KREŠIMIR Sever iz Gospodarsko-socijalnog vijeća na HRT-u je komentirao bojkot trgovina. Kaže da se nadao da će se dogoditi veliki bojkot trgovina jer građani puno i dugo trpe.

"Prekrasno je ne samo što su građani ovako odgovorili nego su i u velikoj mjeri mladi to prepoznali i što su se ovdje pojavili mladi aktivisti koji su slali poruke na sve strane. Jedni s drugima su komunicirali, u školama i gdje god je to bilo moguće", kazao je Sever.

Dodao je da su se ljudi probudili i da bi se nad tim trebali zabrinuti kako trgovci tako i distributeri, prerađivači, ali i vlast.

"Sada građani znaju i vide da mogu"

Smatra da jedan dan bojkota ne može promijeniti puno "ako oni kojima je poruka ovoga dana bila namijenjena ne znaju pročitati točan značaj te poruke".

"Ako se to ne dogodi, a vjerujem da neće, onda treba nastaviti dalje. Sada građani znaju da mogu, vide da mogu, što znači da treba krenuti dalje u istom pravcu - nastaviti s novim bojkotima, krenuti ne ovako svima, nego i pojedinačno. Treba krenuti malo od jednog centra, prijeći na drugi, treći, vrtjeti se u krug", kazao je i dodao da se može krenuti u bojkot i pojedinih dobavljača, a možda nakon toga i pojedinih roba. 

"Vidimo da npr. trgovački lanci koji djeluju u više zemalja u okruženju imaju različite cijene, a sasvim sigurno robu nabavljaju s istoga mjesta", kazao je Sever i naglasio da je pritom zamjetno da mi tu robu plaćamo skuplje nego što je plaćaju njihovi građani u matičnim zemljama.

"Poduzetnicima su teret zaposleni u javnom sektoru i porezi... Sve im je teret"

"Ako krenemo 'od polja do stola', onda ćemo pogledati najprije naše proizvođače, koji su snažno pritisnuti otkupljivačima, koji od njih otkupljuju najjeftinije moguće. Nakon toga to odlazi u sustav prerade pa odlazi distributerima, završi u trgovini i mi pri tome to jako skupo platimo. Preskupo, apsolutno", kazao je Sever. 

Ne čude ga izjave poduzetnika koji tvrde da je bojkot krivo usmjeren, prema visokim cijenama, a ne prema uzrocima. 

"Njima su zaposleni u javnom sektoru, njima su porezi teret, njima je sve teret. Ova država toliko daje tim poduzetnicima da bi trebalo očekivati da ti poduzetnici vrate i građanima jer to su naši novci kojima ih se podupire", kazao je.

"Na kruhu je PDV 5 posto, niže bi bilo još da ga uopće nema"

"Priča o najvišem PDV-u ima i svoju drugu stranu. PDV je spušten na puno artikala, npr. na kruh. Na kruhu je PDV 5 posto. Praktički niže bi bilo još da ga uopće nema. Kada se prvi put spustio taj PDV na tih 5%, kruh ne samo da nije pojeftinio nego je u svem ovom razdoblju nastavio dalje poskupljivati. Mi plaćamo najskuplji kruh u okruženju", rekao je.

"U zadnje četiri godine poskupio je preko 50%. Brašno je lani koštalo manje nego što je koštalo 2020. godine. Očito je da se netko ovdje bezobrazno nabire, da je pohlepa izuzetno jaka i nemojmo samo olako prolaziti i prelaziti preko onoga o čemu govore i trgovci i distributeri jer mi na to možemo odgovoriti", kazao je.

Naglasio je da je vlada s HNB-om trebala početi puno snažnije pritiskati.

"Vlasti trebaju služiti svome narodu"

"Vidi se koliko se ubire i poreza na dobit, vidi se iz toga koliko je PDV-a ubrano upravo iz sustava potrošnje. Vidi se vrlo jasno da je netko debelo podizao cijene iznad svake norme i da netko debelo zarađuje. Njih ne treba moliti, njih treba pritisnuti, njima treba prijetiti. Vlasti trebaju služiti svom narodu, a ne gledati kako da se ne zamjere ni poslodavcima, kako da se ne zamjere ni trgovcima, ni distributerima, ni prerađivačima. Pri tome, od svih tih, njihovi radnici imaju izuzetno male plaće, a netko tu dobit itekako dobro pobire", rekao je.

Sever smatra da je ograničavanje cijena potrebno, ali da za 50-ak proizvoda možda i nije dovoljno.

"Trebamo im držati police pune"

"Veliki dio građana vrlo je opterećen cijenama, posebice cijenama hrane. Kada nam netko govori o statistici koja kaže da su plaće rasle više nego što je rasla inflacija, ne treba zaboraviti da je u tom istom razdoblju u kojem se spominje koliko su rasle plaće - hrana poskupjela više nego što su zapravo rasle plaće. Na hrani je najveći izdatak, posebice onima s najnižim primanjima", rekao je pa dodao:

"Ono što je kod nas problem su niska primanja i bezobrazno visoke cijene. Naše su cijene hrane već prije godinu i pol, dvije prerasle, a sada već značajno prerasle prosjek Europske unije, ali i cijene hrane u razvijenim europskim zemljama - bez ikakvog opravdanja, osim bahatosti i pohlepe."

"Trebamo im držati police pune, tada će se cijene spuštati", poručio je na kraju.