RUSIJA je posljednjih mjeseci intenzivirala svoje ofenzivne operacije na nekoliko fronti u Ukrajini. Među njima, serija manjih bitki duž rijeke Dnjipro u Hersonu mogla bi se pokazati iznimno važnom, piše Vikram Mittal, vojni analitičar Forbesa, profesor s West Pointa.

Ruske i ukrajinske snage bore se za kontrolu nad otocima Kozatski i Kruhlik, koji se nalaze na ušću rijeke u Crno more. Operacija je od iznimne strateške važnosti: kontrola nad ovim otocima za Rusiju znači kontrolu pristupa rijeci, ključnoj geografskoj značajki Ukrajine.

Zašto je ova rijeka toliko važna?

Rijeka Dnjipro proteže se više od 2200 kilometara od ruskih gorja Valdai do Crnog mora i dijeli Ukrajinu na dva dijela. Nekoliko velikih ukrajinskih gradova, uključujući Kijev, nalazi se upravo na toj rijeci koja u ovom sukobu igra ključnu ulogu. Ruske snage u sklopu su inicijalne invazije u ožujku 2022. godine zauzele Herson.

U studenom iste godine Ukrajina je grad oslobodila, a Rusi su u povlačenju uništili nekoliko mostova preko rijeke. Iako su ukrajinske snage kasnije pokušale stvoriti mostobran, pretrpjele su snažne gubitke i naposljetku odustale od tog plana. Trenutačno u oblasti Herson Rusija kontrolira istočnu, a Ukrajina zapadnu obalu rijeke.

Ruska 61. brigada marinaca pokrenula je seriju operacija podmornicama kako bi zauzela otoke Kozatski i Kruhlik. Kontrola nad tim otocima značila bi da Rusi tamo mogu smjestiti svoju artiljeriju i kontrolirati pristup rijeci.

Artiljerija bi također mogla pružati podršku operacijama prelaska rijeke preko pontonskih mostova i Rusiji dati priliku za ponovno osvajanje Hersona. Ipak, otoci se nalaze u dometu ukrajinske artiljerije pa tako 126. brigada teritorijalne obrane odgovara na ruske napade. Nijedna strana nije u potpunosti ostvarila kontrolu.

S kakvom opremom raspolažu jedna i druga strana?

Dostupnost opreme u mnogim je operacijama u ovom ratu bio odlučujući faktor. Vjerojatno će to biti slučaj i sada. Konkretno: obje strane trebaju malena plovila za napad i uspostavljanje kontrole nad otocima. Ruske snage imaju flotu od 300 brodica, primarno plovila na napuhavanje čvrstog trupa (RHIB). One su namijenjene za prijevoz trupa do otoka i pokretanje brzih napada. Omogućavaju brzo kretanje u plitkim vodama i teško ih je otkriti, pogotovo noću. Ruski brodovi imaju i naoružanje, uključujući strojnice i bacače granata. To ih čini i visoko pokretnim borbenim platformama.

Ukrajinci imaju vlastitu flotu brodova, ojačanu pomoću iz inozemstva. Prošlog mjeseca, Australija je najavila kako će Ukrajini donirati 14 brodova RHIB. Ranije ove godine, Nizozemska je poslala 14 tih plovila, ali i osam brodova za riječnu patrolu i plovilo za napade CB90. Istovremeno, paketi pomoći iz SAD-a sadržavali su više od stotinu brodova za riječne i obalne patrole. Švedska, Finska, Estonija i Danska također su poslale plovila. Mnoga od njih opremljena su modernim sustavima naoružanja sličnima onim ruskim.

Nadalje, obje strane svojim trupama pomažu već standardnim paketom napredne tehnologije - dronovima i sustavima elektroničkog ratovanja. Dronovi se koriste za izviđanje, pronalazak meta i precizne napade na neprijateljske snage koje pokušavaju zauzeti otoke. Obje strane također koriste elektroničko ratovanje za ometanje komunikacija neprijatelja, s ciljem da izoliraju jedinice u napadu. Elektroničko ratovanje koristi se i za ometanje neprijateljskih dronova. Ruska vojska prva je uvela obje ove strategije, no sposobnost Ukrajine da dobro iskoristi svoju industrijsku bazu znači da ona trenutačno u ovim domenama ima prednost.

Budućnost Ukrajine ovisi o tome tko će kontrolirati Dnjipro

Ukrajina također razvija i flotu takozvanih USV-ova, odnosno plovila bez posade, koji nadopunjuju pomoć iz inozemstva. Među njima se ističu pomorski dronovi SeaBaby i Magura 5, opremljeni nizom sustava naoružanja. U početku su se oni koristili za "kamikaza" misije i njima se pripisuje uništenje nekoliko ruskih plovila. Sada nose vlastito oružje i prilagođeni su za borbe i u zraku i na vodi. Primarno su prilagođeni za korištenje na otvorenom moru, ali mogu se koristiti i u ovim, riječnim operacijama, gdje ometaju ruske jurišne elemente.

Budućnost Ukrajine uvelike ovisi o tome tko kontrolira rijeku Dnjipro. Ako Rusi uspiju zauzeti otoke na njenom ušću i zadrže dominaciju na istočnoj obali, imat će kontrolu pristupa rijeci i dobiti važnu polazišnu točku za buduće napade na zapadnoj obali.