PREMA objavi Europske svemirske agencije (ESA) na društvenoj mreži X, satelit ERS-2, koji bi danas trebao pasti na Zemlju, mogao bi se kasnije poslijepodne ili večeras vidjeti iz Hrvatske jer će u atmosferu ući na potezu koji ide preko središnje Europe. Jedan astronom amater s Čiova tvrdi da ga je vidio.

> AKO VIDITE SATELIT ŠALJITE NAM VLASTITE SLIKE I SNIMKE NA DESK@INDEX.HR>

> Ovdje možete pratiti kretanje satelita

Prema ESA-inoj jučerašnjoj najavi na društvenoj mreži X, satelit je tijekom svojeg pada trebao preletjeti preko Italije prema zapadnim obalama Norveške. Međutim, u međuvremenu se procjena putanje promijenila pa bi trebao preletjeti istočnim dijelom Hrvatske.

"Postoji dobra (i vjerojatno posljednja) šansa da vidimo ERS-2 iz središnje Europe oko 18:30 CET večeras (CET je naše vrijeme, op. a.). Gdje i kada će satelit biti vidljiv, ovisi o vašoj lokaciji i pokrivenosti naoblakom", poručila je jučer ESA.

Prema stranici koja prati satelite, proći će iznad Hrvatske

No, stranica N2YO.com, koja prati prelaske raznih satelita po nebu, dala je danas svoju procjenu prema kojoj će ERS-2 proći točno preko Hrvatske i središnje Europe prema Švedskoj i Norveškoj (slika dolje). Prema toj stranici, ERS-2 bi preko Hrvatske trebao preletjeti oko 17:55.

Novije vremenske procjene ESA-e

Najnoviji izračuni ESA-inih stručnjaka predviđaju pak da bi se ulazak u atmosferu trebao dogoditi nešto ranije nego što je to bilo najavljeno jučer na X-u, oko 16:49. Međutim, treba uzeti u obzir da je vremenski prozor neizvjesnosti +/- 1.76 h.

Što to znači za astronome i entuzijaste iz Hrvatske?

Astronom amater, voditelj Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba Boris Štromar kaže da ranija iskustva s meteorima pokazuju da bi se izgaranje dijelova satelita trebalo vidjeti iz Hrvatske, čak i ako njegova putanja bude išla nešto istočnije ili zapadnije.

"Bilo je već ranije slučajeva kada su neki meteori padali nad Italijom, no mi smo ih mogli vidjeti iz Hrvatske i obratno - bilo je meteora koje su talijanski astronomi mogli vidjeti iako su pali nad Hrvatskom. Dakle, ako imate dalekozor ili fotoaparat, se za spektakl", rekao je Štromar.

"Kako se bliži trenutak izgaranja u atmosferi, tako se pomalo mijenja i putanja jer na satelit utječe trenje atmosfere, pa se točan trenutak i mjesto izgaranja zapravo ne zna s velikom sigurnošću. Svakako treba pratiti nove informacije na poveznicama, a entuzijasti neka dežuraju oko vremena preleta. Ako bude sreće, možda se uspije uhvatiti trenutak eksplozije i izgaranja iznad Hrvatske. Veća je vjerojatnost da će to biti negdje iznad oceana, no nikad se ne zna", poručio je naš astronom.

Gdje pratiti nove najave?

Kako je najavila ESA, za sada se još uvijek ne zna točno vrijeme u kojem bismo trebali okrenuti poglede prema zapadu. Danas tijekom dana procjene će postajati sve preciznije. Najnovije ESA-ine možete pratiti na ovoj poveznici, a N2YO.com na ovoj (za kartu kliknite na Map and Details s današnjim datumom 21-Feb).

Gdje gledati?

Štromar kaže da će se satelit, ako bude letio istočno ili zapadno od Hrvatske, vidjeti nad istočnim, odnosno zapadnim horizontom.

"Ako eksplodira u pravom trenutku, njegov bljesak bi se iz Hrvatske mogao vidjeti čak i po danu. To ne vrijedi nužno za izgaranje pojedinačnih dijelova nakon što se raspadne. Zanimljivo je to što će se satelit kretati puno sporije, možda i 10-ak puta, od meteora koji kroz atmosferu Zemlje putuju brzinom od oko 72 km u sekundi", pojasnio je Štromar.

Što je ERS-2?

Satelit European Remote Sensing 2 (ERS-2) Europske svemirske agencije (ESA), lansiran 21. travnja 1995., bio je jedan od najsofisticiranijih satelita za promatranje Zemlje koji je razvila i lansirala Europa. Zajedno sa svojim gotovo identičnim prethodnikom, ERS-1, prikupljao je vrijedne podatke o kopnenim površinama Zemlje, oceanima i polarnim kapama. Odigrao je važnu ulogu u praćenju prirodnih katastrofa kao što su teške poplave i potresi u udaljenim područjima.

Godine 2011., nakon 16 godina uspješnog rada, ESA je odlučila prekinuti misiju ERS-2 i deorbitirati satelit. Proveden je niz od 66 manevara deorbitiranja, pri čemu je iskorišteno preostalo gorivo satelita i smanjena njegova prosječna visina sa 785 km na približno 573 km. Ovaj je manevar značajno ubrzao njegovo orbitalno propadanje i smanjio rizik od sudara s drugim satelitima ili svemirskim otpadom. Svi instrumenti i elektronički sustavi u njemu su deaktivirani, a unutarnje baterije ispražnjene kako bi se smanjila fragmentacija tijekom ponovnog ulaska.

Kako se visina orbite ERS-2 smanjuje, on će ponovno ući u Zemljinu atmosferu kada dosegne visinu od otprilike 80 km. Većina njegovih dijelova izgorjet će tijekom ponovnog ulaska, a većina onih koji ne izgore past će u ocean.

Dug preko 11 m, a težak preko 2 t

ERS-2 je širok oko 11.8 metara. Dimenzije njegovog solarnog panela su 11.7 x 2.4 metra, a antene SAR 10 x 1 metar.

Njegova ukupna masa prilikom lansiranja bila je 2516 kilograma, no sada, nakon što je potrošio gorivo, ima masu od oko 2294 kilograma.

Zanimljivo je napomenuti da objekti slične mase prosječno u Zemljinu atmosferu ulaze svakih tjedan do dva.