Šef Ukrenerga: Situacija je kritična. Boris Johnson usporedio Putina s Miloševićem
IZ MINUTE u minutu pratimo rat u Ukrajini.
Ključni događaji:
- Šef ruskog Wagnera i bliski Putinov savjetnik nahvalio je ukrajinskog predsjednika Zelenskog
- Razgovarali Zelenski i Macron. Predsjednik Ukrajine kaže da se radilo o "ekstremno važnom" razgovoru vezanom uz jačanje ukrajinske obrane
- Vladimir Putin neće potpisati uredbu o kraju mobilizacije za rat u Ukrajini. Kremlj tvrdi da - nije potrebna
- Putinov saveznik Dmitri Medvedev kaže da bi povratak okupiranih teritorija Ukrajini bio izravan razlog za rusko korištenje nuklearnog oružja
- Iran šalje novu pošiljku oružja Rusiji, u kojoj bi mogli biti i balistički projektili, rekli su zapadni dužnosnici za CNN. Ukrajina poručuje da se ne može obraniti od takvih projektila
- Rusija će preseliti 70.000 ljudi iz regije Harkiv, kaže čelnik proruskih separatista
- Napadnut Mikolajiv
- U Kijevu ponovo dobili struju i vodu
"Svijet mora odlučno odgovoriti na bilo kakve ruske pokušaje da prekine ukrajinski izvozni koridor žitarica", rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
>> Opširnije
Ukrajina se suočava s ogromnom humanitarnom krizom na zimu ako ne spriječi kolaps u svojoj opskrbi električnom energijom izazvan neprestanim ruskim bombardiranjem, rekao je šef državne energetske kompanije.
>> Opširnije
Pozvala je okupljene da iznesu ideje za "zaustavljanje terora, spašavanje ljudi i obnovu uništenog u Ukrajini".
>> Opširnije
Šef ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefanchuk rekao je da se nada da će Rusija biti izbačena iz G20.
"Tek kada Rusija postane izopćenik u svijetu, možemo očekivati promjenu ruske politike. Čini mi se da je G20 organizacija ta koja ima veliki potencijal isključiti Rusiju iz svog sastava. Imali smo sličnu odluku tijekom sastanka u formatu G7+1, odakle je Rusija sramotno izbačena. Ja se nadam da će isto biti i s G20", rekao je na ukrajinskoj televiziji.
Stefanchuk je rekao da se teroristička država nema pravo pridružiti bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. Istodobno je dodao da je fokus međunarodne politike ukrajinskih vlasti usmjeren na osiguranje potpune izolacije Rusije od svijeta.
Institut za proučavanje rata objavio je novu dnevnu analizu rata u Ukrajini.
>> Opširnije
Ruski društveni aktivist Nikolaj Starikov tvrdi da su Britanija i SAD doveli Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija na vlast.
>> Opširnije
BIVŠI britanski premijer Boris Johnson dao je intervju za Sky News, u kojem je ruskog predsjednika Vladimira Putina usporedio s pokojim predsjednikom Srbije i ratnim zločincem Slobodanom Miloševićem.
>> Opširnije
Ukrajinski vojni obavještajci večeras su objavili da su ruske snage postavile vojnu opremu na krov nuklearne elektrane Zaporižja, koja je pod ruskom okupacijom od prvih tjedana rata.
Kako javlja Kyiv Independent pozivajući se na obavještajni odjel ukrajinskog ministarstva obrane, Rusi su na krov najveće nuklearke u Europi postavili vojnu opremu kako bi se suprotstavili ukrajinskom izviđanju iz zraka.
Britanski vojni analitičar i bivši glavni ravnatelj sigurnosno-obrambenog think tanka Royal United Services, Michael Clarke, danas je u razgovoru za Sky News komentirao rusku invaziju na Ukrajinu.
Clarke je rekao da su prije rata u Ukrajini mnogi vjerovali da je ruski predsjednik Vladimir Putin lakomislen i da bi možda mogao uspjeti u stvaranju kopnenog koridora između istočne regije Donbasa i poluotoka Krima, koji je Rusija anektirala 2014. godine.
"To bi bilo prilično lakomisleno, ali mnogi su mislili da bi mogao biti dovoljno lud da to pokuša. Ali on je otišao na sve ili ništa, pokušao je zauzeti cijelu zemlju u tri dana. To je bila ideja - zamijeniti vladu u Kijevu i završiti s cijelom operacijom do 8. ožujka, naprosto preuzeti cijelu zemlju", ustvrdio je analitičar.
"Stvarnost je takva da ako ne uspije s prvotnim planom, neće uspjeti uopće. Ako plan A nije upalio, neće ni planovi B, C ili D. To znači da je Putin gubitnik, ali on neće prihvatiti poraz dostojanstveno. To je situacija u kojoj se nalazimo. On je sam sebi zadao nemoguć cilj", zaključio je Clarke.
Pentagon smatra da bi Rusija mogla zatražiti dodatna napredna oružja od Irana za napade na Ukrajinu, rečeno je danas na press-konferenciji u Washingtonu.
"Zabrinuti smo zbog mogućnosti da bi Rusija mogla zatražiti dodatna napredna oružja od Irana, primjerice projektile zemlja-zemlja, kako bi ih koristila u Ukrajini", rekao je danas glasnogovornik Pentagona, general Pat Ryder.
Podsjetimo, CNN je ranije danas objavio da se Iran sprema poslati Rusiji dodatnih 1000 komada oružja, što uključuje balističke projektile kratkog dometa i još dronova kamikaza.
"Iran je Rusiji poslao bespilotne letjelice, a Pentagon očekuje da će Rusija vjerojatno zatražiti još dronova od Irana", rekao je Ryder.
Rusko traženje oružja od Irana je "indikativno" jer sugerira da su se te dvije zemlje "udružile u napadima na Ukrajince", rekao je glasnogovornik Pentagona.
RUSKI predsjednik Vladimir Putin rekao je svom turskom kolegi Tayyipu Erdoganu u današnjem telefonskom razgovoru da bi Rusija mogla razmotriti nastavak sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka tek nakon što se provede istraga o napadima dronovima na krimsku luku Sevastopolj.
>> Opširnije
Osnivač ruske privatne vojne kompanije Wagner i bliski saveznik Vladimira Putina, Jevgenij Prigožin, danas je nahvalio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog opisvaši ga kao "snažnog i samouvjerenog lidera kojeg se ne smije podcijeniti".
Današnji Prigožinovi komentari još jednom naglašavaju njegov sve vidljiviji javni profil, ali i protivljenje službenoj propagandi Kremlja, navodi Sky News.
"Iako je predsjednik zemlje koja je trenutno neprijateljski raspoložena prema Rusiji, Zelenski je snažan, samouvjeren, pragmatičan i dobar čovjek", objavio je Prigožin u izjavi koju je na društvenoj mreži Vkontakte objavila služba za odnose s javnošću njegove catering tvrtke Concord.
"Ne podcjenjujte ga", dodao je Prigožin.
Ruska politička analitičarka Tatjana Stanovaja rekla je da je "zanimljiva" činjenica da Prigožin iznosi stavove koji su suprotni stavovima Vladimira Putina, a koje se drugi ljudi u ruskoj vladajućoj eliti ne usude iznijeti u javnost.
Nije to prvi put da je Prigožin u javnost izašao sa stavovima koji odskaču od službene linije Kremlja. U posljednjim tjednima je zajedno s čečenskim liderom Ramzanom Kadirovom ismijavao učinak ruskih generala u Ukrajini.
Prošlog mjeseca prvi put je javno potvrdio da je osnovao Wagner, privatnu vojnu kompaniju koja je ratovala za Putinove interese u Siriji, Africi i Ukrajini. SAD i EU su davno uveli sankcije Prigožinu zbog aktivnosti Wagnera.
No, analitičarka Stanovaja ne smatra da Prigožin pokušava doći do formalne pozicije moći: "Mislim da je to za njega više 'poslovni projekt' koji pokušava 'prodati' Putinu kako bi se još više povezao s Kremljem."
UKRAJINSKO ratno zrakoplovstvo danas je objavilo da trenutno nema učinkovit način obrane od balističkih projektila koje Iran, prema novim izvještajima, planira poslati Rusiji.
Jurij Ihnat, glasnogovornik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, rekao je da domet iranskih balističkih projektila koji navodno stižu Rusiji, iznosi od 300 do 700 kilometara, što bi Rusiji omogućilo da pogađa mete bilo gdje u Ukrajini.
"Postoji velika vjerojatnost da će projektili biti isporučeni sjeverno od ukrajinske granice, odakle mogu biti lansirani na cijelo područje Ukrajine", rekao je danas Ihnat na press-konferenciji održanoj u Kijevu. Ranije danas je, podsjetimo, CNN objavio da se Iran priprema poslati Rusiji dodatnih 1000 komada oružja, što uključuje i balističke projektile zemlja-zemlja te još dronova kamikaza.
Na pitanje jesu li se oružane snage Ukrajine spremne obraniti protiv takvih tipova iranskih projektila, Ihnat je rekao da će Ukrajina "poduzeti mjere zaštite kakve može protiv takvih projektila". No, upozorio je da trenutno nemaju učinkovitu obranu protiv takvih projektila.
"Teoretski ih je moguće oboriti, ali to je jako teško napraviti s onim što trenutno imamo na raspolaganju", dodao je.
"Imamo protuzračnu obranu, a ne obranu protiv projektila", rekao je Ihnat dodajući kako Ukrajina vjeruje da Rusiji ponestaje vlastitih projektila tipa Iskander-M, zbog čega se prisiljena obratiti Iranu. "Očito je da im ti projektili dolaze kako bi nadomjestili Iskandere, kojih im nestaje", rekao je glasnogovornik.
Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, Teheran je nazvao "sudionikom u agresiji".
"Iran šalje projektile Ruskoj Federaciji i zna da će ih Rusi koristiti za napade na naše gradove. Obučavaju Ruse da koriste dronove znajući da će ih koristiti za napade za ukrajinski energetski sektor i isprovocirati novi val izbjeglica prema Europskoj uniji", objavio je Podoljak na Twitteru.
Bivši britanski premijer Boris Johnson je u intervjuu za Sky News rekao kako ne misli da će ruski predsjednik Vladimir Putin narediti korištenje taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini.
Naime, pojavile su se sugestije da bi Putin mogao narediti takav napad ako se njegove snage u Ukrajini nastave povlačiti pred ukrajinskom protuofenzivom i gubiti ranije osvojeni teritorij.
"Ne mislim da će to napraviti. Bio bi lud da to napravi", rekao je Johnson za Sky News.
"Takav čin bi značio da se Rusija iste sekunde povlači iz kluba civiliziranih nacija. To bi bila totalna katastrofa za Rusiju, čija ekonomija bi odmah potom bila zamrznuta", rekao je Johnson.
BRITANSKI tabloid The Sun je objavio da su procurili špijunski dokumenti iz kojih proizlazi da ruski predsjednik Vladimir Putin ima rani stadij Parkinsonove bolesti i rak gušterače.
>> Opširnije
GARI KASPAROV, bivši svjetski prvak u šahu i žestoki kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina, osvrnuo se na ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
>> Opširnije
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron na Twitteru je otkrio nešto više detalja o današnjem razgovoru s Volodimirom Zelenskim, koje je predsjednik Ukrajine nazvao "ekstremno važnim".
"Kao što sam jutros potvrdio predsjedniku Zelenskom, potpuno smo mobilizirani kako bismo pojačali vojnu pomoć Ukrajini, a posebno što se tiče protuzračne obrane", objavio je Macron na Twitteru.
"Ukrajinska vodoopskrba i elektroenergetska infrastruktura pretrpjele su značajnu štetu u ruskim napadima. Potrebno je djelovati prije zime. Brzo ćemo mobilizirati i međunarodnu zajednicu i privatni sektor", objavio je Macron.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas se susreo s Kadri Simson, europskom povjerenicom za energetiku. Raspravljali su o tome kako su ruski napadi na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu prisilili Ukrajinu da prestane izvoziti struju u Europu, javlja Guardian.
"Siguran sam da ćemo sve vratiti u normalu, a u nekim mirnijim vremenima, kad se situacija s našim energetskim sustavom stabilizira, nastavit ćemo izvoziti struju u Europu", rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao Simson da su ruske snage ozbiljno oštetile oko 40% ukrajinske energetske infrastrukture, prvenstveno termoelektrane i hidroelektrane.
VJEŽBE gađanja, bacanje ručnih bombi, preživljavanje na terenu: jednodnevnim vojni tečajem poljska vojska pokušava što više mladih privući u svoje redove.
>> Opširnije
DRUŠTVENIM mrežama šire se snimke velikog proruskog prosvjeda u Češkoj. To je samo polovica istine.
Donosimo detaljnu analizu.
>> Opširnije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Twitteru se oglasio o telefonskom razgovoru koji je danas vodio s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom.
Podsjetimo, Macron je obećao Zelenskom da će Francuska pomoći Ukrajini da prebrodi zimu, i to ne samo popravcima energetske infrastrukture u ruskim napadima nego i jačanjem protuzračne obrane Ukrajine.
"Ekstremno važan i produktivan razgovor s francuskim predsjednikom Macronom. Konkretne odluke o jačanju obrambenih sposobnosti Ukrajine. Specifične inicijative o popravku uništene energetske infrastrukture. Hvala ti, prijatelju moj, za tvoju nepokolebljivu podršku", objavio je Zelenski.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron danas je u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim obećao da će Francuska pomoći Ukrajini da preživi nadolazeću zimu.
Macron je Zelenskom, naime, obećao da će Francuska pomoći Ukrajini da popravi infrastrukturu za opskrbu strujom i vodom koja je oštećena u ruskim raketnim napadima.
Francuski predsjednik je također rekao da će pomoći Ukrajini u jačanju protuzračne obrane te najavio da će u Parizu 13. prosinca održati međunarodnu konferenciju s ciljem pomoći ukrajinskim civilima tijekom zime.
Na bilateralnoj konferenciji će pokušati prikupiti pomoć Ukrajini od francuskih kompanija, objavio je Macronov ured u priopćenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u videoobraćanju naciji govorio o ruskim raketnim napadima na Ukrajinu.
"Što 'ruski svijet' donosi Ukrajincima? Rakete S-300 usmjerene u stambene zgrade, spavaonice i sveučilišta. Bol, patnju i razaranje. Jesu li to pregovori koje predlažete? To su teroristi. Jedini mogući ishod takvih ciničnih taktika bit će njihov poraz i kazna za zločine", rekao je Zelenski.
RUSKI sud kaznio je danas vlasnika Wikipedije, zakladu Wikimedia Foundation, s 32.600 dolara zbog članaka koji se odnose na rat u Ukrajini.
>> Opširnije
ZAMJENIK predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti i bivši ruski predsjednik te bliski saveznik Vladimira Putina, Dmitrij Medvedev, oglasio se na Telegramu, ponovo spominjući nuklearno oružje.
>> Opširnije
Ukrajina je danas objavila da je oborila 300 bespilotnih letjelica Šahed-136 iranske proizvodnje otkako ih je Rusija počela koristiti u Ukrajini. Od toga ih je šest oboreno tijekom noći 1. studenog, priopćile su ukrajinske zračne snage.
"Nažalost, u posljednja 24 sata bilo je nekoliko pogodaka", rekao je glasnogovornik Jurij Ihnat.
Ukrajina tvrdi da je Rusija već upotrijebila više od 400 "dronova kamikaza" u Ukrajini.
Smatra se da je Vladimir Putin naručio njih čak 2400, a Iran i dalje negira da ih je isporučio.
Rusija je danas priopćila da razmatra koje će "daljnje korake" poduzeti u pogledu tvrdnje o tomu da je Britanija odgovorna za napad na podmorske plinovode Sjevernog toka.
>> Opširnije
Glavni stožer Ukrajinskih oružanih snaga tvrdi da je jučer u Ukrajini ubijeno oko 650 ruskih vojnika. Tvrde da je od početka invazije živote izgubilo više od 70 tisuća ruskih vojnika.
Prošli tjedan je separatistički proruski čelnik okupirane regije Herson Vladimir Saldo rekao ruskim medijima da su ruske vlasti preselile 70.000 civila s desne obale rijeke Dnjepar na lijevu obalu.
Danas je na Telegramu Saldo objavio da će vlasti preseliti "do 70.000 stanovnika lijeve obale regije Herson". Rekao je da je razlog preseljenja "moguće oštećenje brane hidroelektrane Kahovskaja, što bi moglo uzrokovati poplavu lijeve obale Dnjepra nizvodno".
Oko 70.000 bit će "privremeno preseljeno duboko u regiju Herson, kao i u druge regije Ruske Federacije".
Ruski sud kaznio je danas vlasnika Wikipedije, zaklade Wikimedia Foundation, sa 32.600 dolara zbog članaka koji se odnose na rat u Ukrajini. Čelnik Zaklade u Rusiji Stanislav Kozlovski rekao je novinskoj agenciji Reuters da je ova kazna izrečena jer nije izbrisao nekoliko unosa. Najavio je da će se žaliti na odluku.
"Još uvijek imamo prilično jaku pravnu poziciju, tako da imamo razloga vjerovati da ćemo uspjeti poništiti i ovu kaznu i one izrečene u travnju", rekao je.
Dva članka na ruskom naslovljena su: "Nenasilni otpor civilnog stanovništva Ukrajine tijekom ruske invazije" i "Ocjene ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine."
Kozlovski je rekao da postoji rizik da će se broj slučajeva protiv zaklade povećati. Na Wikipediji postoji mnogo članaka o ruskoj invaziji na Ukrajinu i samo tri sudska procesa dosad, dodao je.
Rusija svoj rat u Ukrajini opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju".
Iran se priprema poslati oko 1000 novih komada oružja Rusiji, što uključuje balističke projektile kratkog dometa zemlja-zemlja i više bespilotnih letjelica, rekli su za CNN neimenovani dužnosnici zapadne zemlje koji prate iranski program naoružanja.
Ovo bi bio prvi slučaj da Iran Rusiji šalje napredne precizno navođene projektile, što bi Kremlju moglo dati značajan poticaj na bojnom polju.
Posljednja isporuka oružja iz Irana u Rusiju uključivala je oko 450 bespilotnih letjelica, rekli su dužnosnici, koje su Rusi već upotrijebili u Ukrajini. Ukrajinski dužnosnici rekli su prošli tjedan da su oborili više od 300 iranskih dronova.
Ova nova isporuka označit će značajno povećanje iranske potpore ruskim ratnim naporima. Iako je točno vrijeme kada će pošiljka stići u Rusiju nejasno, dužnosnici vjeruju da će oružje definitivno biti isporučeno prije kraja godine.
Poduzetnik Oleg Tinkov odrekao se ruskog državljanstva jer, kako kaže, ne želi da ga se povezuje s "fašizmom ili ljudima koji surađuju s ubojicama".
54-godišnji osnivač Tinkoff banke napisao je na Instagramu: "Odlučio sam se odreći ruskog državljanstva nakon ruske invazije na neovisnu Ukrajinu. Protiv sam ovog rata i ubijanja mirnih ljudi."
Tinkov, čija je tvrtka za digitalne kreditne kartice TCS Group Holding izrasla u jednu od najvećih ruskih financijskih institucija, bio je otvoreni kritičar invazije i Vladimira Putina. Nakon niza antiratnih komentara bio je prisiljen prodati svojih 35% udjela u TCS-u - matičnoj banci Tinkoff.
Tinkov je rekao da je objavio svoje komentare na Instagramu, ali su oni "misteriozno nestali", pa ih je ponovno objavio.
Bankar je na svom vrhuncu bio vrijedan gotovo 10 milijardi dolara. Bavio se proizvodnjom i prodajom elektronike, smrznute hrane i piva prije nego što je osnovao banku Tinkoff sredinom 2000-ih.
12 brodova napustilo je ukrajinske luke u ponedjeljak, a još tri su isplovila danas. Koordinacijsko središte pod vodstvom Ujedinjenih naroda priopćilo je da su kretanje brodova dogovorila ukrajinska, turska i izaslanstva UN-a u Istanbulu.
Dodali su da je rusko izaslanstvo obaviješteno o brodovima te da je UN-ov koordinator Amir Abdulla nastavio razgovore sa sve tri zemlje članice.
Češki premijer Petr Fiala, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom, rekao je po povratku iz Kijeva u utorak da bi EU mogla sankcionirati i Bjelorusiju, saveznicu Rusije, zbog njene uloge u sukobu u Ukrajini.
Bjelorusija tvrdi da se ne želi izravno uključiti u rat, ali dopušta da ruski vojnici budu stacionirani na njezinom teritoriju, koji je Rusija koristila kao pozadinsku bazu za invaziju na Ukrajinu krajem veljače.
"Sada ispitujemo (...) ulogu Bjelorusije i potencijalnu potrebu da postane cilj" sankcija, rekao je Petr Fiala novinarima po povratku iz Kijeva, gdje je u ponedjeljak boravio s ministrima radi razgovora s ukrajinskim kolegama.
Češka vlada objavila je 7. listopada da će se zajednički sastanak s ukrajinskom vladom održati u Kijevu 31. listopada.
"Neke sankcije protiv Bjelorusije već su na snazi, ali ne možemo prihvatiti da Bjelorusija podržava rusku politiku ili da Rusija zaobilazi učinak sankcija kroz zemlje poput Bjelorusije", dodao je Fiala.
FINSKA premijerka Sanna Marin pozvala je danas Tursku i Mađarsku da što prije odobre finski i švedski zahtjev za članstvo u NATO-u. Mađarska i Turska jedine su dvije preostale članice NATO-a koje još nisu ratificirale zahtjeve, ističe Reuters.
"Sve su oči sada uprte u Mađarsku i Tursku. Čekamo da te zemlje ratificiraju naše zahtjeve. Mislim da bi bilo važno da se to dogodi što prije", rekla je Marin na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ostalim nordijskim čelnicima.
>> Opširnije
Opskrba vodom i strujom obnovljena je u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, dan nakon ruskih napada koji su uzrokovali prekide, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Opskrba vodom i strujom "u potpunosti je uspostavljena", objavio je gradonačelnik na društvenoj mreži Telegram.
Najmanje jedna osoba poginula je u noćašnjem napadu na Mikolajiv, objavile su hitne službe u poruci na aplikaciji Telegram.
Izbila su i dva požara u središnjem dijelu grada, uništene su stambene zgrade, dodaju.
Ispod ruševina jedne zgrade pronađeno je tijelo žene.
Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je ukrajinskim ministrima obrane i infrastrukture da je održavanje ugovora o izvozu žitarica iz Crnog mora važno te da ga, kao humanitarnu inicijativu, treba držati odvojenim od sukoba u Ukrajini.
Akarovi komentari, objavljeni u priopćenju njegovog ministarstva, uslijedili su nakon što je Rusija suspendirala svoje sudjelovanje sukladno tom ugovoru, koji su u srpnju sklopili Ujedinjeni narodi i Turska, a čiji je cilj bio zadržati dotok prehrambenih proizvoda na svjetska tržišta.
Akar je također rekao svom ruskom kolegi da Moskva treba preispitati svoju odluku.
Guverner oblasti Poltava Dmitro Lunin rekao je da su spasioci na terenu kako bi ugasili požare izazvane napadima ruskih dronova. Prema prvim informacijama, nije bilo ozlijeđenih.
Žito je odlazilo iz Ukrajine rekordnom brzinom u ponedjeljak prema inicijativi koju su predvodili Ujedinjeni narodi s ciljem ublažavanja globalne nestašice hrane unatoč upozorenju Rusije da je riskantno nastaviti nakon što se povukla iz sporazuma.
Rusija je u ponedjeljak izjavila da je dogovor teško izvediv jer je nemoguće jamčiti sigurnost plovidbe nakon povlačenja tijekom vikenda nakon, kako je rekla, velikog napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na njezinu flotu na Krimu.
Rusija ne prekida svoje sudjelovanje u sporazumu o izvozu prijeko potrebnog ukrajinskog žita preko crnomorskih luka, već ga suspendira, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
>> Opširnije
Veliki dijelovi Kijeva su bez struje i vode nakon niza ruskih raketnih napada na ključnu energetsku infrastrukturu. Glavni zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužnji rekao je na Telegramu da je Rusija ispalila 55 krstarećih projektila i desetke drugog streljiva na "civilne ciljeve" diljem zemlje, nekoliko dana nakon što je Rusija okrivila Ukrajinu za napade dronovima na njezinu flotu u Crnom moru.
Savjetnik Zelenskog Oleksij Arestovič raketiranje je nazvao "jednim od najmasovnijih granatiranja na teritoriju Ukrajine od Ruske Federacije". Ali je dodao da, zahvaljujući protuzračnoj obrani, šteta nije toliko kritična koliko je mogla biti.
Iako je vojska rekla da su mnoge rakete oborene, premijer Denis Šmigal rekao je da su udari još uvijek uzrokovali nestanak struje u "stotinama" područja u sedam ukrajinskih regija.
U glavnom gradu Kijevu čulo se nekoliko eksplozija.
Redovi za vodu
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je 40 posto stanovnika grada ostalo bez vode, dok 270.000 domova nema struje. Na zapadu Kijeva novinar AFP-a vidio je više od 100 ljudi s praznim plastičnim bocama i posudama kako čekaju da uzmu vodu iz fontane u parku.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je na Twitteru rekao: "Umjesto da se bori na bojnom polju, Rusija se bori protiv civila."
Porušena ukrajinska energetska infrastruktura popravljat će se opremom iz 12 zemalja, rekao je Kuleba u zasebnoj izjavi. Ruska vojska potvrdila je da je izvela napade krstarećim projektilima i rekla da su svi dosegli željene ciljeve.
Ovdje pogledajte što se u Ukrajini događalo jučer.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati