ZAKON kojim se uređuje situacija oko neprocijenjenog građevinskog zemljišta, kojeg je najviše u turističkom sektoru te kojim bi se trebale olakšati investicije, saborski zastupnici ocijenili su uglavnom pozitivno uz manje primjedbe, među kojim je i ona bivšeg ministra državne imovine Gorana Marića.

Prijedlogom zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu uređuje se imovina koja nije ušla u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije te je ostala neprocijenjena, a društva su ga koristila. Takve je imovine najviše u turizmu gdje su primjerice hoteli i drugi objekti postali vlasništvo trgovačkih društava, a zemljište ispod i oko objekata vlasništvo države.

HDZ-ov zastupnik Goran Marić, bivši ministar državne imovine koji je pisao taj zakon, naglasio je kako se na zakon čeka 25 godina, da ukida anarhiju i može biti temelj za renesansu Hrvatske. No, pita zašto je iz zakona izbačena cijena zakupa zemljišta za kampove koja je tijekom savjetovanja bila 12 kuna po metru četvornom i na koju nije bilo nijedne primjedbe, no određeno je da cijenu određuje Vlada uredbom.

Marić: Netko je iz zakona izbacio cijenu zakupa zemljišta 

"Ipak je neka nevidljiva ruka ispisala da te cijene nema u zakonu, nego da je određuje vlada uredbom. Zamislimo zakon o PDV-u u kojem bi pisalo da stopu određuje vlada uredbom", kazao je Marić i dodao kako ne bi bilo zgodno da za cijenu koja je bila 12 kuna vlada odredi šest kuna. Određivanje cijene zakupa zakonom bilo bi transparentnije i jasnije, poručio je Marić.

Ministar državne imovine Mario Banožić, koji je zakon branio u Saboru, pojasnio je kako je prijedlog da cijena zakupa zemljišta u kampovima bude definirana vladinom uredbom došla od Ministarstva turizma, jer ako cijena bude znatno niža od tržišne, EU bi to mogla smatrati kao potporu.

Banožić je kazao da će nakon što se točno utvrdi obuhvat turističkog zemljišta, za to zemljište trgovačko društvo dobiti zakonski položaj zakupnika, a cijena zakupa bit će uređena uredbom vlade. Ukoliko trgovačko društvo podnese zahtjev za kupnju tog zemljišta, jedinica lokalne samouprave prodat će društvu to zemljište po tržišnoj cijeni.

Prihodi od zakupnine za turističko zemljište, kao i od prodaje turističkih zemljišta dijelit će se na način da 40 posto pripadne lokalnim jedinicama, 20 posto županijama i 40 posto Fondu za turizam.

Branko Bačić (HDZ) ne vidi problem u uređivanju cijene zakupa vladinom uredbom jer je, kaže, lakše mijenjati uredbu nego zakon ako se promjene elementi koji definiraju zakupninu.

Bulj: Prihod od zakupa treba ići lokalnim jedinicama 

Miro Bulj (Most) smatra kako prihod od zakupa ili prodaje zemljišta treba pripasti uglavnom lokalnim jedinicama koje najviše ulažu u infrastrukturu, a ne dijeliti s županijama za koje kaže da ne zaslužuju ni kune jer su "protočni bojler i štetočine razvoja Hrvatske". Predlaže da 80 posto prihoda od zakupa ide općinama i gradovima, 20 posto za Fond za turizam, a županijama ništa.

Raspodjelom sredstava od zakupa nije zadovoljan ni Tulio Demetlika (IDS) i traži veći udio za lokalne jedince. Negoduje i zbog različitih koeficijenata prema kojim će se korigirati cijene zakupa po županijama, a prema kojim će poduzetnici u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji plaćati veće naknade. "Postavlja se pitanje kažnjavaju li se županije prema tome tko je gdje na vlasti", rekao je Demetlika.

Nezavisni zastupnik Tomislav Žagar vidi u novom zakonu skivenu intenciju da se trgovačkim društvima ili vlasnicima kampova omogući kupovina državnog zemljišta na kojem se nalazi, no ministar Banožić to negira i ističe kako se zemljište ne mora nužno prodati i da je intencija davanje u dugoročni zakup radi omogućavanja investicija.

Anka Mrak Taritaš (Glas) dojma je kako je zakon naznačio probleme ali ih ne rješava do kraja, te kao jedan od velikih problema izdvaja utvrđivanje građevinskih čestica.

Završena rasprava o opozivu ministrice Divjak, odluka u petak

U saborskoj raspravi o izglasavanju nepovjerenja ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak, koja je završila u četvrtak iza tri sata ujutro, premijer Andrej Plenković rekao je kako će ustrajati na obrazovnoj reformi kojom je učinjen jedinstveni strateški iskorak.

Višesatna saborska rasprava, koja je započela u srijedu navečer, završila je u četvrtak iza 3 sata ujutro, a o povjerenju ministrici Divjak glasat će se sutra.

Vlada je prethodno odbacila prijedlog 31 oporbenog zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja ministrici Divjak. Premijer Plenković podsjetio je kako je za mandata njegove vlade proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja povećan sa 13,8 na 18,6 milijardi odnosno za 35 posto te je uvedeno 40 novih kurikuluma. Osvrnuo se i na štrajk učitelja i nastavnika te naveo kako je sa sindikatima u obrazovanju dogovoreno da će plaće zaposlenih porasti do listopada ove godine za ukupno 23,5 posto.

Ministrica Divjak oporbeni je prijedlog ocijenila politikantskim i istaknula kako su unaprijedili sustav, a kurikularna reforma provodi se u svim školama u Hrvatskoj.  

"Dobili smo tri pozitivna izvješća Europske komisije u kojima je reforma ocijenjena kao ambiciozna i rađena prema planu", rekla je i naglasila da je 90 posto roditelja izrazilo zadovoljstvo što su im djeca obuhvaćena eksperimentalnim programom obrazovanja.