Foto: Hina

SABORSKOM Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav predstavilo se 11 kandidata za tri suca Ustavnog suda, a na pitanja članova odbora odgovarali su, među ostalim, i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović koji je na početku iznio stav kako ploči u Jasenovcu sa "Za dom spremni" nije mjesto, ustavni suci Mato Arlović i Antun Palarić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić i drugi.

Spornoj ploči nije mjesto u Jasenovcu

"Nemam dileme, ploči s pozdravom 'Za dom spremni' u Jasenovcu nije mjesto.To je simbol stradanja žrtava ustaškog režima. Uvažavam branitelje i siguran sam da nisu željeli veličati NDH, ali s takvim pozdravom mogu povrijediti žrtve. Neka Vlada nađe zakonit način da se ploča ukloni", poručio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kojem je u travnju istekao mandat odgovarajući na pitanje SDSS-ovog Milorada Pupovca.

Šeparović je na pitanje SDP-ove Milanke Opačić ustvrdio i kako je u njegovom mandatu srušeno puno zakona, a samo je jedan suspendiran - Obiteljski zakon. Opačić je naime mišljenja kako taj sud nema ovlasti supenzije zakona.

"Ustavni sud može ukinuti zakon, a ako ga može ukinuti može ga i suspendirati", rekao je.

Ustavni sud neće preuzeti ulogu parlamenta. Mi smo izabrani da bismo ocjenjvali jesu li zakoni u skladu s Ustavom i iako se stječe dojam da mi često ukidamo zakone to je statistički gledano vrlo rijetko. Imamo ovlasti suspendirati pojedine odredbe zakona posebno kada suci izvjestitelji ocjene da je sporan veći broj članaka", rekao je kandidat za ustavnog suca i aktualni sudac Antun Palarić.

"Sud će u blokadu"

Ustavni sudac Antun Palarić priznao je kako ni sam nije posve zadovoljan dinamikom rješavanja pojedinih zahtjeva no i dodao kako je Ustavni sud opterećen raznim predmetima koji dobivaju prioritete, pa u dinamici posla pojedini predmet nije riješen na vrijeme.

Dosadašnji predsjednik Suda Šeparović Odboru se pak pohvalio i statistikom predmeta iz svog mandata."U mom mandatu riješili smo ukupno 7263 predmeta. Od toga 984 predmeta starija od tri godine, no imamo sada još na žalost 322 predmeta starija od tri godine. Kad sam stupio na dužnost imali smo 698 predmeta starijih od tri godine što znači da smo broj neriješenih starih predmeta smanjili za 46,13 posto", rekao je Šeparović.

Na članove Odbora također je apelirao da izaberu ustavne suce "jer će u suprotnom Sud doći u svojevrsnu blokadu, past će ažurnost, a štetu će imati hrvatski građani".

Predsjednik Odbora Željko Reiner pitao je zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gorana Selanca o praksi nekih ustavnih sudova koji izravno utječu na zakone, primjerice onog u Sloveniji gdje Ustavni sud naprosto promijeni zakon.

"Zna se tko je krajnji čuvar. Ustavotvorac koji stvara Ustav, odnosno parlament. Sklon sam demokratičnijem modelu u kojem se odgovornost vraća parlamentu jer parlament svake četiri godine odgovara građanima", rekao je Selanec.

Visok stupanj politizacije

HDZ-ov Branko Bačić pohvalio je knjigu Mate Arlovića “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine” koju prema vlastitom priznanju nije čitao, ali se "slaže s pozitivnim kritikama" te ga je upitao što ga je kao ustavnog suca motiviralo za njezino pisanje.

"Nastojao sam knjigu pisati da što manje koristim političku terminologiju, znanstvenom metodom tražiti istinu, a to su potvrdili i recenzenti. Smatram da je pokušaj davanja odgovora i nalaženja istine radi postizanja pravednog rješenja i zaključaka da li je RH sudjelovala u procesu podjele BiH s namjerom da stvori veliku Hrvatsku i dio BiH pripoji RH. Moja istraživanja pokazuju da Hrvatska nije donijela ni jedan akt ili politički potez kojim bi dijelila BiH", pojašnjavao je Arlović.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) upozorio je na visok stupanj politizacije Ustavnog suda u kojem su dvije najveće stranke te je upitao može li tako ustavni sud ostvariti zadatke koje se od njega očekuju.

"Politička praksa provođenja postupka i kako eliminirati politizaciju to je stvar parlamenta. Ja sam siguran da je dobro da se eliminira politizacija, ali političke utjecaje neće se moći nikada jer se radi o tijelu strukturiranom od političkih stranaka", rekao je Arlović.

Kolakušićevo komentiranje neustavnosti

Neki su kandidati, kao što je odvjetnica Mila Mikecin Mišetić ili sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić, savjetnik u Ministarstvu uprave Sulejman Tabaković, sutkinja Prekršajnog suda Vesna Posavec te bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Splitu Dragan Bolanča 'rešetanju' članova Odbora bili izloženi tek nekoliko minuta i s po jednim ili dva pitanja.

Za druge, među kojima je i sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić članovi Odbora imali su niz pitanja.

Kolakušića je tako HDZ-ov Branko Bačić pitao bi li, bude li izabran za suca Ustavnog suda, nastavio s praksom komentiranja je li neki zakon neustavan i da li bi s time bio u sukobu interesa.

"Postoji trodioba vlasti. On nije četvrta grana vlasti i korektiv, ako se mogu pisati stručni radovi, može se i javno govoriti – ne može se rasprava ograničavati na krugove. Ako bih vidio da je u proceduri zakon koji je suprotan s temeljima Ustava, ja bih to rekao", uzvratio mu je Kolakušić.

Bačića je zanimala i Kolakušićeva izjava da se u Saboru pojedini zakoni donose "u mraku i rezultat su klijentelizma i nepotizma". "Vi doista mislite da Sabor donosi zakone u mraku, pod utjecajem klijentelističkih skupina?", upitao ga je.

Kolakušić mu je uzvratio kako se zalaže da ne može niti jedan propis u hitnu proceduru već da mora proći dugotrajnu kvalitetnu javnu raspravu.

Lovrinović: Isključuju me iz prijenosa na HRT-u

SDP-ovac Peđa Grbin pitao ga je o zahtjevima za ocjenu ustavnosti koje daju ovlašteni predlagatelji, poput predsjednika RH, a koji uglavnom nisu prioritetni.  Kolakušić je mišljenja da treba vratiti staru regulativu te da se o takvim zahtjevima mora odlučiti u roku od godinu dana.

Glavnog tajnika Suda Teodora Antića Bačić je pitao o malom broju karijernih sudaca u Ustavnom sudu.

"Bilo bi dobro propisati određene kvote i bilo bi dobro da bude više sudaca profesionalnih, karijernih u sastavu Ustavnog suda. Teško je propisivati da li je to trećina ili nekakav drugi omjer", rekao je Antić uvjeren da bi time njihov doprinos radu bio znatno veći.

Ivan Lovrinović u jednom je trenutku upozorio kako ima informaciju da se ga se tijekom prijenosa na 4. programu HRT-a isključuje. "Tražim objašnjenje... Ja sam saborski zastupnik, zašto se primjenjuje selektivan pristup", pitao je Lovrinović.

Predsjednik Odbora Reiner mu je uzvratio kako mu je to"prvi glas". "Ako je točno tražit ćemo objašnjenje HRT-a . Svi zastupnici imaju jednaka prava", poručio je Reiner.

Članovi saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik na idućoj bi sjednici , kako je rekao Reiner, trebali odlučiti o kandidatima. Do ljetne bi stanke trojica trebala biti izabrana za suce Ustavnog suda čime bi se omogućio rad Ustavnog suda u punom sastavu, s obzirom da je lani izabrano 10 od 13 sudaca.

Hrvatski sabor Ustavne suce bira dvotrećinskom većinom (101 glasom).