RASPAD Bosne i Hercegovine nije moguć ni mirnim putem ni ratom, kao što nije moguće ni da ona funkcionira kao unitarna država, ustvrdio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Božo Ljubić.

Ljubić je ovime kao prvi istaknuti političar iz reda hrvatskog naroda u BiH, u intervjuu za banjolučke Nezavisne novine, komentirao tvrdnje da u dijelu međunarodne zajednice postoji razumijevanje za težnje političkog vodstva bosanskih Srba za "mirnim razlazom", odnosno raspadom BiH, od koje bi trebalo napraviti tri neovisne države. Takvu politiku zagovara sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je najavio kako će se uporno zalagati za "mirni razlaz".

Mirni razlaz

Teze o potpori Dodikovim aspiracijama u dijelu međunarodne zajednice su se pojavile nakon što su lokalni mediji u BiH objavili da je to bila tema neformalnih razgovora koje je, početkom ožujka u Sarajevu, s članovima Predsjedništva BiH vodio slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je tada postavio pitanje je li mirni razlaz uopće moguć.

Nakon toga u medijima u BiH su se pojavile tvrdnje da mirni razlaz izrijekom zagovara slovenski premijer Janez Janša te da je navodni dokaz tomu non paper s takvim sadržajem koji je navodno uputio na adresu Europskog vijeća.

Postojanje takvog dokumenta nitko nije dokazao, a Janša, kao i predstavnici EU, izrijekom su odbacili tvrdnje kako je on ikada sačinjen i poslan u EU.

Ljubić je na stajalištu kako takva zamisao, sve i da postoji, nije provodiva.

"Smatram da ne samo da nisu mogući ukidanje nacionalne ravnopravnosti, unitaristička država i razlaz na miran način, to nije moguće ni ratom", kazao je Ljubić.

Konsenzus tri etničke nacije

Pojasnio je kako je takav zaključak temeljen na nedvojbenim činjenicama, a one govore da ni jedna strana u BiH nije toliko nadmoćna da bi vojno porazila druge, niti je toliko kulturno superiorna da bi ih asimilirala na miran način pa je u takvoj je situaciji jedina opcija postojeće probleme riješiti dogovorima.

"Jedino je rješenje da tri strane u BiH, odgovorno i u dobroj vjeri, pristupe izmjenama izbornog zakona koje će omogućiti svakom konstitutivnom narodu da izabere svoje legitimne političke predstavnike u institucije ustavom za to predviđene", ističe Ljubić. On smatra kako BiH može biti funkcionalna i opstati samo kao konsenzus tri njene etničke nacije, odnosno kao konsocijacijska demokracija, kao višenacionalna federacija, na kojim načelima je u Daytonu dogovorena.

"Ne tvrdim da je Dayton idealan i da se ne treba i ne može mijenjati. Međutim, svaka promjena, pa da je riječ o zarezu, mora biti rezultat dogovora legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda", dodao je Ljubić.

Ustvrdio je kako prijedlozi izmjena izbornog zakona što su ih iznijele hrvatske stranke okupljene oko HNS-a predstavljaju pokušaj da se doprinese stabilnosti i funkcionalnosti BiH. To je slučaj i  s non paperom što ga je Vijeću za vanjske poslove EU predložila Hrvatska, u ime skupine šest država-članica EU, te s pismom američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena članovima Predsjedništva BiH, koji je u ime SAD-a pozvao na ograničene izmjene ustava i promjene izbornog zakona do kraja ove godine.