RUSKE trupe u Donjeckoj oblasti nastavljaju napredovati, a neki je dan zauzet gradić Selidovo. Radi se o gradu koji je do rata brojao oko 20.000 stanovnika. Zauzimanje Selidova omogućuje ruskim snagama pokretanje ofenzive na širokoj fronti u smjeru zapadno od Kurahova prema Dnjepropetrovskoj oblasti.

Na pravcu od Selidova do rijeke Dnjepar (radi se o nekih 35 km) nema velikih gradova i ne zna se ima li uopće ozbiljnih utvrda na tom pravcu koji završava na rijeci Dnjepar, taman negdje na pola puta između dva velika grada: Zaporožja i Dnjipra. Ruske snage imaju mogućnost približiti se velikim gradovima na rijeci Dnjepar.

Ipak, takva ofenziva još nije izvjesna jer ruske snage nemaju dovoljno velike rezerve i vjerojatno će se dalje usredotočiti na manje ciljeve u Donjeckoj oblasti. Ruske trupe napreduju i u Zaporoškoj oblasti. Glavni pravac kreće s juga iz smjera Vuhledara. Prema ruskom ministarstvu obrane zauzeli su nekoliko sela. Ti gubici se ne čine značajni, ali govore o tome da nakon pada Vuhledara ukrajinske trupe nemaju tako jake utvrde na tom pravcu.

Koreanci u Kurskoj oblasti

S druge strane, najavljen je dolazak sjevernokorejskih trupa u područje Kurska. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, prema dostupnim informacijama, razgovarao s predsjednikom Južne Koreje koja planira poslati vojno izaslanstvo u Kijev. Očekuje se povećanje razine pomoći Južne Koreje Ukrajini kao jedan od odgovora na pojavu sjevernokorejskih vojnika u tom području. Prema nekim informacijama, u Rusiji se nalazi oko 12 tisuća Koreanaca koji prolaze obuku.

Situacija u Kurskoj oblasti se dolaskom korejskih trupa dodatno dinamizira. Ukrajinske trupe su sada u potisnutom položaju u jednom dijelu tog fronta. Pojavljuju se snimke kako se ukrajinske snage povlače s tog područja jer postoji opasnost da budu okružene.

Produljeno ratno stanje

Vrhovna Rada je ovih dana produljila ratno stanje i mobilizaciju za još 90 dana. Tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine priopćio je da Ukrajina planira mobilizirati još 160 tisuća ljudi, čime će postrojbe biti popunjene na 85%. Ukupno je u OS Ukrajine unovačeno milijun i 50 tisuća građana. Situacija s tempom mobilizacije se pogoršala, o čemu svjedoče i ukrajinski visoki dužnosnici.

Također, to je potvrđeno i od vojnika koji se nalaze na prvoj liniji. Upravo je nedostatak ljudi jedan od ključnih razloga povlačenja s fronta. Doda li se tome da Ukrajini akutno nedostaje municije i oružja i da je ruska vojska postigla najviši tempo zauzimanja ukrajinskih teritorija praktički od početka invazije, situacija djeluje još lošije.

Izjave ukrajinskih zapovjednika

U tom kontekstu sve češće u javnost izlaze izjave različitih zapovjednika ukrajinske vojske, koji otvoreno govore o sve težem stanju na fronti. Kroz sve te izjave prožima se osjećaj da zapovjednici ne vjeruju u scenarij prema kojem bi ukrajinska vojska izašla na granice iz 1991. godine. Također, u nekim izjavama se mogu čuti svojevrsni apeli da je bitnije sačuvati ljude nego teritorij. Iako nema otvorenog poziva za tim, sve češće se spominje zamrzavanje sukoba duž prve crte.

Ukrajinci ne odustaju od teritorija

S druge strane, predsjednik Ukrajine pokušava pronaći ravnotežu između političkog pritiska unutar i promjenjive situacije izvan zemlje. Na tom tragu je bio i nedavni govor predsjednika u parlamentu, kojim je „prozvao“ zapadne partnere kako bi pokazao građanima Ukrajine da je učinio sve što je mogao i pripremio i na mogućnost da će Ukrajina morati sklopiti dogovor koji se neće svidjeti građanima.

Ankete pokazuju da većina Ukrajinaca ne podržava gubitak teritorija u zamjenu za primirje, no jasno je da Zapad trenutno ne osigurava dovoljno oružja za njegovo oslobađanje. Tako da su očekivanja Ukrajine da je Zapad spreman i sposoban osigurati potrebnu količinu oružja trenutno nerealna. U tom smislu, prenosi se ideja da je zaustavljanje rata duž linije bojišnice težak, ali najrealniji scenarij.

Rusko vojno gospodarstvo

Ogroman utjecaj na takvo tumačenje ima i mogućnosti ruskog vojnog gospodarstva, koje se uz sve svoje probleme može dugoročno nositi s ratom. Rusija proizvodi veliki broj streljiva, a uz to kupuje velike količine oružja iz Sjeverne Koreje i Irana. Prema zapadnim izvorima, Ruska Federacija regrutira 30 tisuća ljudi mjesečno, što je, doduše, dovoljno tek za pokrivanje velikih gubitaka na frontu, ali dovoljno i da stvori skepsu u Ukrajini i među njenim partnerima prema planu da ukrajinska vojska izađe na granice iz 1991. godine.

Osim toga, kao posljedica kurske ofenzive, događa se ono na što su neki zapadni vojni analitičari upozoravali. Korištenje specijalnih i najsposobnijih jedinica u Kurskoj oblasti Ukrajini je napravilo probleme na drugim frontama. Američki mediji ističu da je Kijev u Kurskoj oblasti koristio najbolju ofenzivnu tehniku dobivenu od Zapada.

Ako se uzme u obzir da su gubici tehnike na tom pravcu bili iznadprosječni, jasno je da zapadna tehnika nije ostala pošteđena. Kakav će to daljnji utjecaj imati na rat u Ukrajini ostaje za vidjeti, no zasad je jasno da je pao optimizam s početka kurske ofenzive te da Ukrajinu čeka još jedna neizvjesna zima.