Kina je danas optužila Sjedinjene Države, ne imenujući ih, da potiču napetost u vezi s Ukrajinom za koju je, po ocjeni Pekinga, odgovorno širenje NATO-a.

"Kina misli da sve zainteresirane strane trebaju dopustiti da razum prevlada i da teže političkom rješenju suzdržavajući se od bilo kakvog postupka koji bi mogao povećati napetost i zaoštriti krizu", rekao je kineski veleposlanik u UN-u Zhang Jun.

>> Opširnije

Zadnjih dana dosta se spominju sporazumi iz Minska. O čemu se radi?

Riječ je o nizu sporazuma nazvanim po glavnom gradu Bjelorusije gdje su i potpisani 2014. i 2015. godine. Riječ je o sporazumima kojima se dogovara prekid vatre između ukrajinske vojske i separatista koje podupiru Rusi.

Među 13 točaka sporazuma su prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja i povlačenje svih stranih vojnih formacija, opreme i plaćenika iz Ukrajine.

Sporazumima je također određen poseban status regijama Luhansk i Donjeck koje su pod kontrolom separatista. Također, sporazumi ukrajinskoj vladi daju punu kontrolu nad granicom s Rusijom.

No, postoje temeljne razlike u tome kako te odredbe sporazuma vidi Kijev, a kako Moskva.

Ukrajina ovaj sporazum vidi kao osnovu za ponovno ujedinjenje cijele zemlje i uspostavu suvereniteta nad cijelim područjem, Rusija ih vidi kao priliku da pobunjeničke pokrajine dobiju autonomiju.

Rusija kaže da je naredila protjerivanje zamjenika veleposlanstva u američkom veleposlanstvu u Moskvi kao odgovor na američko protjerivanje visokog dužnosnika iz ruskog veleposlanstva u Washingtonu.

SAD je, podsjetimo, ranije danas kazao kako je taj ruski čin bio ničim izazvan.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova sad je objavilo priopćenje kao odgovor na, kako su kazali, medijska izvješća u kojima se to predstavlja kao "gotovo namjerna eskalacija sa ruske strane".

U priopćenju se kaže: "Američkom diplomatu doista je naređeno da napusti Rusiju, ali strogo kao odgovor na nerazumno protjerivanje savjetnika našeg veleposlanstva u Washingtonu, unatoč njegovom statusu visokog dužnosnika."

Britansko ministarstvo obrane objavilo je kartu mogućeg napada Rusije na Ukrajinu.

"Rusija ima značajnu vojnu prisutnost te može izvesti invaziju bez ranijeg upozorenja", kažu iz britanskog ministarstva obrane.

Objavili su kartu s, kako kažu, mogućim smjerovima ruskog napada.

Britansko ministarstvo obrane objavilo je video u kojem upozorava na opasnost od značajnih civilnih žrtava ako Rusija napadne Ukrajinu.

U videu britansko ministarstvo navodi kako nema dokaza za ruske tvrdnje da se njihove trupe povlače s područja granice. U videu se također navodi više razloga zašto smatraju da bi Putin mogao napasti Ukrajinu. Kao jedan od razloga navodi se vjerovanje kako je Putinu Ukrajina "strateški važna buffer zona" između Rusije i NATO-a. Također, kao razlozi se navode kulturološke i povijesne veze Ukrajine i Rusije.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova kazao je na Vijeću sigurnosti UN-a da se ukrajinska vlada ne pridržava svojih obaveza iz sporazuma u Minsku. Dodao je i da su pokušaji da se za sve okrivi Rusija "uzaludni i bez temelja".

"Mi mislimo da implementacija sporazuma iz Minska nije nešto što je u planu naših ukrajinskih susjeda", rekao je Sergej Veršinin.

“Sedam godina kasnije jasno je da Ukrajina nije u potpunosti provela nijednu od odredbi paketa mjera, počevši od prve – prekida vatre", rekao je.

Zamjenik ruskog ministra dodao je da su uzaludni pokušaji da se Rusiju okrivi za nepoštovanje ovog sporazuma.

"Pokušaji da se okrivi Rusiju su uzaludni i bez argumenata. Oni su tu samo da se sakrije cilj, a to je da se odgovornost makne od Ukrajine. Moram reći, jako smo razočarani pozicijom naših zapadnih kolega koji pokušavaju ne vidjeti očite stvari", rekao je Veršinin.

Predstavnik Rusije kazao je ostalima da se od sastanka ne radi cirkus i da ne šire "neargumentirane optužbe o tome da će Rusija napasti Ukrajinu".

"Mi smo davno sve objasnili. I proglašeni dan ove takozvane invazije je iza nas. Moj savjet vama je da se ne predstavljate u čudnim situacijama", rekao je.

Europska unija drži da je ključno dati prostor pregovorima za rješavanje krize oko Ukrajine kako bi se izbjegao sukob, a ako do njega ipak dođe, Rusija će dobiti nove sankcije, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.

>> Opširnije

Američki državni tajnik Antony Blinken održao je govor u UN-u i ustvrdio da Rusija nastavlja širiti dezinformacije, a govorio je i o mogućim scenarijima ruskog napada na Ukrajinu.

>> Opširnije

Američki državni tajnik Antony Blinken predložio je sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Blinken je predložio da se sastanu idući tjedan kako bi pokušali krizu riješiti diplomatskim putem.

Glasnogovornik ruske vlade Dmitrij Peskov kritizirao je Joea Bidena jer je rekao da bi Rusija mogla započeti napad na Ukrajinu "u narednih nekoliko dana".

U izjavi, koju je prenijela državna novinska agencija RIA Novosti, Peskov je rekao: "Nažalost, napetost se i dalje podiže takvim izjavama."

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je održao govor u Ujedinjenim narodima o Rusiji i Ukrajini "ne da započne rat, već da ga spriječi".

"Ovdje sam danas ne da započnem rat, već da ga spriječim. Informacije koje sam ovdje iznio potvrđene su onim što smo mjesecima vidjeli kako se pred našim očima odvija na očigledan način.

I zapamtite to, dok je Rusija više puta nazivala naša upozorenja melodramom i besmislicom, oni su gomilali više od 100.000 vojnika na ukrajinskim granicama, sposobnih za provedbu masivnog vojnog napada. To ne govorimo samo mi. Saveznici i partneri vide istu stvar", rekao je Blinken.

Američki državni tajnik Antony Blinken nazvao je ukrajinsko-rusku krizu "trenutnom opasnosti" dok se obraćao Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku.

"Najneposrednija prijetnja miru i sigurnosti je nadolazeća agresija Rusije na Ukrajinu. Ulozi su daleko viši. Ovo je trenutak opasnosti za živote i sigurnost milijuna ljudi i međunarodni poredak utemeljen na pravilima koji čuva stabilnost u cijelom svijetu", rekao je Blinken.

"Moramo riješiti to što Rusija trenutno čini Ukrajini", rekao je.

Blinken je rekao da obavještajni podaci jasno ukazuju da gomilanje ruskih snaga signalizira napad na Ukrajinu u "narednim danima".

Rusija je protjerala drugog najvišeg diplomata iz američkog veleposlanstva u Moskvi. Biden je to nazvao eskalacijskim potezom.

“Možemo potvrditi da je Rusija protjerala zamjenika šefa američke misije (DCM) u Rusiji Barta Gormana. DCM Gorman bio je drugi najviši dužnosnik u američkom veleposlanstvu u Moskvi nakon veleposlanika i ključni član višeg tima Veleposlanstva”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Gorman je prošlog tjedna napustio Moskvu i vratio se u SAD. Protjeran je početkom godine i dobio je dva tjedna da napusti Rusiju.

Sjedinjene Države vidjele su da Rusija priprema zalihe krvi, približava vojnike ukrajinskim granicama i ubacuje više borbenih zrakoplova, rekao je u četvrtak u Bruxellesu američki ministar obrane Lloyd Austin, odbacujući ruske tvrdnje o povlačenju.

>> Opširnije

Rusija je zaprijetila da će reagirati, uključujući vojno, ako Sjedinjene Države odbiju njezine glavne sigurnosne zahtjeve, ponovivši da traži da se američke snage povuku iz središnje i istočne Europe i baltičkih zemalja.

"Ako američka strana ne bude spremna na dogovor u pogledu čvrstih pravnih jamstava za našu sigurnost (...), Rusija će biti prisiljena reagirati, u prvom redu provedbom mjera vojnog i tehničkog karaktera", poručilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u svojem odgovoru na američke prijedloge da pregovaraju o europskoj sigurnosti.

Moskva inzistira na "povlačenju svih američkih snaga i oružja raspoređenih u središnjoj i istočnoj Europi, u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama" i očekuje također prijedloge Zapada u pogledu zahtjeva da se "odrekne svakog budućeg proširenja NATO-a".

Premda Rusija pozdravlja spremnost na "temeljit rad na mjerama za kontrolu naoružanja i smanjenje rizika", to je moguće samo ako na stolu budu i glavni ruski zahtjevi, istaknulo je ministarstvo. "Ruski prijedlozi cjelina su i moraju biti razmotreni kao cjelina, ne isključujući neke od njezinih dijelova", navodi se u odgovoru.

Moskva je u tom istom dokumentu naglasila da ne planira invaziju na Ukrajinu iako je na njezinim granicama rasporedila više od 100.000 vojnika. Ona smatra da je Zapad optužuje da planira napad kako bi izvršio "pritisak i umanjio važnost ruskih prijedloga o sigurnosnim jamstvima" koje traži. 

Zapad je odbio ruske zahtjeve iznesene u prosincu prošle godine, ali je predložio pregovore o pitanjima kao što je razoružanje. Moskva je na te prijedloge danas odgovorila navedenim porukama.

Rusija nastavlja gomilati trupe nedaleko od ukrajinske granice, a gotovo polovica borbenih jedinica nalazi se unutar 50-ak kilometara od granice, kazali su zapadni dužnosnici.

Kako su naveli u obraćanju, smatra se da je čak 14 borbenih jedinica premješteno blizu granice ovog tjedna. Uz to, kažu da je zabilježena gradnja pontonskog mosta. To je, dodaju, nešto što je prilično neobično za vojne vježbe.

Također, zabilježen je dolazak tri nova vojna broda u luku na Krimu. Zabilježen je i dolazak više vojnih vozila i helikoptera u Valyiuki u jugozapadnoj Rusiji, na oko 25 kilometara od granice.

Britanski premijer Boris Johnson komentirao je situaciju u Ukrajini, kazavši kako "Putinov režim ima još vremena za povlačenje. Još ima vremena da se izbjegne katastrofa - katastrofa za Rusiju, Ukrajinu i cijeli svijet".

"Bude li Rusija toliko luda da napadne, ne mislim da će itko misliti da će to brzo završiti. Tu bi se radilo o dugotrajnom i kravom sukobu u kojem bi, bojim se, bilo jako puno žrtava, pa i onih s ruske strane. Nadam se da ljudi u Rusiji to znaju", dodao je Johnson.

U administraciji Joea Bidena vjeruju da bi Rusija mogla pokušati iskoristiti današnji sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kao "dio pokušaja da ustanovi izgovor na invaziju", rekao je za CNN viši dužnosnik Bidenove administracije, dodajući da je Rusija jučer među zemljama članicama Vijeća sigurnosti UN-a širila dokument s lažnim tvrdnjama. 

"Ranije ovog tjedna predsjednik Putin je bez dokaza optužio Ukrajinu da provodi genocid u istočnoj Ukrajini. Prošle noći ruska misija pri UN-u je među zemljama članicama Vijeća sigurnosti širila dokument koji naziva "zajednički projekt ruskog Odbora za istrage (glavnog tijela kaznenog progona u Rusiji, op.a.) i televizijskog kanal Russia Today", u kojem se tvrdi da su tijekom sukoba u jugoistočnoj Ukrajini počinjeni ratni zločini. Svi ti navodi su potpuno netočni. Očekujemo da ćemo takve ruske tvrdnje čuti na današnjem sastanku Vijeća sigurnosti te možemo očekivati još neistinitih izvještaja iz ruskih medija u narednim danima", rekao je dužnosnik.

Nakon što je Rusija bez navođenja razloga protjerala drugog čovjeka američke ambasade u Moskvi, State Department je to nazvao "potezom koji dodatno eskalira situaciju".

"Možemo potvrditi da je Rusija protjerala zamjenika misije u Rusiji, Barta Gormana. Radi se o drugom najvišem dužnosniku američkog veleposlanstva u Moskvi nakon ambasadora te ključnom članu našeg tima", rekao je glasnogovornik State Departmenta, dodavši kako SAD razmatra odgovor na taj potez Moskve.

"Moskva je taj potez povukla bez ijedne provokacije. Smatramo to korakom koji eskalira situaciju te razmatramo odgovor", rekao je glasnogovornik.

Europska unija spremna je prezentirati "puni paket sankcija" Rusiji, i to "čim to bude potrebno", rekao je danas šef diplomacije EU.

"Već smo pripremili cijeli paket sankcija. Radili smo na tome i bili smo u kontaktu s SAD-om i drugim saveznicima. Za to imamo i potporu Europske komisije", rekao je danas Josep Borell, europski visoki povjerenik za vanjske poslove i sigurnost, pa dodao da se radi o "paketu jako teških sankcija".

Borell je to rekao uoči neformalnog sastanka Europskog vijeća o krizi u Ukrajini. Izjavio je kako EU "i dalje vjeruje u diplomatsko rješenje" pa dodao kako će u slučaju potrebe EU "djelovati odlučno".

"U slučaju agresije odmah ću nazvati Vijeće ministara vanjskih poslova i predložiti paket sankcija. Siguran sam da će, iako takva odluka mora biti donesena jednoglasno, Vijeće to odobriti", rekao je Borell.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova još jednom je poručilo da Rusija ne planira napad na Ukrajinu.

Prema još uvijek nepotvrđenim informacijama, iz zgrade ruske ambasade u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, jučer se dizao oblak dima. Potvrdi li se ova informacija, to bi moglo značiti da su u ruskom veleposlanstvu spaljivali povjerljive dokumente.

Lavrov je poslao odgovor Moskve SAD-u o pitanju sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, a SAD je potvrdio da je odgovor primio.

"Možemo potvrditi da smo dobili odgovor iz Ruske Federacije. Danas je dostavljen veleposlaniku Sullivanu u Moskvu", rekao je visoki dužnosnik State Departmenta.

"Neprihvatljivo je rješavati sukobe silom, a svaka nacija ima pravo sama birati svoj put", ponovio je stav Hrvatske ministar obrane Mario Banožić na sastanku ministara obrane članica NATO-a koji je obilježila sigurnosna situacija na istoku Europe.

Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield rekla je da "svi dokazi upućuju da se Rusija sprema za neminovnu invaziju na Ukrajinu".

>> Opširnije

Volodimir Zelenski je tvitao o granatiranju vrtića. On je to nazvao "velikom provokacijom".

Samoproglašena Narodna Republika Luhansk objavila je da su ukrajinske snage upotrijebile minobacače i strojnicu u četiri odvojena incidenta u četvrtak. "Ukrajinske oružane snage grubo su prekršile prekid vatre koristeći teško naoružanje koje bi po sporazumima iz Minska trebalo biti povučeno", navodi se u njihovu priopćenju.

Ukrajinska vojska je objavila, govoreći o pobunjenicima: "S posebnim cinizmom, ruske okupacijske postrojbe granatirale su selo Stanica Luhanska u regiji Luhansk. Rezultat toga što su teroristi upotrijebili teško topništvo je da su granate pogodile vrtić".

CNN je objavio zanimljivu analizu najnovijih poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina vezanih uz sve veće tenzije oko Ukrajine.

>> Opširnije

Čelnici EU se sastaju kako bi razgovarali o najnovijoj situaciji s Ukrajinom i Rusijom. Diplomatski izvori sugeriraju da paket sankcija EU danas neće biti prezentiran članicama. Čelnici će danas raspravljati o novoj situaciji.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je selo Stanica u Luhansku granatirano teškim oružjem i pozvao druge zemlje da osude napad.

Moskovski dopisnik Oliver Carroll kaže da su tri osobe ozlijeđene u granatiranju dječjeg vrtića u regiji Donbas. Među ozlijeđenima nema djece.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je poručila kako će EU ostati na oprezu dok se ne potvrde tvrdnje Moskve o povlačenju vojske.

"Za sada još nismo vidjeli znakove deeskalacije. Baš suprotno, vidimo da se nagomilavanje nastavlja", kazala je von der Leye.

"Nadamo se najboljem, ali smo spremni za najgore", poručila je šefica EK-a.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij komentirao je pritisak nekih europskih zemalja koje traže da se Ukrajina ne pridruži NATO-u. "Ne možemo zatvoriti oči... i reći da nas samo Rusija ne želi tamo. Nije istina. Neke zemlje EU igraju zajedno s Rusijom... što je pogrešno", rekao je.

Isključio je bilo kakav nacionalni referendum o članstvu u NATO-u, rekavši da je želja Ukrajine da bude članica već "zapisana u ustavu zemlje".

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kaže da će Moskva poslati službeni odgovor SAD-u o pitanju sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. Lavrov kaže da će to biti poslano na papiru i elektronički i da će biti dostupno za nekoliko sati, dodajući da je to potrebno javno objaviti.

Rusija zahtijeva da se Ukrajini ne dopusti da se pridruži NATO-u, ali Washington i Bruxelles su to dosad odbijali obećati.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je članstvo u NATO-u "jamstvo sigurnosti". Na pitanje je li Kijev spreman odustati od pridruživanja paktu, Zelenskij je odgovorio: "To nije ambicija Ukrajine. Izgubili smo 15.000 ljudi. To nije ambicija. To je naš život".

"Ne radi se o NATO-u. Radi se o budućnosti ljudi... Ako govorimo o NATO-u, EU, o privremeno okupiranim područjima - govorimo o našoj neovisnosti. To je to. Odlučili smo što želimo", dodao je.

Ako Rusija bude kažnjena koordiniranim sankcijama u slučaju napada na Ukrajinu, to će izazvati teškoće i u drugim zemljama, izjavila je američka ministrica financija, naglasivši da SAD pokušava zaštititi Europu od "prekomjernog" utjecaja.

Ako kazne budu izrečene, "naravno, želimo da najviše pogode Rusiju", rekla je Yellen u intervjuu. "No, priznajemo da će sankcije imati globalne posljedice", izjavila je Yellen za AFP.

NATO je smrtno ozbiljan u pogledu jačanja svog istočnog krila kako bi se suprotstavio ruskim prijetnjama, rekao je britanski ministar obrane Ben Wallace.

"Smrtno smo ozbiljni u tome kako ćemo se suočiti s prijetnjom koja se trenutno predstavlja i Ukrajini i potencijalno našoj sigurnosti. Ovo nije šala. Ovo je pravi izazov za stabilnost Europe", rekao je.

"Velika Britanija i SAD imaju točnije obavještajne podatke o vojnicima na granici s Ukrajinom nego što Rusija misli", kaže bivši šef britanske Kraljevske mornarice.

"S mogućnostima koje mi i Amerikanci imamo u smislu satelita, GCHQ i NSA, znamo, zapravo vrlo točno, što se događa", rekao je admiral Lord West.

Satelitske snimke pokazuju da je Rusija premjestila dio svoje vojne opreme koja je bila raspoređena u blizini Ukrajine, ali je pristigla druga oprema i Moskva još uvijek ima puno vojnika i opreme blizu svog bivšeg sovjetskog susjeda, objavila je u četvrtak privatna američka tvrtka.

>> Opširnije

Granatiranje se čulo na području aerodroma Donjeck i sela Elenovka na istoku Ukrajine, rekao je svjedok Reutersu.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju priopćila je ranije danas da se "više incidenata granatiranja" dogodilo u istočnoj Ukrajini, gdje se vladine snage suočavaju sa separatistima koje podržava Rusija od izbijanja sukoba 2014. godine.

Ukrajinska vojska u četvrtak je priopćila da su snage koje podržava Rusija na istoku Ukrajine ispalile granate na selo u regiji Luhansk, pogodivši dječji vrtić. Vojska je rekla da nije bilo ozlijeđenih. Separatisti koje podržava Rusija ranije su optužili vladine snage da su otvorile vatru na njih četiri puta u posljednja 24 sata i rekli da pokušavaju utvrditi je li netko ozlijeđen ili ubijen.

Visoki američki dužnosnik rekao je da je tvrdnja Moskve da povlači vojnike s granice s Ukrajinom "lažna".

"Moskva bi u svakom trenutku mogla pokrenuti lažni izgovor kako bi opravdala invaziju na Ukrajinu", rekao je visoki dužnosnik Bidenove administracije.

"Taj lažni izgovor mogao bi imati različite oblike: provokacija u Donbasu, tvrdnja o aktivnostima NATO-a na kopnu, na moru ili u zraku, upad na ruski teritorij... Ne znamo u kakvom će obliku biti lažni izgovor, ali nadamo se da je svijet spreman...", rekao je.

Ukrajinska nacionalna garda poziva građane da "budu mirni".

"Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi mjesecima razvlačiti ukrajinsku krizu u pokušaju da izazove jedinstvo Zapada", rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.

"Ne smijemo biti uljuljkani u lažni osjećaj sigurnosti od strane koja tvrdi da se neke trupe vraćaju u svoje vojarne. Trenutno nema dokaza da se Rusi povlače iz pograničnih područja u blizini Ukrajine", rekla je.

"Strahovi od ruske invazije na Ukrajinu su histerija, a prisutnost ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom dio je normalnih procesa", rekao je zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u za BBC.

Dmitrij Polianskij rekao je da Rusija, ako nije napadnuta ili isprovocirana, neće pokrenuti rat. Dodao je da Rusija poštuje suverenitet Ukrajine, ali ne prihvaća ukrajinske namjere da se pridruži NATO-u jer bi "infrastruktura saveza na ruskim granicama dovela u pitanje rusku sigurnost".

Bilo da kampira pred ukrajinskom granicom ili se kreće u golemim kolonama po vlastitom teritoriju, ruska je vojska prisilila svijet da pozorno sluša Vladimira Putina koji želi redefinirati sigurnost u Europi.

Što ima ruska vojska?

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zahvalio je Britaniji i premijeru Borisu Johnsonu na zajedništvu i podršci.

"Udružimo snage da očuvajmo mir!", napisao je u objavi na Twitteru danas ujutro.

Američki predsjednik Joe Biden i njemački kancelar Olaf Scholz razgovarali su u srijedu o vojnoj prisutnosti Rusije u blizini granice s Ukrajinom i naglasili važnost jačanja istočnog krila NATO-a u slučaju ruskog napada, izvijestila je Bijela kuća.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit rekao je da su se dvojica čelnika složila da stanje u Ukrajini treba smatrati krajnje ozbiljnim jer još postoji rizik od ruske vojne agresije.

Potreban je krajnji oprez jer dosad nije bilo znakova značajnog povlačenja ruskih snaga, zaključila su u telefonskom razgovoru dvojica čelnika, priopćio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit. Obojica vođa pozdravila su izjavu ruskog predsjednika da bi se diplomatski napori trebali nastaviti, dodao je glasnogovornik.

Bijela kuća priopćila je da su se Biden i Scholz osvrnuli na nedavne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.

Biden i Scholz potvrdili su svoju opredijeljenost ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu te naglasili važnost jačanja istočnog krila Sjevernoatlantskog saveza u slučaju da Moskva napadne, priopćila je Bijela kuća.

Rusiju su pozvali na smirivanje napetosti u blizini granice s Ukrajinom.

Složili su se da je važno učiniti korake prema provedbi mirovnog sporazuma iz Minska koji su 2015. dogovorili Rusija, Ukrajina, Francuska i Njemačka te napraviti napredak kroz Normandijski format, rekao je Hebestreit.