DOK JE JEDNOG sunčanog, ali hladnog poslijepodneva krajem veljače donosila pitku vodu za svoju obitelj, Margarita Kirjuhina pokušala je zanemariti grmljavinu i tupe udarce ruskih granata u blizini.

Stojeći u redu s dva kanistera ispred točila, pokušala se razvedriti zbijajući šale sa susjedima. Unatoč strahotama koje su pogodile njihov grad nakon što je Rusija napala Ukrajinu, građani su uredno čekali u redu.

Odjednom je Kirjuhina začula fijuk iznad glave. Nakon što je krajičkom oka nešto ugledala, povikala je svima da zalegnu. Ubrzo je sve bilo prepuno krvi, zrak je bio ispunjen kricima, piše CNN.

"Osjetila sam da su mi probijeni noga i kuk"

Moskva je upravo lansirala jednu od svojih zloglasnih kasetnih raketa Smerč (tornado) kalibra 300 mm. Ovaj projektil, koji oslobađa 72 manje bombe na području veličine nogometnog igrališta, pogodio je Kirjuhinu i njezine susjede. Bujica gelera pogodila ju je u nogu, ruku i čelo. Čovjek u blizini izgubio je dva prsta na ruci.

"Osjetila sam da su mi probijeni noga i kuk. Ruka mi je pogođena i nisam osjećala glavu", rekla je Kirjuhina za CNN. Ova je 56-godišnjakinja potom prevezena u bolnicu i deset dana je bila hospitalizirana.

Video na društvenim mrežama prikazuje ženu hrabrog lica dok joj noga krvarila. Nekoliko metara dalje ležalo je odsječeno stopalo. Prema svjedočenju očevidaca, druga je žena napravila podvez od pseće ogrlice bezuspješno pokušavajući spasiti ozlijeđenu ženu.

Nisu to bile jedine rakete Smerč ispaljene na Harkiv tijekom ključnog razdoblja od 48 sati krajem veljače, dok su se ruske trupe borile da zauzmu grad. Ukrajina nije prvo bojište na kojem su ruske snage upotrijebile kasetno streljivo s razornim učinkom na civile.

Preživjele iz višegodišnjeg građanskog rata u Siriji scene u Harkivu podsjećaju na bezbrojne napade koje je izvela Rusija nakon što je intervenirala da pomogne predsjedniku Bašaru Al-Asadu 2015. godine.

CNN je analizirao satelitske snimke

Analizom satelitskih snimaka u suradnji s Centrom za informacijsku otpornost (CIR) i istragama na terenu, CNN je identificirao brigadu raketnog topništva koja je pokrenula napad kasetnim streljivom na stambene četvrti Harkiva na dan kad su stradali Kirjuhina i njezin susjedi. Ta brigada odgovara istom vojnom lideru - generalu pukovniku Aleksandru Žuravljovu - koji je vodio jedno od najbrutalnijih poglavlja sirijskog rata.

CNN je pratio 11 raketa Smerč koje su sletjele u Harkiv 27. i 28. veljače i došao do ruske 79. raketne topničke brigade sa sjedištem u ruskoj regiji Belgorodu.

Ova brigada odgovara izravno zapovjedništvu Zapadnog vojnog okruga (WMD), jednog od pet vojnih okruga ruske vojske, sa sjedištem u zapadnom dijelu Rusije.

Više vojnih stručnjaka reklo je za CNN da je 57-godišnji Žuravljov jedini časnik s ovlastima da naredi raketni napad Smerčom u svom okrugu. S obzirom na to da se radi o oružju visoke vrijednosti, potrebno mu je odobrenje najstarijeg vojnog časnika.

Žuravljov je karijeru sovjetskog časnika započeo 80-ih godina, kada je bio stacioniran u bivšoj Čehoslovačkoj. Nakon raspada SSSR-a vratio se u Rusiju, u početku služeći u tenkovskim jedinicama. Tri puta je bio poslan u Siriju, a zapovjednik ruskih trupa u toj zemlji postao je tijekom svog drugog mandata u srpnju 2016. Prije nego što je preuzeo dužnost, Moskva je zaglavila u krvavoj borbi za zauzimanje istočnog Alepa, koji su držali pobunjenici.

Vodstvo Žuravljova ubrzalo je napad na istočni Alepo. Nakon što je preuzeo zapovjedništvo, ruska vojska je pojačala napade na teritorij koji su držali pobunjenici i dovršila opsadu gusto naseljenog grada. To je izazvalo veliki broj žrtava i uspostavilo taktiku koja je definirala intervenciju Rusije u Siriji - opsjedni, izgladni, bombardiraj i pokori.

Njegovo zapovijedanje također je donijelo dramatičan porast dokumentiranih napada kasetnim bombama u Alepu.

Prema Centru za dokumentiranje prekršaja, koji dokumentira kršenja ljudskih prava u Siriji, kasetno streljivo korišteno je 137 puta u Alepu između 10. rujna i 10. listopada 2016., što je povećanje od 791% u odnosu na prosječan broj napada kasetnim streljivom u prethodnih osam mjeseci.

Rusko ministarstvo obrane opovrgnulo je korištenje kasetnog streljiva u Siriji 2015. godine.

Bila je to eskalacija na koju su humanitarni aktivisti nastojali skrenuti pažnju svijeta. Tadašnja redateljica Save the Childrena u Siriji, Sonia Khush, rekla je sljedeće: "Imamo malu djecu sa svježe amputiranim udovima ili s kugličnim ležajevima ugrađenim u mišićno tkivo zbog upotrebe ovog užasnog i neselektivnog oružja."

Svjedoci pričali o napadima kasetnim bombama

U Harkivu je CNN razgovarao s desecima očevidaca u nekoliko četvrti koje su bile na meti 11 raketnih napada Smerčom 27. i 28. veljače.

Prisjetili su se smrti i razaranja koje su kasetno bombe nanijele njihovom gradu. Ulice su bile prepune ranjenih ljudi, zapaljenih automobila i razbijenih stakala. Jedan je očevidac rekao da je samo u njegovoj stambenoj zgradi u jednom raketnom napadu ozlijeđeno desetak ljudi.

"Ne znam što je to točno bilo, ali bilo je po cijelom području. Ti mali komadi eksplodiraju i šire opasne gelere posvuda. Oni stvaraju mnogo sitnih gelera koji upadaju u razna mjesta, razbijaju prozore i pogađaju ljude", rekao je Jurij Brajko, IT stručnjak koji živi u Harkivu.

Ostaci raketa koje je CNN vidio u Harkivu i tragovi opeklina koje su ostavili projektili otkrili su dolazni smjer napada, koji se može pratio do ruske regije Belgorod, blizu granice s Ukrajinom.

Reporteri CNN-a posjetili su mjesto na kojem su ukrajinski dužnosnici prikupili hrpe eksplodiranih i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Mark Hiznay, stručnjak za oružje iz Human Rights Watcha, rekao je da fotografije pokazuju kako su se napadi kasetnim streljivom dogodili u razmjerima koji nisu viđeni godinama.

"Postoji puno kasetnog streljiva i koristi se u razmjerima koji su vjerojatno veći od onoga što smo vidjeli u južnom Libanonu 2006. godine", rekao je Hiznay, misleći na rat između Libanona i Izraela 2006., tijekom kojeg je izraelska vojska bacila oko četiri milijuna kasetnih bombi na jug Libanona.

"Dakle, ne radi se o udaru jedne bombe, nego odjednom padaju 72 manje bombe koje detoniraju preko površine veličine nogometnog terena. Znači, zato su ljudi doslovce izrezani. Nema puno opeklina, nema ozljeda od eksplozije, nego samo gadno, krvavo uništavanje ljudskog tkiva", rekao je Hiznay.

Kasetne bombe su zabranjene

Kasetne bombe zabranjene su međunarodnim ugovorom - Konvencijom o kasetnom streljivu iz 2010. godine - koji zabranjuje korištenje, transfer, proizvodnju i skladištenje takvog oružja. Ugovor navodi da mnoge manje bombe ne eksplodiraju pri udaru, što ostavlja opasna ubojita sredstva na poljima i urbanim područjima, gdje bi mogla usmrtiti ili osakatiti ljude. Rusija, Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Izrael su među zemljama koje nisu potpisnice sporazuma.

Međutim, neselektivni napad bilo koje vrste na civile, što je CNN-ova istraga na terenu ustanovila 27. i 28. veljače, vjerojatno predstavlja ratni zločin, smatra niz stručnjaka.

"Izvansudska ubojstva i bombardiranje civilnog stanovništva, koja nisu ni vojna nužnost ni proporcionalna prijetnji s kojom se suočavaju, protivni su Ženevskim konvencijama. A na temelju standarda zapovjedne odgovornosti Ženevskih konvencija, general Žuravljov kriv je kao i bilo tko drugi u njegovom zapovjednom lancu", rekao je Philip Wasielewski s Instituta za vanjskopolitička istraživanja.

Liječnik koji je ukazivao pomoć ranjenicima u oba sukoba bio je zapanjen sličnostima. Ljudi su dolazili u bolnicu u Harkivu izrezani gelerima, oštećene kože i mišića, otkinutih udova, otvorenih prijeloma i trauma glave.

Sirijsko-američki ortopedski kirurg dr. Samer Attar, koji je radio u Alepu dok su Žuravljovljeve snage opsjedale grad, otputovao je u Ukrajinu iz svog rodnog Chicaga u nadi da će pomoći ukrajinskim liječnicima da se nose s najezdom traumatiziranih ranjenika.

Attar je rane koje je liječio u Harkivu i one koje je vidio u Alepu 2016. opisao kao identične: "Možete čuti sirene za zračni napad, ali svi su ovdje naučili ostati mirni i nastaviti dalje. Bombardiranje ne prestaje vani, a ne staje ni posao."

U prosincu 2016. godine pobunjenici koji su bili skriveni u istočnom Alepu konačno su se predali, a sirijska vlada i ruske snage ponovno su zauzele teritorij. Završetkom bitke za Alep "rezultati koje je Žuravljov postigao u Siriji bili su upravo onakvi kakve su Rusi željeli, pa je nagrađen vrhunskom medaljom i najvišim pozicijama koje se mogu dobiti", rekao je ruski vojni stručnjak Wasielewski. "To je ono što je Napoleon rekao: 'generalova nagrada nije veći šator, nego veća zapovijed.'"

Žuravljov odlikovan najvećim počastima

Žuravljov je kasnije u intervjuu rekao da ga je Sirija naučila o vrijednosti "vojne domišljatosti" i da se lekcije koje su tamo naučili integriraju kao "organska komponenta" cjelokupne ruske vojne obuke. Žuravljov je napustio zapovjedništvo ruske vojske u Siriji i vratio se u Rusiju. Odlikovan je najvišim počastima za jednog ruskog časnika - postao je Heroj Ruske Federacije.

Sljedeće je godine dvaput promaknut i postao je zapovjednik Zapadnog vojnog okruga, koji je izazvao smrt i razaranje u Harkivu i drugim dijelovima Ukrajine, ubrzo nakon svog trećeg boravka u Siriji 2018. godine.

Još jedan ruski general koji je sa Žuravljovom služio u Siriji - general pukovnik Aleksej Zavizon - imenovan je Žuravljovljevim zamjenikom u Zapadnom vojnom okrugu istog mjeseca kada je Žuravljov preuzeo svoju sadašnju funkciju. Samo godinu dana prije Zavizon je navodno vodio skupinu separatističkih boraca u istočnoj regiji Donbasu.

Ukrajinska vojna obavještajna služba optužuje Zavizona da stoji iza napada višestrukim raketnim sustavom na civilna područja u regiji Donbas. Ukrajina je 2017. godine optužila Zavizona za ratne zločine.

"General pukovnik Aleksandar Žuravljov trebao je biti sankcioniran za svoje postupke u Siriji. Šteta je što u toj fazi nije bilo snažnijeg odgovora na navodne ratne zločine jer je to možda od samog početka utjecalo na Putinove ukrajinske strateške kalkulacije", rekao je za CNN Matthew Ingham, vodeći odvjetnik za ljudska prava u odvjetničkoj tvrtki Payne Hicks Beach.

U međuvremenu, kako ruska invazija traje već treći mjesec, a ofenziva na istok Ukrajine sve je snažnija, bombe i dalje padaju na Harkiv i veći dio grada je prazan. Fasade mnogih stambenih zgrada su ogoljene. Stanovnici koji su ostali u gradu otjerani su u podzemlje u prostrani sustav gradske podzemne željeznice.

Nakon što se oporavila od raketnog napada Smerčom 28. veljače, Kirjuhina je pobjegla iz Harkiva, nadajući se da će izbrisati strašne scene iz svog uma. U javnosti nosi beretku kako bi prikrila ožiljke.

"Bila sam dobro raspoložena. Vrijeme je bilo ugodno. Sunce je sjalo. Nitko ne bi pomislio da će se takav užas spustiti u samo nekoliko sekundi. Od srca i duše želimo kaznu za ove zločine. Nekako će pravda pobijediti, ali vjerojatno ne tako skoro", zaključila je Kirjuhina za CNN.