ZASTUPNICA Marija Selak Raspudić (Most) predložit će Hrvatskom saboru da donese rezoluciju o položaju i pravima starijih osoba te da se kao potpora ostvarivanju njihovih prava osnuje posebno tijelo za zaštitu prava osoba starije životne dobi.

U brojnim zemljama postoji pravobranitelj za starije osobe, rekla je zastupnica Hini, držeći potpuno neshvatljivim da u Hrvatskoj, koja ima više pravobranitelja, unutar institucije pučkog pravobranitelja ne postoji barem poseban odjel za starije osobe.

Na prijedlogu rezolucije radila je dulje vrijeme s radnom skupinom profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, no dva su je događaja potaknula da ju već danas pošalje u saborsku proceduru.

To su, prije svega, fotografija dviju starica u istom bolničkom krevetu, ali i podaci o velikom porastu broja starijih osoba žrtava nasilja u obitelji.

Zlostavljanje starijih osoba

Pozivajući se na podatke MUP-a, zastupnica ističe da je u 2020. zabilježeno 1095 žrtava nasilja prema starijima od 65 godina, a godinu kasnije njih 760, ali upozorava na još jedan problem. To je "tamna brojka" nasilja nad starijim osobama, odnosno da se tek jedan od 13 ili 14 slučajeva zlostavljanja prijavi, s time da su osobe koje su više izložene nasilju manje spremne prijaviti ga.

Jedna od karakteristika počinitelja jest odnos ovisnosti između člana obitelji - zlostavljača i starije osobe - žrtve, navodi Selak Raspudić. Na velik porast broja starijih osoba žrtava nasilja u obitelji u 2021. u odnosu na godinu prije u svom je izvješću upozorila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Naime, prema podacima Ministarstva pravosuđa, 2021. bile su 834 žrtve starije životne dobi, što je 165.6 posto biše nego 2020., kada ih je bilo 314. Stoga je važno analizirati zašto je do tako značajnog povećanja došlo, poručila je pravobraniteljica.

"Žene su dvostruko ranjive"

Selak Raspudić naglašava da su žene većina u toj dobnoj skupini i da su dvostruko ranjive, i kroz spol i kroz dobnu skupinu. No, osim na nasilje nad starijima, pozornost skreće i na činjenicu da nam je stanovništvo sve starije te da u Hrvatskoj starije osobe nemaju uvjete poput onih u bogatim zemljama EU.

Posljednji popis stanovništva pokazao je, naime, da nam je više od petine stanovnika (22.5 posto) u dobi od 65 i više godina, a dok drugdje starije osobe uživaju u mirovini, naše voze taksije i peru WC-e za turistima sa Zapada, primjećuje zastupnica.

"Imamo snažnu međugeneracijsku solidarnost, roditelji pomažu djeci u odgoju njihove djece, no nemamo reciprocitet u pomoći roditeljima", naglasila je.

Rodno uvjetovanog nasilja prema starijim ženama, svjesni su i u udruzi B.a.b.e koja je u lipnju prošle godine pokrenula dvogodišnji projekt puSHEd - Protect, Understand, Support: Help the Elderly (Zaštita, razumijevanje, podrška: Pomozite starijima)

U fokusu su mu žene starije životne dobi, rekla je Hini Petra Kontić, navodeći kako su u udruzi primijetili da im se posljednjih godina u besplatno savjetovalište sve više javljaju starije žene žrtve nasilja, za koje nisu nužno primjenjivi mehanizmi pomoći koje koriste u radu s mladim ženama žrtvama nasilja.

"U svakom domu za starije treba biti soba za žene koje treba hitno izdvojiti"

Spomenuti projekt ima tri faze i, dok se čekaju rezultati prve, Kontić drži da bi dobra praksa bila kada bi svaki od domova za starije mogao sačuvati sobu-dvije baš za žene koje hitno treba izdvojiti iz njihova doma. Pritom smo svjesni da je mjesta u domovima malo i da to financijski nije lako, napomenula je.

Udruga je, dodaje, izradila i priručnik za stručnjake koji rade sa starijim ženama žrtvama nasilja, a u finalizaciji je smjernica za skloništa i domove za starije i nemoćne.

Treća, završna faza projekta bit će više orijentirana na opću populaciju, tj. podizanje svijesti o nasilju prema starijim osobama. Pokazalo se da često nemamo razumijevanje za takvo nasilje, a imamo za nasilnike, naglasila je Kontić.