Rusi odjednom počeli povlačenje. Analitičari: Možda im je bio cilj izblamirati Zapad
AKO NAPETOSTI između Rusije i Ukrajine pratimo površno, samo na razini naslova, mogli bismo zaključiti da je došlo do velikog obrata. Još jučer smo čitali upozorenja iz Kijeva, Washingtona i NATO-a da bi ruska invazija mogla početi svaki dan te da je najvjerojatniji datum početka već sutra - a danas se, barem na prvi pogled, čini da od svega neće biti ništa i da su Rusi odustali od rata, ako su ga ikad i planirali.
No je li zaista tako? Imamo više razloga biti prilično skeptični.
Za početak, da rekapituliramo novi razvoj događaja: rusko ministarstvo obrane priopćilo je, a ruska novinska agencija Interfax prenijela, da su, iako se nastavljaju velike vježbe diljem zemlje, neke postrojbe iz južnih i zapadnih vojnih oblasti završile svoje vježbe i počele se vraćati u bazu. Objavili su i snimku tenkova koji se navodno vraćaju u svoje stalne baze.
>> NATO reagirao na povlačenje vojske. Traje važan sastanak, Putin se narugao SAD-u
"Od početka smo govorili da će po završetku vojnih vježbi (...) vojska biti vraćena u svoje vojarne. Upravo se to sada događa, to je uobičajen proces", rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov i još jednom se obrušio na "zapadnu histeriju", omiljeni odgovor Kremlja na kritike na svoj račun.
Kremlj već likuje: Zapadna ratna propaganda propala, uništeni su bez ispaljenog metka
Glasnogovornica ruskog ministarstva obrane Marija Zaharova popratila je ovu vijest slavodobitnim komentarom koji očito ima za cilj predstaviti navodno rusko povlačenje kao pobjedu, a ne poraz, odnosno uzmak.
>> Rusija: Ovaj dan će ući u povijest. Uništili smo Zapad bez ispaljenog metka
"15. veljače 2022. ući će u povijest kao dan kada je propala zapadna ratna propaganda. Oni su osramoćeni i uništeni bez ijednog ispaljenog metka", poručila je Zaharova provokativnim i ratobornim tonom na koji smo već navikli od ruske diplomacije.
Međutim, drugi dio priopćenja ruskog ministarstva obrane jednako je važan i budi sumnju u zaključak o deeskalaciji: "Oružane snage Rusije nastavljaju niz velikih vježbi za operativnu obuku vojnika i snaga. Sudjeluju praktički sve vojne oblasti, flote i zračno-desantne postrojbe." A Saveznička odlučnost 2022, zajednička vježba s bjeloruskim snagama u Bjelorusiji, nadomak Ukrajine, traje i dalje.
I ruska mornarica trenutno provodi vlastite vježbe u Crnom moru, u sklopu čega je 30 ruskih ratnih brodova uplovilo u Sevastopolj na Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala od Ukrajine.
"Svrha vježbe je obrana obale poluotoka Krima, baze snaga Crnomorske flote, kao i gospodarskih subjekata... od mogućih vojnih prijetnji", priopćilo je ministarstvo obrane u subotu.
Goran Bandov: Moguće zavaravanje, ali Rusija traži izmak iz vojne solucije
Možemo li onda vjerovati da Rusija zaista počinje s povlačenjem snaga i da je odustala od invazije - ako je ona uopće bila u planu - ili bi se moglo raditi o svojevrsnoj "maskirovki", odnosno zavaravanju protivnika u posljednjoj fazi priprema za invaziju? S ovim smo se pitanjem obratili vanjskopolitičkom komentatoru i profesoru za međunarodne odnose i diplomaciju Goranu Bandovu.
"Živimo u svijetu dezinformacija, tako da svaku informaciju treba provjeriti, odakle god ona inicijalno došla. Svijet će, a napose Ukrajina, odahnuti barem nakratko ako je ta informacija točna jer povlačenje ruskih snaga u unutrašnjost je preduvjet deeskalaciji sukoba. Naravno, uvijek ostaje opcija i da je ovo taktičko premještanje snaga, kako bi se zavaralo protivnika, što će biti jasno već kroz nekoliko sati, najkasnije nekoliko dana", smatra Bandov.
"Ipak, javni razgovor o davanju prednosti diplomaciji, koji su vodili ruski predsjednik Vladimir Putin i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ruskim medijima, pokazuje da Rusija traži izmak iz vojne solucije. Također se tako može tumačiti i objava glasnogovornice ruskog ministarstva obrane kako je Rusija pobijedila bez ispaljenog metka, očekivano predstavljajući ruskoj javnosti Rusiju kao pobjednika sukoba", dodao je Bandov u razgovoru za Index.
Podsjetimo, Lavrov je Putinu u razgovoru pred kamerama, koji je izgledao kao tipični ruski igrokaz za međunarodnu publiku, za sad već uobičajenim bizarno dugačkim stolom radi socijalne distance, iznio svoj stav da mogućnosti diplomacije sa Zapadom još uvijek nisu iscrpljene.
"Već smo više puta upozoravali da nećemo dopustiti beskrajne pregovore o pitanjima koja treba riješiti danas... No moram reći da uvijek postoje izgledi. Čini mi se da naše mogućnosti nisu iscrpljene... U ovoj fazi predlažem da ih nastavimo i nadograđujemo", rekao je Lavrov Putinu. Čini se da je cilj ovog performansa bilo slanje signala da Rusija ne namjerava poduzeti vojnu akciju, nakon ponovljenih upozorenja SAD-a da bi invazija na Ukrajinu mogla početi u bilo kojem trenutku.
Denis Avdagić: Možda je cilj od početka da se izblamira Zapad
S istim pitanjem obratili smo se i geopolitičkom analitičaru Denisu Avdagiću, koji naglašava da treba pričekati kako bismo se uvjerili da se zaista radi o ozbiljnijem povlačenju.
"To bi onda bio jasan znak da je došlo do deeskalacije. Nije da se nije predviđalo, ja sam i sam prethodno napomenuo da je moguće da je cilj da se naprosto izblamira zapadne medije i političare da su tobože bezveze govorili da netko prijeti Ukrajini, a da bi na kraju ispalo da nije tako. Ako im je to bio cilj, opet dobro. Na Zapadu se nitko nije veselio mogućnosti rata. Svi su, barem u visokoj politici, itekako pokazivali interes da se to ne dogodi", kaže Avdagić za Index.
"Ako si Rusi žele pripisati pobjedu, a to vam već sve govori - onda je jasno da su i sami vjerovali da ratuju u prenesenom ili direktnom značenju, a oni ionako ratuju već skoro osam godina u Ukrajini, kako god da bilo. Neka su onda pobijedili, ali gorak okus u ustima ostaje svima u Europi. Ovo Rusima neće biti zaboravljeno i to će biti Pirova pobjeda za njih. Ali dok ljudi ne ginu, dobro je", naglašava Avdagić.
"Ključno pitanje je i dalje hoće li Rusija napasti, a čitavo vrijeme samo jedna osoba zna odgovor na njega. To je Vladimir Putin", dodaje Avdagić: "Oni se i dalje mogu poigravati, nešto trupa povući, pa dovući nove, reći da su jedni završili obuku pa drugi započinju. Oni su tom poigravanju skloni i to ne treba čuditi. Mislim da nitko od ozbiljnih analitičara i političara neće odmah reći da je ovo gotovo zato što su povukli neke jedinice, već će gledati hoće li se povlačenje nastaviti."
Avdagić: Ako se kineska ambasada u Kijevu isprazni, znači da Rusi kreće rat
"Treba uzeti u obzir i informaciju da su Rusi dovukli i (mobilne balističke raketne sustave kratkog dometa) Iskander u blizinu Ukrajine, a to je oružje koje bi se moglo koristiti u napadu na unutarnja područja Ukrajine", ističe također Avdagić: "Treba paziti i na to hoće li se kineska ambasada u Kijevu isprazniti. Ako se to dogodi, mislim da bismo mogli reći, gotovo je, ide rat."
"Vjerovat ćemo navodima o ruskom povlačenju kad ga vidimo. Rusija mora povući sve svoje preostale snage sa zajedničke granice zemalja. Imamo pravilo: ne vjeruj onome što čuješ, vjeruj onome što vidiš. Kada vidimo povlačenje, vjerovat ćemo u deeskalaciju", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba novinarima.
I Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, sumnja u povlačenje. "Do sada nismo vidjeli nikakvu deeskalaciju na granicama s Ukrajinom", rekao je novinarima u Bruxellesu i dodao da znakovi koji dolaze iz Moskve o diplomatskim naporima daju "nešto razloga za oprezan optimizam".
"Ono što moramo vidjeti je značajno povlačenje trupa, ne samo trupa nego i opreme", istaknuo je Stoltenberg i upozorio da je Rusija i prije povlačila trupe, samo da bi ih ponovno vratila.
"Deeskalacija bi značila značajno i trajno povlačenje snaga, trupa i teške opreme", zaključio je šef NATO-a.
Baze u koje se Rusi povlače bliže Ukrajini nego same vježbe?
Finski vojno-sigurnosni analitičar Petri Mäkelä upozorava da su neke od baza u koje se ruske snage navodno povlače ustvari bliže ukrajinskoj granici nego poligoni za vojne vježbe s kojih se povlače.
Mäkelä napominje i da nove zračne snage, koje se vide na satelitskim snimkama koje je objavio Maxar, uopće nisu na lokacijama na kojima su najavljene ruske vježbe. Na tri odvojene lokacije može se vidjeti čak 89 ruskih vojnih helikoptera.
"Prethodno najavljeno povlačenje zapravo znači još ruskih vojnika raspoređenih u blizini Ukrajine. Novi vlakovi s opremom i dalje pristižu. Povlačenje bi bilo dobrodošlo, ali nedavna povijest nam govori da te objave nisu istinite. Potrebno je nekoliko dana za provjeru", ocijenio je Konrad Mužika, voditelj obrambene istraživačke skupine Rochan Consulting sa sjedištem u Poljskoj.
Dok se neki ruski tenkovi navodno povlače, deseci helikoptera i aviona pristižu
A čak i ako uzmemo zdravo za gotovo da se dio ruskih snaga zaista povlači i da više nije u stanju borbene pripravnosti za neposrednu invaziju, ne možemo zbog toga naprosto zanemariti konstantno dovlačenje novih snaga prema Ukrajini koje traje tjednima, a - osim kratke pauze u prosincu - i mjesecima, i koje se nastavilo i jučer.
Tako je tvrtka za satelitski nadzor Maxar Technologies jučer objavila nove satelitske snimke koje navodno pokazuju značajno jačanje ruskih vojnih aktivnosti na nekoliko lokacija u blizini Ukrajine, uključujući Bjelorusiju, Krim i zapadnu Rusiju. Analiza snimki pokazuje da je najmanje 60 transportnih i jurišnih vojnih helikoptera dopremljeno u prethodno praznu zračnu bazu na Krimu, javlja CNN.
U zračnu bazu Ahtarsk u ruskoj Južnoj vojnoj oblasti također su dopremljeni novi borbeni lovci Suhoj Su-34, prema snimkama koje je objavio Maxar.
Britanski dužnosnici procjenjuju da novih 14 ruskih taktičkih bataljuna ide prema Ukrajini, od kojih svaki broji oko 800 vojnika, povrh 100 taktičkih bataljuna koji su već nagomilani na granicama i spremni za invaziju, javlja Guardian. Trenutni broj vojnika uz ukrajinske granice procjenjuje se na oko 150 tisuća.
I New York Times je u ponedjeljak objavio videoreportažu na temelju brojnih satelitskih i videosnimki kretanja ruskih postrojbi i teškog naoružanja prema Ukrajini. Kao i dosad, mnoge od tih snimki mogu se pronaći na društvenim mrežama, pogotovo na Tik Toku, gdje ruski korisnici masovno objavljuju kako tenkovi, oklopna vozila, artiljerija i druga vojna oprema prolaze kroz njihove gradove i regije na putu za Ukrajinu.
Ruska Duma izglasala rezoluciju o neovisnosti odmetnutih ukrajinskih pokrajina
>> Putin prijeti nuklearnim oružjem. Analitičari: Ovo su 3 znaka da je invazija spremna
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se pak u ponedjeljak naciji i upozorio Ukrajince da im prijeti veliki rat te da su mu američki izvori rekli da bi Rusija mogla napasti u srijedu. On je pak rekao da će srijedu učiniti "danom jedinstva".
"Prijeti nam se velikim ratom, ponovo je određen dan invazije. Ovo nije prvi put, ali naša država je jača nego ikad. Želimo mir i sva pitanja želimo rješavati pregovorima", rekao je Zelenskij i pohvalio ukrajinsku vojsku koja je, kako kaže, višestruko jača nego prije osam godina.
Peskov je danas prenio i posprdni komentar Vladimira Putina, uoči sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Moskvi, na temu zapadnih procjena o neminovnoj invaziji.
"Nije li objavljeno točno vrijeme kada će rat početi?" prepričao je Peskov Putinov komentar i dodao: "Predsjednik je tražio od nas da saznamo je li negdje objavljeno točno vrijeme, točan sat u kojem će rat početi."
U isto vrijeme u sjeni navodne deeskalacije prolazi današnje izglasavanje rezolucije u ruskoj Dumi (donji dom ruskog parlamenta) kojom Putina poziva da prizna neovisnost takozvane Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) u Donbasu na istoku Ukrajine, koje su pod kontrolom ruskih separatista od 2014.
Ruski veleposlanik: Nećemo napasti osim ako nas Ukrajinci ne napadnu prvi
"U slučaju priznanja, Rusija bi se de facto povukla iz Minskih sporazuma sa svim posljedicama. Već smo upozorili na takav mogući razvoj", odmah je reagirao šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba. I zaista, u fingiranoj ruskoj demokraciji praktički je nemoguće da bi Duma donijela ovakvu rizičnu odluku a da odobrenje, odnosno naredba, nije došla od samog Putina. A upravo bi eventualno pripojenje okupiranog dijela Donbasa Rusiji moglo biti uvertira u rat.
Dodatnu sumnju bacila je i vijest da su danas hakirane internetske stranice ukrajinskog ministarstva obrane te državnih banaka PrivatBank i Oschadbank, o čemu je prvi izvijestio Ukrajinski Centar za kibernetičku sigurnost. Zbog napada se i dio bankomata u zemlji našao van funkcije, a Centar je sugerirao bi iza novog cyber-napada mogla stajati upravo Rusija. Ministarstvo obrane potvrdilo je cyber-napad, za koji su analitičari ranije upozorili da bi mogao biti uvertira u invaziju.
Na kraju, valja spomenuti i današnji više nego znakoviti komentar ruskog veleposlaniku u EU, Vladimira Čižova. On je, kako prenosi ruska novinska agencija RIA, izjavio da Rusija neće izvesti invaziju na Ukrajinu - "ako nas ne isprovociraju da to učinimo".
"Ako Ukrajinci krenu u napad protiv Rusije, nemojte se čuditi ako odgovorimo. Ili ako počnu otvoreno ubijati ruske građane bilo gdje - u Donbasu ili negdje drugdje", dodao je Čižov.
A ako se Rusija zaista, kao što tvrde američki dužnosnici, priprema inscenirati lažni napad u Donbasu koji bi pripisala Ukrajini i tako stvorila povod za napad - koji bi predstavila kao protunapad, odnosno obranu ruskog naroda - ovakav komentar ruskog veleposlanika savršeno bi se uklopio u pripremu terena za takvu akciju.