Šefica DZS-a o neobičnim pitanjima na popisu: Postavljena su metodološki
PET DANA provodi se najsloženije i najopsežnije statističko istraživanje: Prvi digitalni Popis stanovništva, kućanstava i stanova. U Novom danu N1 televizije Lidija Brković, ravnateljica Zavoda za statistiku, izvijestila je o najnovijim podacima.
O popisu
Brković kaže kako su u DZS-u iznimno zadovoljni odazivom; sustav je stabilan, aplikacija funkcionira.
"Posljednji podaci od jutros u 9 sati kažu da se popisalo više od 150.000 kućanstava, što je otprilike 440.000 osoba. Prednjači Grad Zagreb s više od 138.000 popisanih, Splitsko-dalmatinska županija je na drugom mjestu, zatim Primorsko-goranska županija pa Zagrebačka županija. Najmanje je popisanih u Ličko-senjskoj županiji, što je očekivano s obzirom na broj stanovnika" govori.
"Milijun i 430.000 građana korisnici su sustava e-Građani. Bilježi se dnevni porast 5-6 posto novih korisnika sustava e-Građani otkako je počeo popis, no ipak ne možemo to dovesti u izravnu vezu s popisom. Ali ako smo pridonijeli, jako smo zadovoljni", kaže Brković.
"Nije bilo padanja sustava. U ponedjeljak kada je počeo popis bilo je problema nekih 15 minuta i sve je riješeno za 20-ak minuta", govori.
O čudnim pitanjima
Na pitanje zašto je uvršteno pitanje mjesto stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe kaže: "Pitanja su postavljena metodološki. To pitanje spada u migracijska obilježja osobe i koristi se prema međunarodnim standardima, koristi se u statističkim istraživanjima kako bi se razlikovalo stanovništvo rođeno u zemlji u odnosu na inozemstvo. Primjerice, ako je majka živjela u Samoboru, koji nema rodilište, a rodila je u Brežicama u susjednoj Sloveniji, mi smatramo da su rođeni tamo gdje je majka živjela, dakle rođeni su u Hrvatskoj iako je kao mjesto rođenja navedena Slovenija."
"Svi individualni podaci statistički su povjerljivi i službena su tajna"
Iz prijašnjih izjava vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave jasno je da sumnja u istinitost podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva.
"Naši podaci su točni, ali temelje se na iskazima pojedinaca. Popisivač nema pravo tražiti dokumente i provjeravati odgovore. Naši građani mogu imati potpuno povjerenje u Zavod za statistiku. Razumijemo da su ljudi oprezni, posebno o prihodima i imovini. Svi individualni podaci statistički su povjerljivi i službena su tajna. Popis se temelji na izjavi, ali mi možemo uparivati poslije te podatke s popisima iz administrativnih izvora. Predviđene su kazne od 2000 do 5000 kuna. Nemamo razloga ne vjerovati da će pojedinci davati istinite izjave", govori Brković.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati