RUSIJA je u posljednji čas izbjegla službeni bankrot plativši dospjeli dug u dolarima, nakon što je tvrdila da će ga platiti u rubljima zbog toga što joj je onemogućeno plaćanje u dolarima. Nastavak je to duge sage o državnom dugu Rusije, od prvih dana invazije na Ukrajinu i uvedenih sankcija.

U petak 29. travnja, nekoliko dana prije isteka roka u kojem je morala platiti oko pola milijarde duga u dolarima, a da bi izbjegla službeni bankrot, plaćen je cjelokupni dotadašnji dospjeli dug. Time se nastavlja priča o tome kako će i hoće li Rusija platiti dug. 

Još nekoliko dana i Rusija bi potpuno bankrotirala

4. travnja je na naplatu dolazio dug u dolarima po dospijeću euroobveznice u iznosu od dvije milijarde dolara, izdane još 2012. Obveznice su instrument koji države i kompanije koriste za zaduživanje, a po dospijeću kojih se mora odjednom vratiti cjelokupni iznos koji je posuđen.

Rok dospijeća može biti jedna godina, nekoliko godina, pet godina, deset godina ili nekoliko desetljeća. Ali dug se ne vraća kroz taj period nego se mora vratiti odjednom po roku dospijeća. U međuvremenu se polugodišnje ili godišnje plaćaju kuponske isplate na obveznice, dane kao postotak od ukupne vrijednosti obveznice, primjerice 2 posto.

Da bi se izbjeglo plaćanje dvije milijarde dolara odjednom, u situaciji kada država teško dolazi do deviza, Rusija je prije roka dospijeća, 29. ožujka, otkupila dvije trećine toga duga, tj. 1.45 milijardi dolara. Tim potezom je izbjegnuto plaćanje u dolarima jer su vlasnici obveznice uglavnom domaći investitori koji su prihvatili plaćanje u rubljima prije samog dospijeća, kada bi se pravno plaćanje moralo izvršiti u dolarima.

Ostalih pola milijarde duga, točnije oko 550 milijuna dolara, držali su strani investitori. Oni nisu htjeli prodati dug u dolarima za rublje jer njima sama rubalj ne vrijedi koliko i domaćim ruskim investitorima. Uz to je prodaja rublja na Moskovskoj burzi znatno otežana pa ih ne bi mogli zamijeniti za dolare ili eure i time su im sami rublji bili bezvrijedni.

Time je Rusiji ostalo 550 milijuna dolara duga, koji je dospio na naplatu 4. travnja, kada ga Rusija nije platila. Uz to je trebalo biti plaćeno i 84 milijuna dolara na ime kuponskih isplata za obveznicu koja dospijeva 2042.

Taj dug je pokušala platiti u rubljima, ali obveznice u pitanju to nisu dopuštale (postoje one koje to dopuštaju). Time je Rusija propustila platiti svoj dug na rok dospijeća, a agencija za kreditni rejting Standard & Poor's je tvrdila kako je to slučaj "selektivnog bankrota".

>> S&P: Rusija je pred bankrotom

"Selektivni bankrot" (SD) je prema definiciji S&P-a situacija u kojoj dužnik, u ovom slučaju Rusija, ne vraća dio svog duga, ali ne na sav dug. Rusija je dug trebala vratiti u dolarima, a ne u rubljima, iako je tvrdila da jednostavno tehnički ne može, zbog sankcija, platiti u dolarima.

S&P je to tumačio tako da je predviđao da Rusija do kraja počeka, 30 dana od 4. travnja, neće moći vratiti dug, s obzirom na sankcije Zapada koje umanjuju "volju i tehničke mogućnosti da ispoštuje odredbe i uvjete" svojih obaveza.

Nakon što je Rusija gotovo mjesec dana tvrdila da ne može vratiti dug u dolarima, nego samo u rubljima, prošli petak je ministarstvo financija Rusije objavilo potpuno plaćanje duga od 550 milijuna dolara po dospijeću obveznice izdane 2012. i 84.4 milijuna dolara kuponskih isplata po obveznici koja dospijeva 2042.

Time je još jednom izbjegnut bankrot. Tržište je iznenađeno takvim razvojem događaja jer se pripremalo na to da Rusija neće platiti dug u dolarima do kraja 30-dnevnog počeka, koji je završavao u srijedu 4. svibnja.

Odbor za utvrđivanje determinanti kreditnih derivata, međunarodno tijelo koje je utvrdilo da je rusko plaćanje dolarskih dugova u rubljima neprihvatljivo, prihvatio je vijesti o ruskom plaćanju u dolarima.

Ali će svejedno održati aukciju CDS ugovora, instrumenata kojima se vlasnici duga osiguravaju od bankrota dužnika, na dugove Rusije. Kupnjom CDS ugovora će se vlasnici obveznica Rusije osigurati od mogućnosti bankrota, a prodavatelji CDS ugovora će se kladiti na to da Rusija neće bankrotirati.

Neizvjesnost oko ruskog duga

Saga o ruskom dugu je komplicirana, nesigurna i traje od prvih dana rata u Ukrajini. Vrlo brzo je Rusiji zamrznuto pola inozemnih rezervi, čime je otežano vraćanje dugova u stranoj valuti. Kao reakcija na zamrzavanja inozemnih rezervi, centralna banka Rusije je još početkom ožujka zabranila plaćanje kuponskih isplata u stranim valutama, što je praktički bila objava bankrota.

16. ožujka je na naplatu došao dug po kuponskim obveznicama na OFZ (Obligatsyi Federal'novo Zaima), tip obveznica koje se izdaju još od 1995. Na taj datum dug stranim investitorima nije plaćen, što je potaklo spekulacije o bankrotu.

>> Rusija je praktički bankrotirala

Iako dug nije vraćen u roku, to je napravljeno unutar 30 dana počeka. Novac je navodno bio spreman za plaćanje, ali je Putin donio dekret prema kojim se dug u stranim valutama trebao vraćati u rubljima, što je bio odgovor na zamrzavanje inozemnih rezervi od strane Zapada. Iako postoje obveznice za koje je takav način plaćanja dopušten, to nije bio slučaj sa spomenutima.

"Otplatit ćemo svoje vanjske obveze u rubljima, ali ćemo izvršiti konverziju kada naše zlatne i devizne rezerve budu odmrznute... U posljednja dva tjedna države Zapada praktički su pokrenule financijski i gospodarski rat protiv Rusije. Zapad je prekršio svoje financijske obveze prema Rusiji, zamrznuo je naše zlatne i devizne rezerve, nastojao zaustaviti našu vanjsku trgovinu, naš izvoz, svim mogućim sredstvima, pritom šteteći globalnoj trgovini", izjavio je tada ruski ministar financija Anton Siluanov.

Ali je dug ipak na kraju plaćen u dolarima, suprotno Putinovom dekretu, čime je izbjegnut bankrot nakon isteka 30 dana počeka.

Ovim euroobveznicama se trgovalo po 20 centi za dolar ili niže i među prvima su koje su imale zakazane isplate nakon što su Rusiju pogodile sankcije povezane s njezinom invazijom na Ukrajinu. Ograničenja su značila da nije bilo jasno hoće li i želi li Rusija izvršiti plaćanja po dugu.

Za sada se svi dugovi plaćaju

Sredinom ožujka su na naplatu došli novi dugovi, također po kuponskim isplatama, na dvije euroobveznice. Ukupan iznos duga je bio 117 milijuna dolara i njega je Rusija također platila. Nekoliko dana nakon toga je plaćeno i 66 milijuna dolara po drugom izdanju obveznica, a rusko ministarstvo financija je 29.3.2022. objavilo kako su u cijelosti plaćena 102 milijuna dolara za kuponsku isplatu po euroobveznici koja dospijeva na naplatu 2035.

31. ožujka je plaćeno 447 milijuna duga, 1.45 milijuna dolara duga koji je dospijevao 4. travnja je otkupljeno od domaćih investitora nekoliko dana prije dospijeća, a ostatak od 550 milijuna dolara je plaćen nekoliko dana prije isteka roka od 30 dana počeka.

Ubrzo na naplatu dolazi kuponska isplata po dolarskoj obveznici izdanoj 2016., točnije 27. svibnja, a na isti datum na naplatu dolazi kuponska isplata po euroobveznici izdanoj 2021. Dug po drugoj se može platiti u rubljima, ali po dolarskoj će Rusija trebati koristiti dolare, inače će biti i istoj situaciji kao do sada, s 30 dana počeka dok ne plati dug u dolarima. Ukupno će Rusija do kraja 2022. platiti, ako bude mogla i htjela ispoštovati sve dugove, još oko dvije milijarde dolara duga.

Investitori su još 7. travnja, nekoliko dana nakon što je Rusija probila rok za vraćanje ostatka obveznice od dvije milijarde dolara, procjenjivali da je vjerojatnost bankrota Rusije 94 posto.

>> Rusija prvi put priznala da joj sankcije uništavaju gospodarstvo

Ekonomski problemi Rusije

U travnju je ruska medijska agencija Interfax objavila da ministarstvo financija i ministarstvo gospodarskog razvoja prilagođavaju državni proračun padu BDP-a od 10 posto i više u 2022., pozivajući se na predsjednika Proračunske komore Ruske Federacije Alekseja Kudrina.

Međunarodne institucije predviđaju pad BDP-a Rusije 2022. od 10 do 15 posto. Predviđanje Svjetske banke je pad od 11.2 posto. Službena stopa inflacije iznosi 16.7 posto za ožujak, u odnosu na isti mjesec 2021. Do kraja godine se procjenjuje da će se popeti i na 25 posto.

Na početku napada na Ukrajinu je središnja banka Rusija podigla referentnu kamatnu stopu s 9.5 posto na 20 posto, da bi se preventivno usporio rast inflacije. Zbog očitog usporavanja gospodarske aktivnosti, prije nekoliko dana je spuštena na 14 posto.

Oštro snižavanje referentne kamatne stop u situaciji visoke inflacije je signal da se Rusija pribojava oštrog usporavanja gospodarstva i spremna se odreći oštre antiinflacijske politike u zamjenu za održavanje gospodarstva na životu.

Rusija nije visoko zadužena država, ali joj je dugoročno svejedno u interesu da zadrži kredibilitet kod međunarodnih investitora. Zbog toga vraća dugove prema dogovorenim uvjetima, unatoč prijetnjama da će ih početi vraćati u rubljima. Što dulje bude trajao rat u Ukrajini, to će situacija biti sve teža.