Reuters: Kremlj razmatra ulaganje 300 mlrd dolara u obnovu okupiranog dijela Ukrajine

RUSIJA bi mogla pristati na korištenje 300 milijardi dolara (287 milijardi eura) zamrznutih državnih sredstava za obnovu Ukrajine, ali će inzistirati na tome da dio tog novca bude utrošen na petinu zemlje koju kontroliraju ruske snage, izvijestila su tri izvora za Reuters.
Rusija i Sjedinjene Države održale su prve izravne pregovore o okončanju rata u Ukrajini 18. veljače u Saudijskoj Arabiji, a i predsjednici SAD-a Donald Trump i Rusije Vladimir Putin izjavili su da se nadaju skorom sastanku.
Nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022. godine, Sjedinjene Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom središnjom bankom i ministarstvom financija, blokirajući 300 do 350 milijardi dolara (287 do 335 milijardi eura) ruskih državnih sredstava, uglavnom u obliku europskih, američkih i britanskih državnih obveznica pohranjenih u europskoj depozitarnoj instituciji.
Korištenje zamrznutih sredstava za obnovu Ukrajine
Kako piše Reuters, unatoč tome što su razgovori Rusije i Sjedinjenih Država još uvijek u vrlo ranoj fazi, jedan od prijedloga koji se razmatraju u Moskvi jest da Rusija iskoristi velik dio zamrznutih rezervi za obnovu Ukrajine u sklopu mogućeg mirovnog sporazuma, prema informacijama triju izvora upoznatih s tim pitanjem.
Veliki dijelovi istočne Ukrajine uništeni su ratom, a stotine tisuća vojnika poginule su ili su ranjene s obje strane, dok su milijuni Ukrajinaca izbjegli u europske zemlje ili Rusiju. Prije godinu dana Svjetska banka procijenila je da bi obnova i oporavak mogli koštati 486 milijardi dolara (465 milijardi eura).
Izvori su govorili za Reuters pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pregovora i jer su pregovori još uvijek preliminarni. Kremlj je odbio komentirati.
"Ruski kompromisi"
Ideja da Rusija koristi zamrznuti novac za obnovu Ukrajine, tvrdi Reuters, nije bila ranije na stolu i može pružiti uvid u to na čemu bi Rusija bila spremna kompromitirati. O ovome se spekulira dok Trump traži pristup ukrajinskim mineralima kao način vraćanja američke pomoći.
Glavni uvjeti Rusije za zaustavljanje borbi uključuju povlačenje ukrajinskih trupa s teritorija za koji Moskva tvrdi da je njezin i završetak ukrajinskih ambicija za ulazak u NATO. Ukrajina kaže da Rusija mora povući svoje trupe s njezinog teritorija i želi sigurnosna jamstva Zapada. Trumpova administracija tvrdi da Ukrajina ima nerealne ciljeve.
Reuters nije mogao potvrditi je li ideja o korištenju zamrznutih sredstava razmatrana tijekom sastanka ruskih i američkih izaslanika u Saudijskoj Arabiji.
"Korištenje zamrznutih sredstava za obnovu Ukrajine je pljačka"
Skupina G7, na čelu s najbogatijim zemljama svijeta, izjavila je 2023. da će ruska državna sredstva ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini. Trump je izjavio da bi volio da Rusija ponovno uđe u G7, skupinu bogatih nacija.
Guvernerka ruske Središnje banke Elvira Nabiullina izjavila je jučer da banka nije uključena u pregovore o ukidanju sankcija ili otpuštanju ruskih rezervi. Rusija je ranije izjavila da bi korištenje tih sredstava za obnovu Ukrajine predstavljalo pljačku.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Britansko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati, piše Reuters.
Razlike između SAD-a i Europe
Analitičar Renaissance Capitala Oleg Kouzmin rekao je da će razlike između SAD-a i Europe, koja kontrolira većinu sredstava, zakomplicirati ukidanje zamrzavanja. "To će zahtijevati da europska strana u potpunosti podrži trenutni stav SAD-a o dijalogu s Rusijom", rekao je Kouzmin, nazivajući takav scenarij "vrlo optimističnim".
Zamrznuta ruska državna sredstva bila su predmet intenzivnih rasprava na Zapadu, a neki su predložili da se dodijele Ukrajini u sklopu složenog "posudbenog otkupa".
Različite priče izvora
Jedan izvor upoznat s raspravama u Moskvi rekao je da bi Rusija mogla prihvatiti do dvije trećine rezervi za obnovu Ukrajine u okviru mirovnog sporazuma, pod uvjetom da postoje jamstva za odgovornost. "Ostatak bi mogao otići ruskim teritorijima na istoku Ukrajine koje Rusija sada smatra svojima", rekao je izvor za Reuters.
Drugi izvor, upoznat s raspravama, rekao je da bi Moskva pristala na korištenje novca za obnovu Ukrajine, ali da je još prerano reći kakva bi mogla biti podjela. Dva izvora naglasila su da je važno raspraviti o tome koje bi tvrtke dobile buduće ugovore za obnovu, navodi Reuters.
Drugi izvor, koji je blizak Kremlju, ali nije izravno uključen u rasprave, rekao je da bi Rusija i dalje zahtijevala ukidanje zamrzavanja sredstava u sklopu postupnog ublažavanja sankcija.
Po pisanju Reutersa, nekoliko zapadnih dužnosnika, osobito u njemačkoj vladi i Europskoj središnjoj banci, oklijevalo je oduzeti zamrznute državne rezerve, upozoravajući da bi takav potez mogao naići na pravne izazove i podrivati euro kao valutu.
Ruski dužnosnici ponovili su upozorenja da zapljena sredstava ide protiv principa slobodnog tržišta, uništava sigurnost banaka i potkopava povjerenje u rezervne valute. Kao odgovor, Rusija je izradila zakonodavstvo za zapljenu sredstava od tvrtki i investitora iz država koje su Rusiji uvele sankcije. Zakonski prijedlog još nije izglasan u nižem domu ruske Državne dume.

bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati