Europska unija izradila je nacrt planova za diverzifikaciju svoje opskrbe energijom i postupno ukidanje ovisnosti o ruskom uvozu nafte, plina i ugljena, javlja BBC.

Blok trenutno uvozi gotovo polovicu plina i ugljena te oko trećinu nafte iz Rusije. Čelnici EU-a raspravljat će o predloženom postupnom ukidanju ovog četvrtka i petka na skupu u Versaillesu u Francuskoj.

U nacrtu izjave navodno se ruska invazija na Ukrajinu spominje kao "tektonski pomak u europskoj povijesti" te postavlja cilj „smanjivanja ovisnosti i osmišljavanja novog modela rasta i ulaganja za 2030.“ ubrzavanjem razvoja obnovljivih izvora kao i diverzifikacijom opskrbe energijom i ruta.

Drugi zapadni čelnici također se trude pripremiti za potencijalne šokove na globalnim energetskim tržištima. Ranije u ponedjeljak, britanski premijer Boris Johnson pozvao je na "udaljavanje od ovisnosti o ruskoj nafti i plinu korak po korak". SAD, koji uvozi oko 8% svoje nafte iz Rusije, nedavno je pokušavao sklopiti ugovore s velikim zemljama izvoznicama nafte poput Saudijske Arabije, Venezuele i Irana.

Nagrađivana ukrajinska književnica Katerina Babkina kaže da ovo nije rat u kojem se može ostati neutralan i podržava kulturne sankcije Rusiji. 

>> Opširnije

Svjetska banka odobrila je Ukrajini 723 milijuna dolara zajmova i bespovratnih sredstava, koji će biti prebačeni u sljedećih nekoliko dana.

Paket uključuje 134 milijuna dolara bespovratnih sredstava iz Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Latvije, Litve i Islanda, kao i paralelno financiranje od 100 milijuna dolara iz Japana.

Kredit od 350 milijuna dolara pridodat će prethodnom kreditu Svjetske banke, uvećan za oko 139 milijuna dolara kroz jamstva Nizozemske i Švedske, navodi Svjetska banka.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a ustvrdio je da Ukrajinci granatiraju sami sebe, javlja Guardianov urednik vanjske politike koji prati sjednicu na Twitteru. Dodao je kako Nebenzja koristi sličnu retoriku kakvu su koristili Srbi za vrijeme bombardiranja Sarajeva.

Američki državni tajnik Antony Blinken razgovarao je u ponedjeljak s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom "kako bi ponudio stalnu potporu narodu i vladi Ukrajine i osudio ruske napade na ukrajinske gradove i sve veći broj ubijenih civila", navodi se u očitanju State Departmenta, prenosi CNN.

"Tajnik Blinken i ministar vanjskih poslova Kuleba razgovarali su o tekućim diplomatskim naporima da se zaustavi Putinova invazija", navodi se. "Tajnik je ponovio čvrstu solidarnost Sjedinjenih Država s hrabrim narodom Ukrajine, dok se oni i dalje odupiru smišljenim i ničim izazvanim napadima Rusije."

Češki predsjednik Miloš Zeman rekao je da će dodijeliti najviše državne počasti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom za njegovu hrabrost i hrabrost u suočavanju s invazijom Rusije.

>> Opširnije

Još tri tvrtke prekinule su svoje poslovanje u Rusiji.

IT-uslužni div IBM prestat će prodavati svoju tehnologiju u Rusiji i neće poslovati s ruskim vojnim organizacijama, navodi se u izjavi njegovog izvršnog direktora Arvinda Krishne.

Krishna je također rekao da će tvrtka poslati donacije zaposlenika Međunarodnom Crvenom križu kako bi podržala napore pomoći u Ukrajini.

Multinacionalna tvrtka za široku potrošnju robe Procter & Gamble također je u ponedjeljak objavila da će ukinuti sva nova kapitalna ulaganja u Rusiji, kao i sve medijske, reklamne i promotivne aktivnosti.

Izvršni direktor Jon Moeller obvezao se na "značajno smanjenje portfelja proizvoda" u Rusiji kako bi se usredotočio na osnovne zdravstvene, higijenske i osobne artikle potrebne Rusima.

Njemački lanac za poboljšanje doma OBI rekao je da će napustiti i Rusiju, gdje ima 27 podružnica i oko 5000 zaposlenih.

Novo nuklearno istraživačko postrojenje u Harkivu oštećeno je granatiranjem, navodi Međunarodna agencija za atomsku energiju.

>> Opširnije

Očekuje se da će francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz u utorak održati zajednički razgovor s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Poziv signalizira jačanje pritiska europskih čelnika na Kinu zbog ruske invazije na Ukrajinu

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell razgovarao je u ponedjeljak s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem po drugi put od početka invazije. Borrell je pitao Wanga o "spremnosti Kine da podrži prekid neprijateljstava i dijaloga" i potpori uspostavljanju humanitarnih koridora za sigurnu evakuaciju civila.

Kina je izrazila "žaljenje" zbog napada, ali je učinila malo da osudi ili se suprostavi Moskvi, u skladu s načelima svoje vanjske politike.

Izgleda da je poglavar Ruske pravoslavne crkve u svojoj nedjeljnoj propovijedi za rusku invaziju na Ukrajinu okrivio - liberalne vrijednosti, a posebno gej prajd.

>> Opširnije

Sam. U šarenoj jakni, s plastičnom vrećicom u rukama i u suzama šestogodišnji je dječak prešao iz Ukrajine i Poljsku. Možda je to i najpotresniji prizor s poljsko-ukrajinske granice dosad.

>> Opširnije

Pentagon vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava regrutirati strane borce za rat protiv Ukrajine, kazao je glasnogovornik John Kirby danas za CNN.

"Imamo naznake koje potvrđuju tu priču da zapravo pokušavaju angažirati i regrutirati strane borce. Mislimo da Putin to smatra potrebnim jer je njegovo napredovanje na sjeveru Ukrajine sa 150.000 vojnika zaustavljeno", dodao je Kirby referirajući se na priču o regrutaciji Sirijaca koju je danas objavio Wall Street Journal. 

U lučkom gradu Odesi upravo su se čule tri ili četiri snažne eksplozije koje su dopirale sa zapada, javlja BBC.

Napetosti rastu u Odesi, ključnoj strateškoj ruskoj meti. 

U Odesi je na snazi policijski sat s početkom u 19 sati, a sirene za zračne napade čule su se više od sat vremena danas, uz upozorenja da se ruski brodovi premještaju u pripremu za napad.

Vladimir Putin je rekao da Rusi neće biti mobilizirani i da ih se neće prisiljavati da se bore u Ukrajini.

>> Opširnije

Pentagon je u ponedjeljak objavio da će još 500 američkih vojnika biti raspoređeno u Europu kako bi ojačali NATO-ve snage na istoku Europe. Trupe šalju u Poljsku, Rumunjsku, Njemačku i Grčku.

Tajnik Pentagona za medije rekao je da će novi vojnici podržati američke snage koje su već u Europi kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Glavna obavještajna uprava Ministarstva obrane Ukrajine objavila je da je u Harkivu ubijen general bojnik ruske vojske.

"Još jedan poraz među vrhunskom ekipom vojske zemlje okupatora. Tijekom bitaka kod Harkiva eliminiran je Vitalij Gerasimov - ruski vojni zapovjednik, general bojnik, načelnik stožera i prvi zamjenik zapovjednika 41. armije Središnjeg vojnog okruga Rusije. Ubijeno je i ranjeno nekoliko viših časnika ruske vojske", poručili su među ostalim. 

>> Opširnije

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba potvrdio je da se planira sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u četvrtak.

Kuleba je danas na ukrajinskoj televiziji rekao da je, ako je Lavrov spreman za ozbiljan sadržajan razgovor, onda i on spreman. Kuleba je rekao da će razgovarati sa svakim s kime treba kako bi se uspostavio mir.

Ukrajinsko ministarstvo energetike objavilo je da više od 742.000 ljudi trenutno nema pristup struji diljem zemlje.

Poručili su da je situacija najgora u regiji Donjeck koju je Rusija priznala kao samostalnu republiku, gdje je više od 233.000 potpuno isključeno s električne mreže.

Ministarstvo je dodalo da je više od 238.000 Ukrajinaca bez plina.

Američka izaslanica pri UN-u pozvala je Ruse da poštuju obvezu dopuštanja humanitarnog pristupa Ukrajini.

Veleposlanica SAD-a pri UN-u Linda Thomas Greenfield rekla je da su Sjedinjene Američke Države ogorčene brojnim izvješćima o ruskim napadima u kojima stradavaju civili. Pozvala je da se pauziraju sukobi kako bi se omogućio siguran prolaz civilima koji žele napustiti područje na kojem se ratuje. 

Toomas Hendrik Ilves bio je estonski predsjednik u dva mandata i mnogi ga smatraju ocem estonske digitalne transformacije.

U velikom razgovoru za N1 televiziju iznio je svoja razmišljanja o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Ilves smatra kako je Zapad predugo oklijevao i nije ozbiljno shvaćao rusku prijetnju, smatra kako je cijena koju Zapad mora platiti da bi Putin bio poražen – uvesti sankcije na plin i naftu. Ovaj rat, smatra Ilves, nepovratno će promijeniti i europsku i globalnu sigurnosnu infrastrukturu, a Putin bi, kaže, morao odgovarati pred sudom.

>> Opširnije

Više od 100 radnika u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Černobil - mjestu najgore nuklearne katastrofe na svijetu koja se dogodila 1986. - zaglavljeno je više od 12 dana, ne mogu otići nakon što su ruske snage zauzele elektranu prvog dana invazije.

Ograničene su im i zalihe hrane.

>> Opširnije

Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) kaže da je od početka ruske invazije na Ukrajinu prije manje od dva tjedna bilo više od 1200 civilnih žrtava.

To uključuje najmanje 406 mrtvih i 801 ozlijeđenog.

>> Opširnije

Ukrajinski ministar vanjskih poslova pozvao je da se realiziraju izravni razgovori Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Dmitro Kuleba rekao je da je Ukrajina svjesna da je Putin osoba koja donosi odluke u Moskvi. Rekao je to u kontekstu činjenice da je treća runda pregovora završila bez značajnijeg uspjeha.

"Odavno smo željeli izravan razgovor između predsjednika Ukrajine i Vladimira Putina jer svi razumijemo da je on taj koji donosi konačne odluke, pogotovo sada", rekao je Kuleba.

"Naš predsjednik se ničega ne boji, uključujući izravan susret s Putinom. Ako se ni Putin ne boji, neka dođe na sastanak, neka sjednu i razgovaraju", kazao je. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da ne očekuje da će se rat u Ukrajini uspjeti okončati pregovorima još tjednima. 

Rekao je da je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu rekao da prekid vatre mora doći prije pravog dijaloga, ali da je Putin to odbio i time učinio njihove redovite razgovore teškima. 

"Ne mislim da će u narednim danima i tjednima doći do istinskog rješenja putem pregovora", rekao je Macron.

Bivši ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev, koji je služio pod predsjednikom Borisom Jeljcinom, objavio je na Twitteru kratku analizu invazije u Ukrajini.

Kako kaže, Putin nije poludio, već je vrlo racionalan.

>> Opširnije

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je kako je potvrdila najmanje 16 napada na zdravstvene ustanove i osoblje od izbijanja rata u Ukrajini.

U napadima je najmanje devet ljudi poginulo, a ranjeno je 16 ljudi uključujući sedam zdravstvenih radnika. Ostali prijavljeni incidenti se trenutno provjeravaju.

U priopćenju na Twitteru organizacija je oštro osudila napade: "Napadi na zdravstvenu zaštitu krše međunarodno pravo i ugrožavaju živote."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio je podršku američkih Židova, usporedivši ruski napad na njegovu domovinu s nacizmom.

>> Opširnije

Sjedinjene Američke Države još nisu donijele odluku hoće li zabraniti rusku naftu, priopćila je Bijela kuća. 

Tajnica za medija Bijele kuće Jen Psaki je tijekom današnjeg brifinga rekla da se interne rasprave još uvijek vode o ruskoj nafti, dok dužnosnici vode raspravu o tome kako kazniti Rusiju za njezinu invaziju na Ukrajinu, prenosi Reuters.

Vladimir Vavilov, predsjednik dobrotvorne udruge za rak koja vodi hospicij u gradu Kazanu, organizirao je djecu i njihove majke da se postroje kako bi izradili slovo "Z", koje je postalo simbol onih koji izražavaju potporu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj invaziji na Ukrajinu.

>> Opširnije

Američki dužnosnici počeli su prikupljati informacije kako bi se utvrdilo je li Rusija počinila kakve ratne zločine tijekom svoje invazije na Ukrajinu, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, prenosi Reuters.

"Prikupljamo dokaze o mogućim ratnim zločinima, kršenju ljudskih prava i kršenju međunarodnog humanitarnog prava. Podržavamo osiguravanje odgovornosti za učinjeno kroz sva dostupna sredstva, uključujući i kazneni progon kada je to prikladno", rekao je glasnogovornik. 

Sjedinjene Države će podatke koje prikupi sa svojim saveznicima i partnerima poslati Vijeću UN-a za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi, koje je osnovalo istražno povjerenstvo za istraživanje mogućih kršenja ljudskih prava od strane Rusije i pozivanje na odgovornost, dodao je. Kazao je kako su SAD i 44 zemlje uspostavile ekspertnu misiju kroz Organizaciju za sigurnost i suradnju u Europi kako bi istražile moguće kršenja i zlouporabe međunarodnog ljudskog prava i humanitarnog prava od strane Rusije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij održat će obraćanje britanskim zastupnicima sutra u 18 sati po hrvatskom vremenu. Obraćanje je nazvano povijesnim. 

Izjavu, koju će dati videolinkom, potvrdio je večeras predsjednik Zastupničkog doma britanskog parlamenta Sir Lindsay Hoyle.

Od svih vojnih jedinica u Ukrajini, najintrigantnija je bataljun Azov.

Evo tko su oni.

>> Opširnije

U lučkom gradu Mariupolju, na jugu Ukrajine, policija je išla od skloništa do skloništa kako bi prenijela jednostavnu poruku onima koji su danima pod zemljom zbog brutalnog ruskog granatiranja u opkoljenom gradu od 430.000 stanovnika, piše Guardian. 

Poruka koju su prestrašeni stanovnici dobili glasi: "Ne izlazite dok ne čujete poruku na razglasu. Ne pokušavajte se evakuirati, unatoč obećanjima ruskih snaga o sigurnom prolazu."

Upozorenje je, bar prema onome što je objavila ukrajinska strana, bilo utemeljeno. Na glavnoj cesti - koja se smatra ključnim putem za bijeg - danas se nastavilo teško rusko granatiranje, priopćile su ukrajinske snage. Prethodnog dana službenici Međunarodnog odbora Crvenog križa identificirali su je kao miniranu.

"Ruta nije sigurna", rekao je Sergej Orlov, zamjenik gradonačelnika. "U ovom trenutku nemamo potvrdu da je prekid vatre počeo", rekao je.

Ukupno osam ukrajinskih vojnika ubijeno je u ruskom zračnom napadu u regiji Mikolajiv, rekao je guverner grada.

Južna regija bila je pogođena teškim neprijateljskim granatiranjem tijekom cijelog dana, a pogođeno je bilo i stambeno područje. 

Regionalni guverner Vitalij Kim rekao je da je osam vojnika poginulo, a 19 ih je ranjeno kada je ruski projektil pogodio njihovu vojarnu dok su spavali.

U međuvremenu je objavljeno kako ruski tenkovi pucaju na regionalnu zračnu luku nakon što je guverner Mikolajiva rekao da su je ukrajinske snage preotele Rusima.

U RUSIJI slovo "Z" brzo postaje simbol onih koji podržavaju Putinovu invaziju na Ukrajinu.

Nosili su ga političari, nalazi se na automobilima, kamionima i reklamnim panoima, našarani su na autobusnim stajalištima... Čak su ga i Srbi koristili na proruskim demonstracijama u Beogradu, piše BBC. 

Posljednji u nizu je slučaj ruskog gimnastičara Ivana Kuliaka kojeg čeka disciplinski postupak Međunarodne gimnastičke federacije (FIG) jer je na dresu imao istaknuo slovo "Z" na postolju, pored ukrajinskog rivala u Kataru. 

>> Opširnije

Pentagon je dao novu procjenu stanja u Ukrajini.

>> Opširnije

Ukrajina se želi udaljiti od Rusije i priključiti se EU te NATO-u. 

Puno je političkih analiza o tome zašto je Ukrajina napustila "topli zagrljaj" Rusije, ali postoji i jedan opravdani ekonomski razlog. Države koje su se nakon pada SSSR-a udaljile od Rusije i okrenule prema EU i NATO-u gospodarski su puno bolje prošle od Ukrajine, koja je čvrsto ostala vezana za Rusiju.

>> Opširnije

Više od 1.7 milijuna Ukrajinaca izbjeglo je u srednju Europu zbog ruske invazije, objavili su danas Ujedinjeni narodi, na dan kad će se o humanitarnoj krizi u toj državi govoriti i na sjednici Vijeća sigurnosti. Poljska, dom najveće ukrajinske zajednice u srednjoj Europi, od početka napada, 24. veljače, primila je više od milijun izbjeglica iz susjedne zemlje. 

>> Opširnije

Ukrajinci su objavili da su uništili kolonu od sedam ruskih cisterni.

>> Opširnije

Rusko veleposlanstvo optužilo je irsku vladu za kršenje međunarodnog prava nakon što je danas poslije podne veliki kamion provalio vrata ograde ruskog veleposlanstva u Dublinu, piše Irish Times.

>> Opširnije

Ukrajinski pregovarač i savjetnik Ureda predsjednika Ukrajine Mihajlo Podoljak pozvao je Rusiju da prestane s napadima na civile.

>> Opširnije

Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice objavio je da je potvrdio da je u Ukrajini od početka ruske invazije 24. veljače poginulo 406 civila, uključujući 27 djece, ali i napomenuo da je stvarni broj vjerojatno puno veći. Novi podaci UNHCR-a, koji ima misiju nadzora u Ukrajini, pokrivaju razdoblje od 24. veljače do 6. ožujka.

UNHCR je u nedjelju objavio da je potvrdio da su u Ukrajini poginula 364 civila. Ukrajina je objavila da su u drugom po veličini gradu Harkivu poginula 133 civila od početka ruske invazije, uključujući petero djece. 

Osim toga, u borbama u gradu i njegovoj okolici poginulo je 75 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga, objavila je u ponedjeljak novinska agencija UNIAN, pozivajući se na policiju Harkivške oblasti. Ozlijeđene su još 443 osobe, uključujući 319 civila, dodaje se. Neovisni podaci iz ratnog područja nisu dostupni. 

Pitali smo Marka Rakara za komentar medijskih izvještaja o tome kako se Rusija 11. ožujka planira povući s globalnog interneta.

>> Opširnije

Vlada je prihvatila Odluku o uvođenju privremene zaštite u Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, a potpredsjednik vlade Davor Božinović istaknuo je da je najvažnije kvalitetno organizirati sustav kako bismo bili spremni na mogući veći priljev izbjeglica.

>> Opširnije

Gradonačelnik Lavova misli da će biti još jedan val izbjeglica i pozvao je međunarodne humanitarne organizacije da pomognu.

>> Opširnije

Kanadski premijer Justin Trudeau, koji je danas u Velikoj Britaniji, objavio je da će njegova zemlja uvesti sankcije za 10 osoba zbog invazije na Ukrajinu. Kazao je da su među njima trenutni dužnosnici, oligarsi i oni koji podržavaju Putina.

Identificirani su s popisa koji je sastavio lider opozicije Aleksej Navalni. "Kažnjavamo Putina i one koji mu omogućavaju da bude na vlasti, i to tamo gdje ih najviše boli", rekao je.

Rusko granatiranje sprječava evakuaciju civila iz Kijeva, Mariupolja, Sumija, Harkiva, Volnovahe i Mikolajiva, objavilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.

"To sprječava siguran prolazak humanitarnih kolona s Ukrajincima i inozemnim državljanima, kao i dostavu lijekova i hrane", priopćilo je ministarstvo. 

Pozvalo je strane čelnike da primoraju Rusiju na poštivanje primirja kako bi se spriječila humanitarna katastrofa. 

Ruski predstavnik u razgovorima između Moskve i Kijeva optužio je pak Ukrajinu da sprječava evakuaciju civila iz gradova, pa dodao da će humanitarni koridori ponovno biti tema rusko-ukrajinskih pregovora u ponedjeljak, prenosi agencija France Presse.

Američki proizvođač zrakoplova Boeing objavio je u ponedjeljak da je obustavio nabavu titanija iz Rusije.

>> Opširnije

Međunarodni sud pravde (ICJ) objavio je u ponedjeljak da će "što je moguće prije" donijeti odluku o zahtjevu Ukrajine da naredi Rusiji da odmah zaustavi ofenzivu.

Najviši UN-ov sud sa sjedištem u Den Haagu zaključio je saslušanje u ponedjeljak poslijepodne, dan prije planiranog, a Rusija ga je bojkotirala.

Postupak je inicirala Ukrajina, zatraživši od suda da naredi Moskvi da zaustavi invaziju.

Odsustvo Rusije kritizirali su predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue i ukrajinsko izaslanstvo koje je argumente iznosilo pred praznom sudnicom.

Sud "žali što se nije pojavila Ruska Federacija", rekla je sutkinja Donoghue, koju je ruski veleposlanik u Nizozemskoj obavijestio da Rusija neće sudjelovati.

"To što su ruska mjesta prazna, puno govori", rekao je član ukrajinskog izaslanstva Anton Korinevič.

Uvoz energenata iz Rusije je ključan za svakodnevni život europskih građana, a opskrba kontinenta ne može biti osigurana na drugi način u ovom trenutku, rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Olaf Scholz.

>> Opširnije

Kopnene oružane snage Ukrajine na Facebooku su objavile sliku, kako se može zaključiti, zarobljenih ruskih vojnika.

>> Opširnije

Državna služba Ukrajine za hitne slučajeve objavila je snimku iz Novobavarskog okruga. Na njoj su spasioci koji razgrću ostatke poslovne četverokatnice kako bi vidjeli ima li ljudi ispod ruševina. 

Njemački kancelar Olaf Scholz branio je danas odluku Europske unije da se od sankcija izuzme ruski energetski sektor.

>> Opširnije

Raspoređivanje novog kontingenta EUFOR-a u BiH pratit će i trenažni letovi mlaznih aviona na zahtjev Francuske. Namjera je da se demonstracijom sile pošalje poruka da stvari u BiH moraju ostati kakve jesu.

>> Opširnije

U Hrvatsku je pristiglo više od 2580 izbjeglica iz Ukrajine, kazao je na sjednici vlade u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je na sjednici vlade podsjetio da je po informacijama Međunarodne organizacije za migracije Ukrajinu napustilo 1.8 milijuna ljudi.

"U Hrvatsku ih je do danas ušlo više od 2580", kazao je Plenković, dodajući da je najviše žena (1205) i djece (950).

Vladimir Putin je razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o Ukrajini, a tijekom razgovora je Putin pozvao Europsku uniju da izvrši pritisak na vlasti u Kijevu.

Kremlj je u priopćenju dodao da se razgovaralo o humanitarnim aspektima situacije u Ukrajini i da je Putin obavijestio Michela o razgovorima Rusije s ukrajinskim predstavnicima.

Čelnici Europske unije razgovarat će o zahtjevu Ukrajine da se pridruži Uniji kao 28. članica u narednim danima, izjavio je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.

UN-ov ured za ljudska prava objavio je da je u dosadašnjoj invaziji poginulo najmanje 406 civila diljem Ukrajine. Također, navode kako je ozlijeđena najmanje 801 osoba.

Glavni ruski pregovarač optužio je Ukrajinu da blokira humanitarne koridore, to je nazvao ratnim zločinom, prenosi AFP.

Britanski premijer odbio je pozive da Britanija olakša zahtjev za dobivanje vize ukrajinskim izbjeglicama koji bježe od sukoba.

>> Opširnije

Ukrajinci su došli na pregovore helikopterom, pišu svjetski mediji

BBC je razgovarao s Olegom Revkom, liječnikom iz sjevernog grada Černihiva, koji je bio pod jakom paljbom ruskih vojnika.

Rusija poriče da je ciljala civile, ali ovaj ukrajinski liječnik priča drugu priču. Kaže da su i njegova bolnica i još jedna u gradu granatirane.

"Bolnice su napadnute kao i sve ostalo, nije ih briga", kaže Oleg.

Prvih nekoliko dana invazije proveo je skrivajući se u podrumu svoje kuće na periferiji grada, manje od kilometra od uzletišta na kojem su se vodile teške borbe.

“Kuća je točno na ruskoj liniji vatre,” kaže Oleg. “Proveo sam četiri dana skrivajući se od granatiranja s osmero svojih susjeda. Koristili smo kantu za WC.”

Uspio je izaći iz podruma u zatišju borbe i stići do svoje bolnice u centru grada. Tada su se napadi pogoršali.

“Ozlijeđene dovoze u našu bolnicu. Ljudi koji su ostali bez ruku i nogu, ljudi s crijevima koja vise. Nije lijep prizor.”

Kaže da je odlučio ostati u bolnici koliko god može.

“Bit ću u bolnici do kraja. To je moja dužnost. Ne znam koliko će grad izdržati, ali bit ću ovdje sa svojim ljudima.”

U Njemačkoj se intenzivno raspravlja o mjerama koje bi ublažile drastični porast cijena energenata i dugoročno smanjile ovisnost o ruskim izvorima, a razmišlja se i o produljenju roka do kojeg bi njemačke nuklearne elektrane trebale biti isključene.

"Tehnički je moguće nuklearne elektrane dulje ostaviti u funkciji, pitanje želimo li to je političke prirode", rekao je bavarski premijer Markus Soeder u razgovoru za jutarnji program javnog servisa ZDF.

On smatra da bi produljenje rada nuklearnih elektrana za "tri do pet" godina pomoglo u procesu smanjenja ovisnosti o ruskim energentima, uz istodobno očuvanje klimatskih ciljeva.

Trenutno su još samo tri njemačke nuklearne centrale u pogonu, i to do kraja ove godine. Krajem prošle godine su iz mreže opskrbe električnom energijom isključene tri nuklearne centrale.

Odluka o izlasku Njemačke iz opskrbe energijom preko nuklearnih centrala donesena je 2011. nakon katastrofe u japanskoj Fukušimi.

Cijene zlata prekoračile su na međunarodnim tržištima razinu od 2000 dolara po unci, odražavajući potragu ulagača za sigurnim ulaganjima u uvjetima rusko-ukrajinskog rata.

Cijene zlata na fizičkom su tržištu skočile za 1,6 posto, na 2001,21 dolar po unci. U terminskim ugovorima na američkom tržištu uncom zlata trgovalo se po dva posto višoj cijeni, od 2005,70 dolara.

Bijela kuća objavila je da predlaže zabranu uvoza nafte iz Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu, što bi u svjetskom gospodarstvu moglo izazvati stagflaciju, što bi značilo da bi gospodarska aktivnost stagnirala dok bi cijene i dalje rasle.

Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa iz redova Demokratske stranke Nancy Pelosi izvijestila je pismom zastupnike da se proučava prijedlog zakona kojim bi se zbog intenziviranja sukoba u Ukrajini zabranio uvoz nafte i energenata iz Rusije.

U telefonskom razgovoru s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju da njegova vojna "operacija" u Ukrajini napreduje prema planu i da neće biti zaustavljena dok njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni ili dok Kijev ne odustane od borbe.

Rusija traži od Ukrajine da zaustavi vojno djelovanje, promijeni svoj ustav kako bi u njega unijela neutralnost, prizna Krim kao ruski teritorij i prizna neovisnost separatističkih republika Donjeck i Luhansk, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

>> Opširnije

Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis pozvao je na uvođenje embarga na prodaju ruskih energenata, prenosi BBC.

>> Opširnije

Ukrajinske vlasti tvrde da Rusija ima novi plan. Rusija povećava resurse kako bi opkolila grad Dnjipro u središnjoj Ukrajini, rekao je Oleksij Danilov, tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu u objavi na Facebooku.

>> Opširnije

Atomski fizičar Tonči Tadić gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao kolika je doista mogućnost nuklearnog rata, što se spominje s ruske strane tijekom invazije na Ukrajinu.

>> Opširnije

Ericsson Nikola Tesla Grupa izvijestila je da joj je situacija uzrokovana ruskom invazijom na Ukrajinu značajno otežava poslovanje na nekim tržištima, no Uprava i izvršno poslovodstvo procjenjuju da je Grupa poslovno i financijski stabilna.

Iz kompanije navode da ih je situacija uzrokovana invazijom na Ukrajinu sve šokirala i izazvala brojne reakcije u društvenom, političkom i gospodarskom pogledu.

U Grupi suosjećaju s ukrajinskim narodom i svoju solidarnost iskazuju kao kompanija i pojedinci na različite načine. Napominju i da su ti tragični događaji doveli do tektonskih poremećaja i da značajno otežavaju poslovanje Ericsson Nikola Tesla Grupe na nekim tržištima.

"Grupa nema ugovornih obveza u Rusiji i Ukrajini, no politička i ekonomska nesigurnost koja je prerasla u rizičniji oblik uvjeta poslovanja za sada nepovoljno utječe na realizaciju ugovorenih poslova Ericssona Nikole Tesle u Bjelorusiji, kao i na nove planirane poslovne prilike", navode u odgovoru na upit ZSE.

NATO razmatra daljnje širenje u istočnoj Europi s trajnijim pozicijama u baltičkim zemljama, izjavio je danas američki državni tajnik Anthony Blinken.

>> Opširnije

Očekuje se da će se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastati s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u četvrtak u Antaliji, u Turskoj.

Ukrajina kaže da su nastavljeni raketni napadi na stambena naselja u nekoliko gradova te da bi se glavni grad Kijev mogao suočiti s ogromnim napadom.

>> Opširnije

Markijan Lubkivski, bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, u razgovoru za HRT rekao je da je situacija u Kijevu trenutačno mirna, ali kako se očekuje da će svakog trenutka Kijev biti snažnije napadnut.

>> Opširnije

Treći krug pregovora s Rusijom trebao bi započeti u ponedjeljak u 15 sati u Bjelorusiji, objavio je ukrajinski pregovarač na Twitteru, a ruska strana to još nije potvrdila.

"Treći krug. Početak u 16 sati po kijevskom vremenu. Delegacija je nepromijenjena", napisao je Mihajlo Podoljak, član ukrajinske delegacije, objavljujući svoju fotografiju s helikopterom u pozadini.

Ruska delegacija stigla je u bjeloruski grad Brest na pregovore s ukrajinskom delegacijom o okončanju sukoba, objavila je ruska novinska agencija RIA u ponedjeljak, pozivajući se na stranicu Flightradar koja prati letove.

Nije otkrivena točna lokacija planiranog susreta.

Nakon drugih pregovora u četvrtak postignut je dogovor samo o stvaranju humanitarnih koridora za civile u područjima teških borbi.

Ukrajina tvrdi da Rusija ne poštuje taj dogovor te da granatiranjem onemogućava evakuaciju civila.

Američka tvrtka za odjeću poznata diljem svijeta Levi Strauss & Co. privremeno obustavlja poslovanje u Rusiji, uključujući sva nova ulaganja.

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je pozvao na nove međunarodne sankcije protiv Rusije zbog invazije Ukrajine, predloživši bojkot ruske nafte i drugih ruskih izvoznih proizvoda te zaustavljanje izvoza u Rusiju.

Zapadne sankcije nametnute zbog ruskog vojnog napada već su izolirale Rusiju do razine kakvu tako velika ekonomija nikad nije iskusila.

Zelenskij je rekao da se ekonomski pritisak mora povećati, pozivajući na međunarodni trgovinski embargo Rusiji.

"Ako se invazija nastavi, a Rusija ne napusti svoje planove protiv Ukrajine, onda je potreban novi paket sankcija... zbog mira", rekao je u videoobraćanju, spominjući bojkot ruske nafte i naftnih proizvoda.

"Bojkotirajte uvoz u Rusiju - ako se ne žele pridržavati civilnih pravila, onda ne bi trebali primati dobra i usluge iz civilizacije - neka ih hrani rat", rekao je.

Bivši svjetski šahovski prvak Gari Kasparov kritizirao je Međunarodni olimpijski odbor.

>> Opširnije

Ukrajinska vojska na Facebooku je objavila da je tijekom noći upala na aerodrom kod Hersona i uništila 30-ak ruskih helikoptera.

>> Opširnije

Ruske trupe nastavile su napad na strateški lučki grad Mikolajiv, a dužnosnici su upozorili stanovnike da ostanu u svojim skloništima.

Regionalni guverner Vitali Kim rekao je: “Idemo u ofenzivu. Neprijatelj je ušao na naš aerodrom.”

Putin je zatražio od ruske vlade da mu u roku od dva dana sastavi popis zemalja koje su podržale sankcije Rusiji, a sad je ruska agencija RIA Novosti objavila da je taj popis i napravljen.

>> Opširnije

Ukrajinske vlasti objavile su nove brojke o ruskim gubicima.

Ukrajina tako tvrdi da su dosad ubili više od 11.000 ruskih vojnika. Uz to su, kažu, uništili 46 aviona, 290 tenkova te preko 1500 raznih drugih vojnih vozila.

Oko Kijeva se i jutros vode teške borbe, javljaju ukrajinski dužnosnici.

Čini se da su ruske snage krenule u ofenzivu na nekoliko područja kako bi se probile prema glavnom gradu Ukrajine.

Ruska delegacija stigla u Bjelorusiju, danas bi se trebali održati pregovori.

Je li napad Vladimira Putina na Ukrajinu nadmašio raspoložive resurse? To je stajalište umirovljenog general-bojnika američke vojske Mikea Repassa, koji je dobro informiran o sukobu jer radi u ukrajinskom sigurnosnom sektoru od 2016. godine.

>> Opširnije

Ljudi se evakuiraju tako što prelaze porušeni most kod Irpena.

Proruski separatisti pokrenuli su u nedjelju ofenzivu u lučkom gradu Mariupolju, na jugu Ukrajine, a borbe se uglavnom vode u zapadnom dijelu grada, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

Ministarstvo također tvrdi da će ruske snage obustaviti vatru i otvoriti humanitarni koridor za 400.000 ljudi u opkoljenom gradu.

Prema ukrajinskim izvorima, koridori iz ukrajinskih gradova, čije je otvaranje prijepodne najavila Rusija, nisu otvoreni.

Ukrajina je osudila rusku ideju da koridore otvori prema Bjelorusiji i Rusiji umjesto prema drugim područjima Ukrajine.

Glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov je optužio ukrajinske snage da su skupinu od 150 civila iskoristili kao živi štit kako bi pucali po separatističkim snagama.

Rezultat toga je, navodi Konašenkov, četvero poginulih civila i petero ranjenih.

Snage samoproglašene Donjecke Narodne Republike su "oslobodile" oko 150 civila i prebacile ih na teritorij pod njihovom kontrolom, rekao je Konašenkov.

Ukrajinski veleposlanik u Nizozemskoj kazao je da se Rusija nije pojavila pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu zbog toga što želi voditi rat protiv njegove zemlje.

"Činjenica da su mjesta koja je Rusija trebala zauzeti prazna dovoljno govori", rekao je Anton Korinjevič, član ukrajinske delegacije na sudu. "Oni nisu ovdje pred ovim sudom, oni su na bojnom polju, vode agresivni rat protiv moje zemlje", dodao je. "Ovako Rusija rješava svoje nesuglasice", nastavio je.

Rusija se u ponedjeljak odbila pojaviti na otvaranju saslušanja na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u slučaju koji je pokrenula Ukrajina, koja traži od najvišeg suda UN-a da naredi Moskvi da zaustavi invaziju na Ukrajinu.

“Sud žali što se Ruska Federacija nije pojavila na ovom saslušanju”, rekla je Joan Donoghue, predsjedavajuća sutkinja ICJ-a.

Aleksander Šulgin, ruski veleposlanik u Nizozemskoj, gdje zasjeda sud, rekao je da ruska vlada ne namjerava sudjelovati u postupku. Kijev je prije više od tjedan dana podnio zahtjev za privremene zaštitne mjere ICJ-u, koji zasjeda u Haagu, nekoliko dana nakon početka ruske ofenzive u Ukrajini.

Ukrajina od najvišeg suda UN-a traži hitnu akciju kojom bi se Rusiji naložilo da zaustavi invaziju na Ukrajinu prije nego što donese odluku o meritumu slučaja, koji bi mogao potrajati godinama.

ICJ ima "odgovornost za djelovanje", istaknuo je Anton Korinjevič. "Rusiju treba zaustaviti, a sud ima ulogu u tome da se to zaustavi", rekao je.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko u videoobjavi na Telegramu rekao je da će se Kijev obraniti od ruskog okupatora.

>> Opširnije

Rusija podupire ideju šefa nadzornog tijela UN-a za atomsku energiju Rafaela Grossija o trilateralnom sastanku s Ukrajinom o osiguranju sigurnosti tamošnjih nuklearnih postrojenja tijekom ruske invazije - ali ne u Černobilu kako Grossi želi, rekao je izaslanik Moskve.

"Rusija je podržala Grossijevu ideju o trilateralnom sastanku i očekujemo da će Ukrajinci također surađivati", rekao je ruski veleposlanik pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju Mihail Uljanov novinarima u ponedjeljak.

“Vjerujem da Černobil nije najbolje mjesto za takav sastanak. U svijetu postoje brojni glavni gradovi”, dodao je.

Rusija nije poslala izaslanstvo na raspravu pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu u slučaju koji je pokrenula Ukrajina tražeći da se izda hitan nalog Moskvi da zaustavi vojnu akciju u Ukrajini.

>> Opširnije

Dinko Babić s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada gostovao je u Novom danu na N1 televiziji i komentirao što rat u Ukrajini znači za nuklearnu sigurnost u ostatku Europe.

>> Opširnije

Zelenskij je imao novo obraćanje.

"Na našoj zastavi nema krvi. Neće biti crnih mrlja, neće biti kukastih križeva. Ukrajinska zastava je zemlja, mirna, plodna, zlatna, bez tenkova. Nebo je mirno, vedro i plavo bez raketa. Tako je bilo prije, tako će i biti", rekao je Zelenskij u novom obraćanju.

U priopćenju objavljenom i na Facebooku, Oružane snage Ukrajine objavile su da su oslobodile zauzeti grad Čuhuiv u oblasti Harkiv i da su ubile dva ruska zapovjednika.

>> Opširnije

Ruska vlada objavila je da je Kijev odbio predloženi humanitarni koridor prema Bjelorusiji, piše AFP.

>> Opširnije

Na europskim burzama cijene dionica potonule su danas ujutro nakon vijesti da SAD i europski saveznici razmatraju zabranu uvoza ruske nafte.

>> Opširnije

Crveni križ kaže da je evakuacijski put iz Mariupolja miniran.

Gradonačelnik južnoukrajinskog grada Mikolajiva jutros je za Sky News govorio o situaciji u svom gradu.

Oleksandr Senkevič je rekao da su ruske trupe počele bombardirati to područje u 5 ujutro i da su granate padale na civilne zgrade i kuće.

"Skoro 40 bombi je palo i nisu eksplodirale, sve su bombe bile kazetne. Ne radi se o borbi s vojnim postrojbama, već više s civilima", rekao je.

“Još uvijek nemamo potvrde o mrtvim ljudima", rekao je dodavši da je 60-ak ozlijeđenih.

Naveo je da Rusija definitivno koristi kazetne bombe koje su zabranjene međunarodnim pravom.

Dodao je da su ruske trupe bombardirale i zoološki vrt u Mikolajivu, koji je opisao kao "najbolji zoološki vrt u Ukrajini".

"Sada tu imamo problema", rekao je.

Objavljena je snimka na kojoj se vidi eksplozija stambene zgrade koju je pogodio projektil.

Sky News je potvrdio ovaj video i locirao ga.

Najmanje osam osoba poginulo je u ruskom bombardiranju stambenih naselja u gradu Harkivu na sjeveroistoku zemlje u posljednja 24 sata, objavila je ukrajinska služba za hitne slučajeve u ponedjeljak.

Hitna služba je priopćila da se bombaški napad dogodio sinoć oko 19:15 sati po lokalnom vremenu. Nadalje, pišu da su "potpuno ili djelomično srušene" višekatnice, upravne zgrade, zdravstvene ustanove, obrazovne ustanove i spavaonice.

Požara većih razmjera bilo je i na 21 objektu u središnjem dijelu grada, priopćeno je iz Hitne pomoći.

Spasioci su tijekom požara spasili i evakuirali oko 200 ljudi. Vlasti još uvijek prikupljaju informacije o dodatnim mogućim žrtvama.

Nekoliko zapadnih zemalja, među kojima Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države, pozvalo je Interpol da suspendira Rusiju iz međunarodne organizacije za provedbu zakona, prema britanskoj ministrici unutarnjih poslova Priti Patel.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Kanada, Australija i Novi Zeland zatražile su "da se Rusiji odmah suspendira pristup njihovim sustavima", tvitala je u nedjelju Patel.

Navedene zemlje zatražile su od izvršnog odbora Interpola da o tome odluči ovaj tjedan.

"Ruske akcije izravna su prijetnja sigurnosti pojedinaca i međunarodnoj suradnji u provedbi zakona", dodala je Patel.

Premda Patel nije precizirala razloge zahtjeva, zapadni saveznici nastoje diplomatski i ekonomski izolirati Moskvu zbog ruske invazije na Ukrajinu.

U nedjelju je američki državni tajnik Antony Blinken rekao da je Washington vidio "vrlo pouzdana izvješća" da je Rusija počinila ratne zločine za vrijeme invazije, posebno u postupanju prema civilima.

Članice Vijeća UN-a za ljudska prava prošli tjedan su se velikom većinom dogovorile o pokretanju istrage o zlostavljanjima koje su ruske snage počinile u Ukrajini.

Svrha je Interpola, mreže od 194 države članice, olakšati utvrđivanje međunarodnih zločina.

Kineski Crveni križ pružit će humanitarnu pomoć Ukrajini, rekao je ministar vanjskih poslova Wang Yi, ponavljajući poziv na nastavak diplomatskih razgovora.

Naglasio je da je kinesko prijateljstvo s Rusijom "čvrsto", a izgledi za suradnju vrlo su široki.

Yijeve riječi dolaze nekoliko sati nakon što je australski premijer Scott Morrison pozvao Kinu da osudi Rusiju.

Ruske trupe ubile su načelnika Hostomela Jurija Prilipka i dvojicu njegovih suradnika dok su dijelili humanitarnu pomoć.

>> Opširnije

Prema podacima UN-a, među 1.5 milijuna izbjeglica je više od 500 tisuća djece. Mnogu od njih roditelji su poslali samu iz Ukrajine ili s potpuno nepoznatim osobama.

>> Opširnije

Rat u Ukrajini odnosi sve više civilnih žrtava, propadaju evakuacije građana, ruske snage opkoljavaju sve više gradova kojima prijeti humanitarna katastrofa.

>> Opširnije

Nakon što je ranije najavila humanitarne koridore za Ukrajince koji bježe iz nekoliko gradova, Rusija je sada rekla da će ljudima biti dopušteno bježati sve dok idu u Bjelorusiju ili Rusiju.

Glasnogovornik ukrajinskog predsjednika rekao je da bi njihovi građani trebali moći napuštati svoje domove preko ukrajinskog teritorija.

Također su optužili Rusiju da je namjerno pucala na građane tijekom evakuacije.

"Ovo je potpuno nemoralna priča. Ljudska patnja se koristi za stvaranje željene televizijske slike", rekao je glasnogovornik u pisanoj poruci.

"Ovo su državljani Ukrajine, oni bi trebali imati pravo evakuacije na teritorij Ukrajine."

Francuski predsjednik Emmanuel Macron demantirao je da je imao zahtjev da koridori vode u Rusiju, izvještava francuska novinska agencija BFMTV.

"Predsjednik Republike nije zatražio koridore za Rusiju nakon razgovora s Vladimirom Putinom", rekli su iz Elizejske predsjedničke palače za BFMTV.

Predsjednik Republike uporno traži da se civilno stanovništvo pusti i omogući transport pomoći, dodaje se.

Bivši ruski ministar vanjskih poslova smatra da je Putin racionalan i da neće započeti nuklearni rat. Zašto misli da Putin neće upotrijebiti nuklearno oružje protiv Zapada, Andrej Kozirev objasnio je u objavi na Twitteru.

>> Opširnije

Kineski ministar vanjskih poslova izjavio je da je rusko-kinesko prijateljstvo i dalje "čvrsto kao stijena", prenosi AFP.

>> Opširnije

Dok ruska invazija na Ukrajinu bjesni, djeca oboljela od raka morala su se pridružiti desecima tisuća Ukrajinaca koji su bili prisiljeni bježati prema susjednoj Poljskoj.

>> Opširnije

Čak i u vrijeme najmračnijih dana Hladnog rata u 20. stoljeću ruske operne i baletne zvijezde redovito su odlazile nastupati na Zapad, no ovaj put stvari stoje drukčije: uvodi se znatno stroži kulturni bojkot.

>> Opširnije

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga priopćio je jutros da se ruske snage pripremaju za napad na Kijev pokušajem preuzimanja pune kontrole nad gradovima Irpin i Buča, nedaleko od Kijeva, te približavanjem glavnom gradu kroz istočna predgrađa.

>> Opširnije

Otkako je započela njegova politička karijera, Trump je podržavao Putinove pokušaje da prisvoji teritorij te susjedne države.

>> Opširnije

Anonimusi, hakerski kolektiv koji je objavio rat Rusiji, kažu da su hakirali ruske TV postaje. Kako tvrde, umjesto redovnog programa puštali su snimke iz Ukrajine.

Kako kažu na Twitteru, hakirali su kanale Rusija 24, Channel One i Moscow 24.

Treći krug mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije trebao bi se održati danas, a Rusija je uoči toga ujutro najavila prekid napada i otvaranje humanitarnih koridora iz nekoliko ruskih gradova.

Dva izaslanstva zadnji su se put sastala u regiji Brest u zapadnoj Bjelorusiji. U drugom krugu mirovnih pregovora Kijev i Moskva dogovorili su uspostavljanje humanitarnih koridora u  Mariupolju i Volnovaki kako bi se olakšala evakuacija civila.

No pokušaj evakuacije civila iz Mariupolja propao je i u subotu, i u nedjelju, prema navodima Kremlja i Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC). Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za kršenje dogovorenog prekida vatre. 

Šef ukrajinskog izaslanstva, pregovarač David Arahamija odbacio je glavne zahtjeve Rusije kao "neprihvatljive" u intervjuu za Fox News.

"Ne bih rekao da brzo napredujemo jer svakodnevno imamo mnogo ubijenih ljudi, posebno civila", rekao je u nedjelju Arahamija na upit o napretku pregovora.

Arahamija je dodao da su "jedini dijelovi oko kojih se gotovo nemoguće dogovoriti Krim i takozvane republike za koje Rusija inzistira da ih priznamo kao neovisne. To nije prihvatljivo u ukrajinskom društvu."

Rusija traži da se poluotok Krim, koji je anektirala 2014. godine, prizna kao ruski teritorij. Osim toga, želi da se regije Luhansk i Donjeck, pod kontrolom proruskih separatista, priznaju kao neovisne države. Moskva također poziva na potpunu "demilitarizaciju" Ukrajine.

Širi se popis sankcija Rusiji - vlada Novog Zelanda najavila je zakon kojim će moći samostalno nametati sankcije Rusiji, Južna Koreja je najavila da će zabraniti transakcije s ruskom središnjom bankom, dok Washington razmatra zakon o zabrani uvoza ruske nafte u Sjedinjene Države.

>> Opširnije

Kako javljaju ruski mediji, humanitarni koridori su otvoreni na zahtjev francuskog predsjednika Emanuela Macrona.

Neki koridori vodit će ukrajinske građane u ruske gradove. Prema onome što su objavile RIA Novosti, koridor iz Kijeva vodit će u Bjelorusiju. Civili koji žele napustiti Harkiv imat će jedino koridor koji vodi u Rusiju.

Koridori iz Mariupolja i Sumija vodit će prema drugim ukrajinskim gradovima i prema Rusiji.

Vlada Novog Zelanda radi na usvajanju zakona koji će zemlji omogućiti daljnje sankcije protiv Rusije kao odgovor na njezinu invaziju na Ukrajinu, objavila je premijerka Jacinda Ardern na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

Zakon će omogućiti vladi da cilja pojedince, tvrtke, usluge i imovinu onih koji su povezani s invazijom.

Također će spriječiti one koji su sankcionirani u premještanju imovine na Novi Zeland, uključujući superjahte, brodove i zrakoplove, te će ih spriječiti da uđu u vode ili zračni prostor Novog Zelanda, rekla je Ardern.

Dodala je da se te mjere mogu proširiti i na druge države "suučesnice u protuzakonitim radnjama Rusije", poput Bjelorusije.

Američka vlada navodno razmatra putovanje predsjednika Joea Bidena u Saudijsku Arabiju kako bi zatražio od tog kraljevstva da pojača proizvodnju nafte.

Axios, američki politički list, izvještava da će se putovanje održati u proljeće.

Glasnogovornik Bijele kuće, međutim, rekao je da se takvo putovanje još ne najavljuje i da su to "preuranjena nagađanja".

Američki i venezuelanski dužnosnici također su navodno razgovarali o ublažavanju naftnih sankcija. Brojni američki zastupnici sugerirali su da bi venezuelanska nafta mogla pomoći zamijeniti rusku naftu, navodi New York Times.

SAD se trenutno oslanja na Rusiju za 10% svog uvoza sirove nafte i naftnih derivata.

U nedjelju je predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla u priopćenju da američki zastupnici "istražuju zakone" kako bi izolirali Rusiju, uključujući potpunu zabranu ruske nafte i energetskih proizvoda u SAD-u.

Biden je prošle godine ukinuo Keystone XL, naftovod Kanada - SAD, navodeći klimatske promjene kao razlog.

Gradonačelnik Nikolajeva potvrdio je da su ruske snage jutros bombardirale grad. Oleksander Senkević je na Facebooku napisao kako su ruske snage bombardirale stambene zgrade.

"Puno je projektila koji nisu eksplodirali. Ne prilazite im, nemojte ih podizati ni pomicati", napisao je.

Ukrajinske vlasti objavljuju i slike.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna skočile više od 20 posto, na najviše razine u više od 10 godina, jer bi zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Rusije isporuke iz Rusije mogle pasti, dok je potražnja i dalje snažna.

>> Opširnije

Ukrajinski mediji objavljuju snimke iz napadnutog grada Nikolajeva koji se nalazi na jugu zemlje.

Ukrajinske snage tvrde da su oslobodile grad Čurčiv koji se nalazi jugoistočno od Harkiva.

U objavi na Facebooku u nedjelju navečer ukrajinski glavni stožer rekao je da su njihove snage zauzele grad od ruskih vojnika i nanijele velike gubitke ruskim snagama tijekom bitke.

Ukrajinski dužnosnici također tvrde da su dva visoka ruska zapovjednika ubijena tijekom bitke za grad koji ima oko 31.000 stanovnika.

Australski premijer Scott Morrison pozvao je Kinu da se pridruži globalnim naporima za okončanje ruske invazije na Ukrajinu jer misli da nema zemlje koja će imati veći utjecaj od Kine na kraj rata na istoku Europe.

>> Opširnije

U Rusiji je uhićen svećenik koji je jučer održao antiratnu propovijed, piše BBC pozivajući se na aktivističke skupine. Danas bi trebao izaći pred sud.

>> Opširnije

Australski premijer Scott Morrison rekao je da se zemlja suočava sa "najopasnijim sigurnosnim okruženjem u 80 godina" od Drugog svjetskog rata, usred ruske invazije na Ukrajinu.

Govoreći u ponedjeljak na forumu Instituta Lowy o situaciji u Ukrajini, Morrison je invaziju nazvao "pozivom za buđenje" za Europu i rekao da je autokracija ugrozila mir

OKO 200.000 civila zarobljeno je u okruženom Mariupolju, piše Reuters.

Kyiv Independent piše kako su Rusi granatirali selo Tuzla smješteno kod Odese, a pozivaju se na vojne vlasti u Odesi.

Južna Koreja pridružit će se Sjedinjenim Državama i ostalima u obustavljanju transakcija s ruskom središnjom bankom u sklopu dodatnih sankcija Rusiji, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje.

Vlada je priopćila kako će objaviti daljnje detalje o sankcijama nakon konzultacija s vladinim agencijama.

Ranije je Južna Koreja zabranila financijske transakcije sa sedam velikih ruskih banaka i blokirala ruske banke iz globalnog platnog sustava SWIFT.

Također vlada preporučuje južnokorejskim financijskim institucijama da zaustave ulaganje u ruske državne obveznice.

Djeca oboljela od raka morala su se pridružiti desecima tisuća Ukrajinaca koji su bili prisiljeni bježati prema susjednoj Poljskoj.

Djecu evakuira Herosi, nevladina organizacija kojom koordinira Dječja istraživačka bolnica St. Jude sa sjedištem u SAD-u.

Organizacija sada pokušava pronaći mjesta za liječenje mladih pacijenata u medicinskim centrima diljem Europe.

Ukrajinski obrambeni dužnosnici upozorili su da Rusija priprema svoje snage za sveobuhvatni napad na glavni grad Kijev.

Prema najnovijim informacijama Glavnog stožera ukrajinske vojske navodi se da su moskovske snage počele prikupljati resurse za napad na grad, a tenkovi i motorizirane pješačke jedinice napreduju prema obližnjem gradu Irpinu kako bi postavile temelje.

Dodaje da su ruski zapovjednici opskrbljivali svoje snage gorivom isporučenim iz Bjelorusije kroz černobilsku zonu isključenja.

Dužnosnici su izvijestili da je ruska vojska usredotočila svoje napore na opkoljavanje istočnih gradova Harkiva, Černihiva, Sumija i južnog grada Mikolajeva.

 Ukrajina će danas pozvati najviši sud Ujedinjenih naroda da naloži Rusiji da zaustavi svoju invaziju, tvrdeći da Moskva opravdava napad na temelju pogrešnog tumačenja Konvencije o genocidu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je ruska "posebna vojna operacija" nužna "kako bi se zaštitili ljudi koji su bili izloženi maltretiranju i genocidu" u istočnoj Ukrajini, misleći na one kojima je prvi ili jedini jezik ruski. 

Kijev će u ponedjeljak na početku suđenja pozvati suce da nalože takozvane "privremene mjere" za zaštitu Ukrajine. 

Ukrajinska tužba podnesena Međunarodnom sudu pravde (ICJ) usredotočena je na tumačenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida iz 1948., ugovora koji su potpisale obje zemlje.

Ukrajina u tužbi navodi da ruska tvrdnja o genocidu nije istinita i da Putin nema pravnog opravdanja za invaziju.

Prošli tjedan je izvršni odbor Međunarodne udruge znanstvenika koji se bave genocidom priopćio da je Putin "zlouporabio izraz genocid".  

"Nema apsolutno nikakvih dokaza da se u Ukrajini događa genocid", rekla je predsjednica udruge Melanie O'Brien Reutersu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kritizirao je u nedjelju zapadne čelnike zbog izostanka reakcije na prijetnju Moskve da će napasti ukrajinski vojno-industrijski kompleks.

"Promislite o osjećaju nekažnjivosti napadača", rekao je Zelenskij u videu objavljenom putem društvene mreže Telegram.

"Nisam danas čuo reakciju niti jednog svjetskog lidera...ni riječi, kao da su zapadni lideri nestali večeras."

Moskva je u nedjelju objavila da ruske snage namjeravaju napasti ukrajinski vojno-industrijski kompleks, i to preciznim oružjem, piše dpa. 

"Odvažnost agresora jasan je signal Zapadu da sankcije uvedene Rusiji nisu dovoljne", rekao je ukrajinski predsjednik.

Već u prvim danima ruske invazije postalo je jasno da Ukrajina dominira u ratu informacijama na društvenim mrežama, smatraju analitičari.

>> Opširnije

Velika Britanija će Ukrajini osigurati dodatnih 100 milijuna dolara putem Svjetske banke kako bi joj pomogla ublažiti financijske pritiske uzrokovane ruskom invazijom, priopćio je u nedjelju ured premijera Borisa Johnsona.

Britanija traži središnju ulogu u međunarodnom odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu pružanjem obrambene vojne pomoći, zalaganjem za strože sankcije Kremlju i financijskom potporom.

Unatoč tome, Johnsonova vlada suočena je s kritikama da su njezine sankcije bile prespore i da je program za izbjeglice nedovoljan.

Najnovija financijska pomoć, uz već obećanih 290,95 milijuna dolara, mogla bi se upotrijebiti za plaće radnicima u javnom sektoru u Ukrajini ili financiranje mirovina i naknada socijalnog osiguranja, objavile su britanske vlasti.

"Iako samo Putin može u potpunosti okončati patnje u Ukrajini, nova sredstva nastavit će pomagati onima koji se suočavaju s pogoršanom humanitarnom situacijom", priopćio je Johnson.

Novac će biti isplaćen kroz Multi-Donor Trust Fund Svjetske banke koji je namijenjen za hitne donacije Ukrajini, a koji već koriste neke druge zemlje.

London je donaciju Kijevu najavio uoči dolaska kanadskog premijera Justina Trudeaua i nizozemskog Marka Ruttea. Johnson će njihov posjet Britaniji nastojati iskoristiti za jačanje međunarodnog odgovora na rusku invaziju na Ukrajinu.

Trojica lidera održat će konferenciju za medije tijekom današnjeg dana..

Broj ljudi koji su stigli u Poljsku bježeći od ruske invazije Ukrajine, u nedjelju navečer premašio je milijun, objavile su pogranične službe u Poljskoj.

"To je milijun ljudskih tragedija, milijun ljudi protjeranih iz svojih domova zbog rata" od 24. veljače, kažu te službe na Twitteru.

UN je objavio ranije tijekom dana da je broj ljudi koji su napustili Ukrajinu i ušli su u susjedne zemlje premašio milijun i pol.

U Poljskoj, njihov je dolazak popraćen iznimnom solidarnošću, piše agencija France presse.

Olakšane su granične formalnosti, organizirani prihvatni centri a tisuće dobrovoljaca daju im hranu, nude prijevoz i smještaj širom zemlje.

Ljudi su donijeli u crkve, škole i sportske centre veliku količinu hrane, higijenskih potrepština, odjeće i pokrivača.

Na kolodvorima u velikim gradovima poput Varšave, Krakova i Wroclawa, deseci dobrovoljaca dočekuju izbjeglice na izlasku iz vlakova i informiraju ih o mogućnostima smještaja i drugim oblicima pomoći.

Brojne škole već su otvorile vrata ukrajinskoj djeci.