U IZVJEŠĆU predsjednika Vrhovnog suda RH Radovana Dobronića Hrvatskom saboru Financijska agencija (Fina) označena je kao jedan od najvećih problema pravosuđa naše zemlje.

>> Čemu uopće služi FINA i treba li je ukinuti?

Dobronićevo izvješće sadrži 144 stranice, a na posljednjih 14 stranica, naslovljenih "Analiza stanja i prijedlozi za poboljšanje rada", u više slučajeva spominje Finu kao jedan od bitnih utega otežanog rada hrvatskog pravosuđa. Dobronić u svom izvještaju tvrdi da sustav informatizacije kojim sada upravlja Fina u praksi sudaca i sudskih zapisničara dovodi do značajnog usporavanja te da se Fina prema sudu često ponaša samovoljno.

Fina: Kritike šefa Vrhovnog suda su neutemeljene i bez argumenata 

Smatra i da je sudjelovanje Fine u ovršnom postupku u mnogim aspektima dvojbeno iz ustavnopravnog aspekta, kao i da je Fina izradila i primjenjivala pogrešan program za obračun kamata konformnom metodom dok je ona bila propisana. Dobronić tvrdi u svom izvještaju da Fina povjerene poslove ne obavlja profesionalno i odgovorno. 

"Smatramo da su kritike predsjednika VSRH potpuno neutemeljene, a ujedno nisu potkrijepljene argumentima", stoji u odgovoru Fine koji smo dobili na upit o kritikama šefa Vrhovnog suda. Naglasimo da je vlada dala pozitivno mišljenje za Dobronićev izvještaj te predložila saboru da ih prihvati. No, krenimo redom. 

Predsjednik Vrhovnog suda nedavno je predao izvješće o radu hrvatskog pravosuđa, odnosno Izvješće o stanju sudbene vlasti. Dobronić je istaknuo kako su plaće sudaca neadekvatne, da se broj sudaca svake godine smanjuje te potrebu usklađivanja sudačkih plaća s inflacijom i pitanje uređenja mirovina. 

Fina i zloglasne ovrhe

Opće uvjete rada na sudovima okarakterizirao je kao "strahovito loše", a spomenuo je i zgrade sudova koje su nereprezentativne i minimalno funkcionalne. Pročitali smo izvješće te primijetili kako Dobronić žestoko kritizira rad državne Fine, posebno u slučajevima ovrhe. 

Podsjetimo kako je Fina nasljednica nekadašnje Službe društvenog knjigovodstva. Preživjela je raspad bivše države i promjenu ekonomskog sustava te je danas kompanija u državnom vlasništvu, koja ima oko tri tisuće zaposlenih, a korisnici njenih "usluga", bilo da se radi o poduzetnicima ili građanima, imaju uglavnom negativna iskustva te se sve češće i glasnije mogu čuti pozivi na njeno gašenje. 

Poduzetnicima korištenje njihovih "usluga", koje uglavnom prisilno koriste, značajno otežava poslovanje, a brojni građani su imali prilike upoznati se s njihovim radom kroz ovrhe i blokade računa. Upravo odnos ovrha i Fine spomenuo je i Dobronić u svom izvještaju. 

Dobronić: Sudjelovanje Fine u ovršnom postupku je dvojbeno

"Sudjelovanje FINA-e u ovršnom postupku je u mnogim aspektima dvojbeno iz ustavnopravnog aspekta, a velik broj sudaca smatra da javne dražbe FINA-e na kojima se prodaju nekretnine u ovršnom i stečajnom postupku taj postupak ne ubrzavaju nego ga nepotrebno usporavaju približno za dva ili tri tjedna", piše u izvještaju Dobronića. 

Zatražili smo i komentar Fine na navode iz izvještaja, a oni nam kažu da Fina od 2015. godine provodi prodaju nekretnina i pokretnina u ovršnom i stečajnom postupku preko servisa e-Dražbe, čime je, u odnosu na ranije razdoblje, postupak postao znatno brži i efikasniji. 

"Od uvođenja e-Dražbe se broj prodanih nekretnina i pokretnina višestruko povećao, nekretnine se prodaju po višim cijenama, a ujedno se rasterećuje pravosudni sustav te se smanjuju troškovi stranaka. Elektronički sustav je omogućio i potpunu transparentnost postupka - na Fininim mrežnim stranicama objavljeni su podaci o svim predmetima koji se prodaju putem e-Dražbe, vidljiva je trenutna cijena i broj zainteresiranih kupaca, što ih čini dostupnijim svim zainteresiranim sudionicima", stoji u odgovoru Fine. 

Pogrešan program za obračun kamata 

Fina tvrdi suprotno od onoga što tvrdi Dobronić, naglašavaju da su iz tih razloga reakcije sudaca na e-Dražbu izrazito pozitivne te da je postignuta izvrsna suradnja između sudova i Fine. Dobronić, isto tako, Fini zamjera i obračun kamata kod ovršnih postupaka pa tako kaže da su primjenjivali pogrešan program za obračun kamata.  

"Fina je provodila obračun kamata konformnom metodom za vrijeme dok je ova metoda bila propisana, što je dovelo do prekomjernih naplata u situacijama obračuna zateznih kamata zbog višegodišnjeg zakašnjenja", stoji u izvještaju. U odgovoru na upit Indexa da komentiraju Dobronićev izvještaj Fina tvrdi da je sve suprotno od onog što kaže Dobronić. 

Fina: Sve je suprotno nego što kaže Dobronić

Fina je, kažu nam, do 21.11.2019. godine primjenjivala proporcionalnu metodu obračuna kamata od 1.4.1994. godine, i to bez revalorizacije glavnice na dan 1.4.1994. godine.

"FINA je mišljenje primijenila u sustavu tako da u odnosu na sudske odluke koje su donesene prije 21.11.2019. godine primjenjuje raniji stav VSRH (bez revalorizacije na 1.4.1994. godine), dok na odluke koje su donesene nakon toga primjenjuje novi stav VSRH i daljnji obračun kamate vrši na revaloriziranu glavnicu", stoji u odgovoru. No, Dobronić nabraja i kako iskustvo iz prakse pokazuje da se Fina prema sudu često ponaša samovoljno. 

Dokumenti bez potpisa 

"Naime, FINA gotovo u pravilu komunicira sa sudom putem izvještaja o rezultatu naplate koji nije potpisan od bilo koje ovlaštene osobe, što na prvi pogled djeluje samo kao oblik pravne nekulture, no u stvarnosti se radi o izbjegavanju odgovornosti zaposlenika ove ustanove", stoji u izvještaju. Ni s tim zaključkom se ne slažu u Fini. 

"Proces provođenja ovrhe u Fini se obavlja putem potpuno automatiziranog i verificiranog sustava iz kojeg se generiraju elektronički dokumenti koje ne potpisuje fizička osoba (zaposlenik), već ih izdaje Fina kao institucija. Do sada nismo dobili niti jednu primjedbu od strane bilo kojeg suda koja bi se odnosila na valjanost dokumentacije koja im je dostavljena od strane Fine", stoji u odgovoru Fine. 

Problem i informatizacija 

Dobronić naglašava kako je glavni problem činjenica da sustav informatizacije kojim sada upravlja Fina u praksi sudaca i sudskih zapisničara dovodi do značajnog usporavanja u radu. Dobronić kaže da je sustav e-spisa do sada gotovo svaki drugi dan imao određeno razdoblje usporenog rada te da je taj sustav "zamišljen i proveden kao kompliciran sustav s mnoštvom podataka, od kojih su mnogi nepotrebni i njihovo unošenje u sustav oduzima sudskim službenicima veliku količinu radnog vremena". 

No Fina u svom odgovoru tvrdi kako se vjerojatno radi o pogrešci jer nisu ni na koji način sudjelovali u razvoju sustava e-spis niti njime upravljaju. Na kraju Dobronić Finu optužuje za neprofesionalizam 

"Nije u skladu s načelom jačanja pravne države da se sudovima pod izgovorom njihovog rasterećenja postupno oduzima odnosno smanjuje stvarna nadležnost i prebacuje dijelom na FINA-u, a dijelom na javne bilježnike, pogotovo ako oni tako povjerene poslove ne obavljaju profesionalno i odgovorno", stoji u izvještaju. 

Iz Fine naglašavaju da stvarna nadležnost u sudskim postupcima nije ni na koji način prenesena na Finu, već Fina isključivo obavlja pojedine zadaće koje su joj dodijeljene Zakonom, dok nadležnost za odlučivanje u ovršnim postupcima isključivo pripada sudovima i javnim bilježnicima. 

Fina: Kritike su neutemeljene

Na kraju, pitali smo Finu stoje li žestoke kritike predsjednika Vrhovnog suda. U svom odgovoru Fina se poziva na aktualne zakone. 

"Smatramo da su kritike predsjednika VSRH potpuno neutemeljene, a ujedno nisu potkrijepljene argumentima. Fina obavlja poslove temeljem Zakona o Fini te ostalih pravnih akata kojima su joj isti dodijeljeni od strane države. Također, sve procedure koje Fina provodi usklađene su s pravnim propisima Republike Hrvatske", stoji u odgovoru.