"KAO da sam u paklu", kaže Oksana Pehteleva. Majka 23-godišnje Vere Pehteleve iz Kemerova, koju je u siječnju 2020. brutalno ubio njezin bivši mladić Vladislav Kanjus, je traumatizirana. Počinitelj je njezinoj kćerki nanio više od stotinu povreda. Policajci na koje se satima čekalo da dođu nakon što su Verini susjedi pozvali policiju, osuđeni su na uvjetne kazne. Počinitelj je dobio 17 godina zatvora, piše Deutsche Welle.

"U Kemerovu su policajci ignorirali sedam poziva na broj hitne pomoći 112", napisao je ruski bloger André Filippov65. Susjedi su konačno razvalili vrata željeznom šipkom - prije dolaska policije. "Vera Pehteleva ležala je u lokvi krvi, a Vladislav Kanjus, njezin bivši ljubavnik, stajao je, s rukama okrvavljenih do lakata, iznad nje", pisalo je na tvitu koji je objavio ovaj blogger.

Verina obitelj je tražila veću kaznu. Njezina majka je optužila sud da nije uzeo u obzir silovanja i lišavanje slobode, kao ni činjenicu da je ubojica izbo nožem svoju žrtvu.

Obitelj je uložila žalbu na presudu, koja nikada nije stigla do suda. Rečeno im je da se zatvorenika ne može locirati. Kasnije su Verini rođaci na društvenim mrežama otkrili fotografije na kojima se vidi Vladislava Kanjusa u vojnoj uniformi i s pištoljem. Sumnjaju da je na slobodi i da se bori u Ukrajini.

"Noćna mora"

Ruska psihologinja Ekaterina Isupova ističe da obitelji žrtava obično pate od posttraumatskih poremećaja dok tuguju za voljenom osobom ili kada se i njima prijeti fizičkim nasiljem. "Oni reagiraju s velikim strahom, bespomoćni su, reagiraju s užasom. Kada počinitelji odu u zatvor, žrtve osjećaju olakšanje i nadu da će užas prestati. Ali kada saznaju da je njihov počinitelj izašao iz zatvora i da se vratio, javlja se strah", kaže Isupova. "Ta bespomoćnost je velika nepravda."

Upravo tako se osjeća Oksana Pehteleva. Govori o "strahu, boli i nerazumijevanju – to je prava noćna mora". Ona također strahuje za svoju sigurnost i ne želi sresti ubojicu svoje kćerke Vere nakon njegovog mogućeg angažmana na fronti u Ukrajini.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, došlo je do regrutacije oko 50.000 zatvorenika. Oni su pušteni iz zatvora, kako bi se borili za skupinu Wagner Jevgenija Prigožina. Regrutirano je i 15.000 dodatnih snaga od strane Ministarstva obrane. O tome je izvijestila šefica zaklade Sitting Russia, Olga Romanova, koja se nalazi u egzilu - u Njemačkoj.

Teški kriminalci na ratištu

"Vjerojatno su u rat otišli teški kriminalci, koji bi morali u zatvoru odležati deset ili više godina", pojašnjava jedan odvjetnik iz Rusije, koji je tražio da ostane anoniman. "Nema statistike, ali malo je vjerojatno da bi oni lakši, koji su iza rešetaka već proveli pet ili šest godina i koji računaju da će biti pušteni na uvjetnu slobodu, željeli riskirati svoje živote", kaže Romanova.

Alyona Popova poznata je po svojoj kampanji protiv obiteljskog nasilja u Rusiji i stavljena je na listu stranih agenata od strane ruskog Ministarstva pravosuđa. Ona naglašava da je nepoznato koliko je osuđenih za ubojstva pušteno iz zatvora da se bore u Ukrajini. "Ubojice su puštene na slobodu, ne moraju izdržavati svoju kaznu do kraja i dozvoljeno im je da još više ubijaju."

Od ubojice do "pravog heroja"

U siječnju se šef Wagnerovih boraca Jevgenij Prigožin sastao s grupom zatvorenika. Nakon šest mjeseci vojne službe u Ukrajini, dozvoljeno im je da odu kući i ukinute su im sve kazne.

Među njima su bila i dva muškarca, osuđena za ubojstvo. Jedan od njih je Pavel Saharov iz Karelije. On je 2015. godine osuđen na 11 godina zatvora zbog svirepog ubojstva umirovljenika, ali se kući vratio u siječnju 2023. godine. Prema pisanju medija, on je bio jedan od prvih koje je tajnim ukazom pomilovao ruski predsjednik Vladimir Putin. S njim je vjerojatno pomilovan i Denis Kinjev iz Lenjingradske oblasti, koji je 2011. godine osuđen na 17 godina zatvora zbog pljačke i ubojstva.

Ali, ne vraćaju se svi zarobljenici živi iz rata. U studenom 2019. godine Eduard Jar iz sela Karaul na Krasnojarskoj teritoriji osuđen je na osam godina zatvora zbog ubojstva žene. U pijanom stanju ju je tri puta udario lopatom, četiri puta izbo nožem i tri puta udario nogom po licu i gornjem dijelu tijela. Nakon toga je, kako se vidi iz njegovih izjava, napustio njezin stan, bacio nož i otišao kući.

U studenom 2022. Jar se pridružio Wagneru. U veljači 2023. poginuo je u blizini ukrajinskog grada Bahmuta. Vlasti u njegovom rodnom selu su tada napisale na osmrtnici: "Otišao je u borbu protiv neonacista i postao pravi heroj i istinski patriot za sve stanovnike našeg kraja".

"Privatne vojske su ilegalna stvar"

Aktivistkinja za ljudska prava Olga Romanova ističe da u Rusiji ne postoji zakon koji dozvoljava angažman plaćenika i privatne vojske. "Dakle, ovih 50.000 Wagnerovih plaćenika je apsolutno nezakonita stvar, kao i njihovo pomilovanje, jer se jedan zločin preklapa s drugim", objašnjava ona. Osim toga, neprihvatljivo je da država imenuje i štiti pripadnike privatnih vojski kao "dobrovoljce", kaže. Tako zakon o "diskreditiranju dragovoljaca" predviđa kaznu do 15 godina zatvora.

Ali, bivše zatvorenike se ne može naći samo u ruskim privatnim vojskama. Od 1. veljače zatvorenici, koji još nisu odslužili kaznu, mogu biti primljeni i u regularnu vojsku u Rusiji. Krajem lipnja, predsjednik Rusije je potpisao zakon "o specifičnostima kaznene odgovornosti osoba koje sudjeluju u specijalnoj vojnoj operaciji" - kako se u Rusiji naziva rat protiv Ukrajine.

Zakon se bavi mobilizacijom u rat onih osoba koje su osumnjičene ili optužene za neko kazneno djelo i kojima prijeti kazna do pet godina zatvora. Prema riječima aktivistice za ljudska prava Olge Romanove, tako se u rat mobilizira ljude kojima prijeti kazna i za manje i "umjerene" zločine. "Osoba se hapsi, otvara se kazneni postupak i nakon toga čovjek pristaje na odlazak u rat, a zauzvrat se od kaznenog postupka odustaje."