radi manjeg zaduživanja, kojim bi se krpale proračunske rupe, kao i zbog rejting-agencija i Europske komisije.  

Usvajanje ovogodišnjeg proračuna rumunjske države kasni, budući da su krajem prošle godine u toj zemlji održani izbori nakon kojih je u Bukureštu formirana trostranačka koalicijska vlada kojoj ton udara Narodna liberalna stranka (PNL). Za novog je premijera izabran dotadašnji ministar financija, liberal Florin Ciţu, koji je odmah najavio opsežan reformski program. Unatoč početnom negodovanju ministara, vlada se na kraju složila s Ciţuovom reformskom agendom u ovoj i sljedećim godinama.

Četiri su ključna područja za promjene

Tako će u 2021. godini plaće i naknade u javnom sektoru ostati zamrznute na lanjskoj razini, prekovremeni rad državnih službenika se neće posebno nagrađivati, a smanjuju se, kako su objavili mediji, i subvencije. Rumunjska bi tako do 2024. godine trebala ispuniti kriterije iz Maastrichta, koji su i uvjet pristupanja eurozoni. 

"Proračun za 2021. malo kasni jer sam tražio nešto veoma važno, a to je da javna potrošnja i subvencije ovise o reformama. Poruka je vrlo jasna: novac neće ići u sektore u kojima nema reformi", poručio je prilikom predstavljanja proračuna Ciţu priznavši kako donošenje reformskog proračuna nije bio nimalo jednostavan zadatak.

Rezultat odlučnog stava rumunjskog premijera su reforme koje njegova vlada namjerava pokrenuti u četiri područja. Riječ je o mirovinskom sustavu, sustavu plaća, državnoj upravi i sektoru obrazovanja. 

Proaktivan pristup oporavku od koronakrize

I Rumunjsku je koronakriza snažno pogodila. Procjene vlade u Bukureštu pokazuju da je rumunjsko gospodarstvo lani potonulo 4.4 posto, dok se proračunski manjak jako produbio. Postupno zatrpavanje ogromne proračunske rupe, u kombinaciji s očekivanim gospodarskim rastom u ovoj i narednim godinama, trebalo bi rezultirati smanjivanjem proračunskog manjka 2.9 posto BDP-a do 2024. godine.

Osim gospodarskog rasta, za koji u ovoj godini u Bukureštu očekuju da će doseći 4.3 posto, Ciţuova je vlada oporavku od koronakrize odlučila pristupiti proaktivno. Svako ministarstvo i javno poduzeće tako do sredine godine mora iznjedriti svoj plan reformi. U Ciţuovoj su vladi, čini se, odlučni zaustaviti bujanje javnoga sektora, s obzirom na to da je Rumunjska, prema podacima Eurostata, jedna od tri članice s najvećim rastom zaposlenih u državnim tijelima u protekla dva desetljeća, u društvu s Hrvatskom i Slovenijom. 

Prema podacima koje su objavili rumunjski mediji, u državnom sektoru u Rumunjskoj krajem prošle godine radilo je oko 1.25 milijuna službenika i namještenika, što čini 22 posto svih zaposlenih u toj zemlji, čime je Rumunjska stala uz bok Hrvatskoj po udjelu zaposlenih u državnom sektoru. Stoga vlasti u Bukureštu žele zamrznuti plaće u državnom sektoru i izbrisati brojne dodatke na koje državni službenici i namještenici imaju pravo. Također, planiraju reforme i u drugim područjima, a ekonomiju koju je koronakriza umrtvila namjeravaju pokrenuti investicijama. 

I Rumunjska nas je pretekla na EU ljestvicama

Rumunjska se, dakle, odlučila za drukčiji pristup od onog koji primjenjuje Hrvatska. No Rumunjska je i u prethodnom razdoblju provela brojne reforme pa je Hrvatsku još prije izbijanja koronakrize u mnogočemu pretekla. 

Primjerice, prema podacima eurostatističara, rumunjski je BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, koji eliminira razlike u cijenama među državama, u 2019. godini dosegao 70 posto prosjeka Europske unije. Istodobno, hrvatski je BDP per capita, također iskazan u paritetu kupovne moći, iznosio samo 64 posto Unijinog prosjeka i u EU klubu je bio veći samo od bugarskog.

Razvija se brže od Hrvatske

Rumunjsko se gospodarstvo proteklih godina razvijalo znatno bržom dinamikom nego hrvatsko. Podaci Eurostata pokazuju da je rast rumunjskog BDP-a u 2016. iznosio 4.7 posto, u 2017. čak 7.3 posto, a u 2018. godini 4.5 posto, dok je u 2019. godini rast rumunjskoga gospodarstva iznosio 4.1 posto. Istodobno, rast hrvatskog BDP-a bio je znatno sporiji: u 2016. godini 3.5 posto, u 2017. 3.4 posto, u 2018. godini 2.8 posto, a u 2019. godini 2.9 posto.

Ekonomisti ističu da glavne sastojke rumunjskog recepta ubrzanog razvoja treba tražiti u kombinaciji mjera koje su potakle ulaganja i proizvodnju, kao i u dobrom iskorištavanju novca iz fondova Europske unije. Osim toga, Rumunjska spada među članice Unije s najmanjim poreznim opterećenjem, što pokazuje i podatak Eurostata po kojem su ukupni prihodi od poreza i doprinosa u toj zemlji 2019. godine iznosili samo 26.8 posto BDP-a, što je jedna od najmanjih brojki u Europskoj uniji. Istodobno, ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj iznosilo je 38.7 posto BDP-a. 

Iako ima manje poreze od Hrvatske, posljedica čega je i veći proračunski manjak, Rumunjska spada među članice Unije s razmjerno malim javnim dugom. Naime, podaci Eurostata pokazuju da je javni dug te zemlje u 2019. iznosio samo 35.3 posto BDP-a, dok je javni dug Hrvatske te godine dosegao 72.8 posto i bio je izvan maastrichtskih tračnica, koje javni dug limitiraju na 60 posto BDP-a. 

Nisu sve karte bacili na razvoj turizma

Rumunjska je provodila i opsežan privatizacijski program, kojim je privukla ulagače, najprije u postojeće tvrtke, a potom i u nove investicijske projekte. S druge strane, privatizacija je u Hrvatskoj posljednjih godina zamrla. Osim toga, Rumunjska nije, kao Hrvatska, sve karte bacila na razvoj samo jedne djelatnosti - turizma.

"Za razliku od Hrvatske, Rumunjska nije toliko ovisna o turizmu. Ima i razmjerno mali udio državne potrošnje u BDP-u, a u EU je ušla prije nas. Članstvo u EU ju je prisililo da provede reforme i dovede u red pravosuđe te da krene u bitku s korupcijom", ocjenjuje za Index konzultant Andrej Grubišić, dodavši kako Rumunjska nije toliko ovisna ni o državnim investicijama. 

Reforma pravosuđa bila je ključ za gospodarski razvitak

I Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) kaže da je reforma pravosuđa bila ključna za uspon rumunjske ekonomije. Osnovali su, napominje naša sugovornica, i posebnu antikorupcijsku agenciju. Među djelatnostima koje je rumunjska država odlučila posebno poticati Pribičević navodi IT sektor. 

"Porezne olakšice za IT industriju u Rumunjskoj postoje od 2004. godine. Rumunjska i inače ima nisko porezno opterećenje“, ističe za Index Pribičević.

Rezultat takve politike je da je Rumunjska, a posebno Bukurešt, danas jedan od europskih IT centara. Čak i hrvatski IT stručnjaci posljednjih godina odlaze na rad u Rumunjsku.

Cilj Hrvatske u narednom razdoblju bit će kako dostići Rumunjsku

Zbog svega toga Rumunjska je danas bolje od Hrvatske plasirana na EU ljestvicama. Naravno, Rumunjska je i znatno veća država i tržište od Hrvatske pa se paralele između dviju zemalja ne mogu povlačiti u potpunosti. No ostaje činjenica da se Rumunjska u proteklom razdoblju pokazala spremnijom za provedbu reformi od Hrvatske, što joj sada daje i bolju startnu poziciju za oporavak od koronakrize. 

Ne treba se stoga čuditi ocjenama ekonomista da će jedan od ciljeva hrvatske politike u narednom razdoblju zapravo biti kako dostići Rumunjsku. Ostale zemlje s kojima se obično uspoređujemo već su nam ionako odmakle predaleko.