MINISTAR rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavio je izmjene zakona kojima bi se zabilježba na prvu nekretninu maknula iz zakona.

>>Piletić: Maknut će se odredba o zabilježbi na nekretnini korisnika ZMN-a

Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada Marija Barilić rekla je jutros u emisiji U mreži prvog kako su promjene planirane kroz Nacionalni program oporavka u četvrtom kvartalu 2024. godine. 

Kaže da sama zabilježba postoji više od trideset godina. 

"Do 2014. godine zabilježba se stavljala na sve nekretnine korisnika zajamčene minimalne naknade. Od 2014. pa do veljače 2022. godine stavljala se na druge nekretnine, znači ne na jedinu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade, nego na druge", kazala je.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić rekla je kako su već ranije upozoravali da ovakva odredba nije jasnije uređena i mogla je rezultirati time da će smanjivati broj korisnika zajamčene minimalne naknade. Kaže kako su, kada su donesene izmjene Zakona, prikupljali podatke iz područnih ureda hrvatskih centara za socijalni rad. 

"Prema podacima koje su nam oni dostavili, oni su identificirali 530 korisnika koji su odustali od ove naknade upravo iz ovog razloga", dodala je.

Što zabilježba znači za nasljednike?

Barilić kaže da, što se tiče korisnika zajamčene minimalne naknade, država ne postaje vlasnik njihove nekretnine na koju je stavila zabilježbu.

"Upisuje se zabilježba samo u slučaju da se radi o određenom korisniku zajamčene minimalne naknade koji je u vrijeme svoje smrti još uvijek korisnik. Kada se provodi ostavinski postupak, u situacijama kad postoji zabilježba na nekretnini javni bilježnik poziva područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad da se vidi točno s koje osnove je ta zabilježba i koliko iznosi taj dug", objasnila je.

Kaže da se kamate ne moraju nužno imati, to ovisi o situaciji.

"To se odnosi na nasljednike, povrat duga. S tim da ako nasljednici jesu u situaciji da oni taj dug ne mogu vratiti, pod zakonskim propisom uređeno je na koji način se provodi otpis duga. Kada njihova sredstva za život jesu niska, propisano je u pravilniku, postoji mogućnost otpisa duga", objasnila je.

Kazala je da nasljednik, ako se dug otpiše, samostalno raspolaže nekretninom. S druge strane, ako mora platiti dug, Barilić kaže da ga može, ako želi, platiti mirnim putem.

Vlašić kaže da su ljudi zbunjeni te da ne razumiju detaljno pravnu normu. Također, ističe da im je to potrebno to detaljno objasniti.