OSAM dana nakon što je Ravnateljstvo policije medije javnost službeno izvijestilo da je policija završila s potragom za tijelima četvorice muškaraca koji su smrtno stradali u zrakoplovnoj nesreći na Velebitu, danas je iz Ravnateljstva policije stiglo priopćenje kako ipak nisu pronađena sva četiri tijela.

"Nakon što je u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu obavljena identifikacija posmrtnih ostataka pronađenih nakon avionske nesreće na području Vaganskog vrha, na Velebitu, identificirana su tri tijela dok nisu identificirani posmrtni ostaci 63-godišnjeg Gerda Govejšeka", izvijestio je načelnik Ureda ravnatelja policije Krunoslav Borovec.

Pogreška je potvrđena nakon što je na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu završena identifikacija posmrtnih ostataka koje su pripadnici specijalne policije tijekom potrage na Velebitu pronašli na području pada zrakoplova. Utvrđeno je da su pronađeni posmrtni ostaci 49-godišnjeg Waltera Aleksandra, 61-godišnjeg Miljenka Bartolića i 68-godišnjeg Zvonka Keleka, ali ne 63-godišnjeg Gerda Govejšeka.

Zbog toga je policija počela s pripremama za probijanje puta prema izrazito nepristupačnom i minama zagađenom području na kojem se nalaze razasuti dijelovi letjelice Cessna T303 u kojoj su se četvorica pilota nalazili.

Specijalac ozlijeđen u potrazi

Nesreća Cessne T303 registracije 9A-DLN, koja je bila u vlasništvu poduzetnika Josipa Crnčevića, od početka je praćena kontradiktornim informacijama od kojih su prve bile o mjestu pada zrakoplova. Radarski trag ukazivao je na pad na sjevernoj strani Velebita na širem području Vaganskog vrha.

Nakon što su pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS), policije i vojske gotovo dva dana bezuspješno tragali velebitskim vrletima po nezamislivo lošim vremenskim uvjetima, počela se razmatrati mogućnost da je avion pao na južnoj strani Velebita.

Ta je opcija kasnije ipak odbačena nakon što je podrobnijom analizom dostupnih informacija utvrđeno da je mjesto pada ipak na sjevernoj strani planine. Potraga je nastavljena te je napredak postignut nakon što su se vremenske prilike na području pretrage znatno poboljšale.

U potragu su se uključili helikopteri Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i policije, međutim dijelove letjelice prvi su pronašli pripadnici specijalne policije koji su pješice prevalili izuzetno težak i zahtjevan uspon. Pri tom je ozlijeđen jedan specijalac nastradao nakon što ga je zatrpala snježna lavina pri čemu je zadobio prijelom bedrene kosti.

Očevid nesreće bit će tek na proljeće

Dijelovi letjelice su pronađeni 10. veljače nakon nepunih pet dana od same nesreće. Najprije je pronađen rep zrakoplova na nadmorskoj visini od 1.200 metara, dok je ostatak olupine pronađen na visini od 1.600 metara, u procjepu dubokom čak 150 metara, ispod Vaganskog vrha.

Odmah nakon pronalaska dijelova letjelice počele su kružiti teorije o uzroku nesreće počevši od uletavanja zrakoplova u oblak, preko pogreške kontrole leta do zaleđivanja letjelice i gubitka upravljivosti.

Glavni državni istražitelj za zrakoplovne nesreće Dinko Vodanović sve je spomenute teorije odbijao komentirati ističući kako je nemoguće govoriti o uzroku dok se ne provede kvalitetna i detaljna analiza dostupnih podataka te dok se ne izvrši očevid na mjestu nesreće.

Zbog snijega i mećave, mina i nedostupnosti mjesta nesreće očevid će se obaviti tek na proljeće. Procjenjuje se da će to biti u svibnju, odnosno u travnju ali samo ako vremenske prilike to dozvole.

I.M/R.I.
Foto: MUP