Samo su tri tjedna do Brexita. Budućnost Britanije je potpuno neizvjesna
VELIKA Britanija možda nikad neće napustiti Europsku uniju ako zastupnici danas odbace prijedlog dogovora o razdruživanju između Londona i Bruxellesa, upozorila je prošli tjedan britanska premijerka Theresa May.
Stoga britanske zastupnike čeka "težak izbor; morat će ili podržati dogovor oko Brexita ili ga odbaciti", zaključila je, dodavši da u tom slučaju "nitko ne zna što će se dogoditi". Njeno dramatično upozorenje dolazi, po svemu sudeći, u zadnji tren. Brexit je, prema britanskom Zakonu o povlačenju iz Europske unije koji je usvojen prošle godine, zakazan za 29. ožujka ove godine. A novo glasanje određeno je za danas.
Podsjetimo, glavni razlog zbog kojeg su britanski zastupnici u siječnju odbacili sporazum o "razvodu" Londona i Bruxellesa bio je takozvani "backstop", zaštitni mehanizam na kojem je EU inzistirao na zahtjev svoje članice Irske, a kojim se želi osigurati da će granica na irskom otoku nakon Brexita ostati otvorena čak i u slučaju da London i Bruxelles ne uspiju dogovoriti sporazum o slobodnoj trgovini. Ponovna uspostava "tvrde" granice, odnosno graničnih kontrola između Sjeverne Irske i Republike Irske, ponovo bi uzburkala duhove na tom otoku i možda ugrozila i mirovni sporazum koji je uspostavljen devedesetih, nakon tridesetogodišnje gerilske kampanje Irske republikanske armije (IRA), koju je London proglasio terorističkom organizacijom.
Konzervativci bi mogli utopiti vlastitu stranku pokušavajući srušiti May
No europski "backstop" zato predviđa privremenu uspostavu carinske kontrole između Sjeverne Irske i ostatka Velike Britanije - drugim riječima, granica tih dvaju dijelova postala bi de facto privremena granica između EU-a i Velike Britanije. A zastupnici Konzervativne stranke i sjevernoirske Demokratske unionističke stranke (DUP), koji su s konzervativcima u vladajućoj koaliciji, ne žele za to ni čuti, prije svega zato što se boje da bi ta privremena granica postala trajna.
Mayina vlada je pokušala razriješiti ovaj gordijski čvor iznuđivanjem dodatnih garancija od Bruxellesa u posljednji tren, kako bi zastupnike uvjerila da dogovor ipak valja podržati. U tome, međutim, nije imala previše uspjeha, unatoč nedavnoj najavi glavnog pregovarača Bruxellesa, Michaela Barniera, o spremnosti za dodatna pravna jamstva i pojašnjenja dogovora. Drugi komentari europskih dužnosnika sugeriraju da je Bruxelles izgubio sve strpljenje i dobru volju koju je eventualno imao prema Londonu, a neki komentatori spekuliraju i da Bruxelles namjerno otežava posao May u nadi da će krajnji rezultat biti propast Brexita i ostanak Britanije u EU.
Premijerki May se u dramatičnom upozorenju, prvenstveno upućenom svojoj Konzervativnoj stranci, pridružio i ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt. Ako konzervativci ne prihvate dogovor vlade o Brexitu, mogli bi nepovratno izgubiti šansu da realiziraju Brexit. U trenutnoj situaciji protivnicima Brexita "puše vjetar u jedra", a posljedice za konzervativce bile bi "razorne" ako se Brexit ne realizira u dogledno vrijeme, napomenuo je Hunt.
Jesu li laburisti za ili protiv novog referenduma?
Naime, dok dio konzervativnih zastupnika misli glasati protiv dogovora jer on po njima ne ide dovoljno daleko i ne garantira potpuni izlazak zemlje iz EU-a, drugi dio zastupnika, i laburista i konzervativaca, namjerava glasati protiv kako bi otvorili priliku za novi referendum i eventualno poništavanje Brexita. Laburisti su, valja naglasiti, također izrazito podijeljeni po pitanju Brexita i eventualnog drugog referenduma, a kritike protiv vođe laburista, socijalista Jeremyja Corbyna da ustvari potajno navija za Brexit i napuštanje "neoliberalne" Europske unije, sve su glasnije. Zbog protivljenja Corybonom dubioznom stavu prema Brexitu, ali i prema sve alarmantnijem problemu s antisemitizmom unutar Laburističke stranke, sedam laburističkih zastupnika već je napustilo stranku i osnovalo neovisni klub zastupnika. Corbyn je krajem veljače, vjerojatno kako bi spriječio daljnja napuštanja stranke, ipak najaviuo da će zatražiti novi referendum ako Mayin prijedlog propadne.
"Ako želite zaustaviti Brexit, samo morate napraviti tri stvari. Ubiti ovaj dogovor, dobiti odgodu (datuma izlaska iz EU-a) i onda dobiti drugi referendum. Za manje od tri tjedna ti ljudi mogli bi imati dvije od te tri stvari. Kako smo čuli od Johna McDonnella, treća bi vjerojatno mogla biti na putu zahvaljujući Laburističkoj stranci. Dakle, u vrlo smo opasnim vodama i ljudi koji žele osigurati da isporučimo ovaj rezultat (referenduma) moraju zapamtiti da, ako (Brexit) propadne, ljudi neće poslije reći da je to krivnja ove osobe ili grupe ljudi, reći će da je određena stranka obećala isporučiti Brexit, glasali smo za njih, a oni su podbacili. A posljedice za nas kao stranku će biti razorne", rekao je Hunt u intervjuu za BBC.
I dok jedan tabor kao najveću opasnost vidi odugovlačenje ili odustajanje od Brexita, za druge je to naprasni izlazak iz EU-a bez dogovora, tzv. "crash out", koji bi mogao prouzročiti ekonomski šok za zemlju s nepredvidivim posljedicama. Svojevsrna najava tog šoka je i nedavna odluka japanskog autoproizvođača Honde da gasi tvornicu s 3500 radnih mjesta u Swindonu, gradu koji je, ironično, većinski glasao za Brexit.
>> Honda gasi 3500 poslova u Swindonu, gradu koji je glasao za Brexit
Brexit bez dogovora, dogovor u zadnji tren, odgoda, novi izbori ili novi referendum?
May je već najavila da će zastupnici, odbiju li njen dogovor, već u srijedu moći glasati upravo o izlasku iz EU-a bez dogovora. Ako odbiju i tu opciju, onda će u četvrtak moći glasati o jedinoj opciji koja preostaje - odgodi Brexita. No takav zahtjev opet mora odobriti i Bruxelles, što znači daljnju neizvjesnost i komplikacije u ionako kaotičnoj situaciji oko Brexita.
Stoga su se dvije mogućnosti koje su bile ponuđene britanskim glasačima na referendumu 2016. u međuvremenu pretvorile u najmanje 5: odgoda Brexita, dogovor u zadnji tren, Brexit bez dogovora, pad Mayine vlade i novi izbori ili novi referendum. U britanskim kuloarima se šuška, a britanski mediji prenose, da britanska vlada čak pokušava nagovoriti May da odstupi, a "pobunjene" konzervativne zastupnike da u zamjenu za njen odlazak ipak prihvate njen kontroverzni dogovor i tako privedu odiseju s Brexitom kraju.
"Ako ona bude morala podnijeti tu žrtvu kako bi zaštitila svoju baštinu, mislim da bi onda to trebala napraviti", rekao je anonimni saveznik premijerke za Daily Mail. "Jedini način da ona prihvati odlazak dobrovoljno je ako uspije progurati svoj dogovor", rekao je za ove novine drugi dužnosnik iz Downing Streeta, ulice u kojoj se nalazi ured premijera u Londonu. No dok se ona sama ne oglasi o toj mogućnosti, sve ostaje na spekulacijama i glasinama.
>> Brexit: Najgori scenarij je vrlo moguć, a imat će teške posljedice i za Hrvatsku
Kurelić: Do odgode će sigurno doći
O tome što se ustvari događa s Velikom Britanijom i što možemo očekivati, upitali smo dekana zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Zorana Kurelića, doktora filozofije i politologije koji je studirao u Velikoj Britaniji te pozorno prati cijelu dramu oko Brexita.
Apsolutno ništa se trenutno ne događa, ocjenjuje Kurelić. Pregovori s Bruxellesom i dalje traju i na ivici su noža. Theresa May će pokušati dobiti nekakve ustupke od EU-a, ali Kurelić se nada da se to neće dogoditi jer je EU već dovoljno ponudio Velikoj Britaniji.
Slijedi drugo glasanje o dogovoru Londona i Bruxellesa, tzv. "smisleno glasovanje" (meaningful vote) prije kojeg bi zastupnici trebali biti upoznati sa svim aspektima prijedloga dogovora i alternative, odnosno izostanka dogovora o Brexitu. May će na tom dogovoru vjerojatno opet izgubiti, odnosno njen prijedlog dogovora zastupnici će opet odbaciti, ali ovaj put s nešto manjom razlikom, smatra Kurelić.
Nakon toga će britanski zastupnici morati odlučiti hoće li tražiti odgodu pregovora ili će Velika Britanija izići iz EU-a bez dogovora. No Kurelić ocjenjuje kako je praktički sigurno da će odgoda Brexita biti zatražena jer, čak i ako premijerkin prijedlog dogovora bude prihvaćen u parlamentu, njena vlada jednostavno neće imati vremena prilagoditi zakonsku regulativu novom dogovoru s EU-om. EU će vjerojatno odobriti odgodu, barem do izbora za Europski parlament u svibnju.
Ako pak Brexit bude odgođen nakon izbora za EU parlament, Velika Britanija će moći zatražiti da i njeni građani i ovog puta sudjeluju na izborima, budući da će ova zemlja formalno još biti članica EU-a. A Bruxelles će im morati omogućiti to pravo, što će dovesti do jedne prilično paradoksalne situacije, napominje Kurelić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati