MINISTAR turizma Gari Cappelli neki dan je predstavio turističke rezultate za prvih pola godine prema kojima je naš turizam u porastu, iako cijeli turistički sektor tvrdi da je pravo stanje na terenu lošije nego lani te da su slabije popunjeni i privatni apartmani i kampovi. Indexu su isto potvrdile i brojne turističke zajednice s otoka poput Korčule, Brača, Visa i Paga, koje navode da su ove godine ostvarili pad noćenja u odnosu na lani.

Booking pada, a noćenja je više nego lani

Hrvatska udruga turizma provela je anketu među 15 vodećih turističkih kompanija, a rezultati su pokazali da je booking u nekim mjestima pao i do 20 posto, no da je u prosjeku pad od 3 do 7 posto.

Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u razgovoru za Index rekao je kako već dulje naglašava da je razdoblje velike potražnje za Hrvatskom iza nas, odnosno da je prošlo, a Hrvatska se sad nalazi u borbi za svakog gosta. Kaže da se s najvećim problemima suočavaju upravo vlasnici apartmana jer booking ne ide dobro kao posljednjih par godina.

Isto tvrdi i predsjednik sindikata turizma Eduard Andrić koji nam je rekao da mu se privatni iznajmljivači žale da booking ide puno lošije nego lani.

Kako sezona može biti rekorda i katastrofalna u isto vrijeme? Odgovor se krije u rastu broja apartmana

Stoga se nameće pitanje kako je moguće da nam je istovremeno turistička godina i rekordna (jer bilježimo više turista nego prošle, dotad rekordne godine) a u isto vrijeme katastrofalna zbog nezanemarivog pada o kojem govore privatni iznajmljivači?

Istina je da mnoga mjesta na Jadranu, a koje Ministarstvo turizma nije navelo u svojoj tablici, ni u podacima, ove godine imaju manje turista te da je istovremeno rapidno porastao broj kreveta kako u obiteljskom smještaju tako i u hotelima.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja lipnja ostvareno 6,88 milijuna dolazaka (+6 posto) i 26,26 milijuna noćenja (+3 posto).

Više je noćenja, ali je još više novih apartmana

Na dan 30. lipnja 2019. Hrvatska je raspolagala s 1,18 milijuna kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima. U odnosu na isti dan prethodne godine riječ je o rastu volumena smještajne ponude od 4,02 posto (cca. 47.000 novih kreveta). Najveći rast bilježi obiteljski smještaj, dakle apartmanski smještaj.

Dakle, ako imamo 3 posto više noćenja nego lani i malo više od 4 posto više kreveta nego lani, jasno se vidi zašto je popunjenost slabija.

Iako se Ministarstvo turizma pohvalilo porastom broja gostiju, i sami su priznali kako su, generalno gledano, prosječne stope popunjenosti tijekom prvog polugodišta u prosjeku niske.

Neki kampovi ostvarili pad preko 15 posto u odnosu na lani

Oni navode kako je to posljedica činjenice da je vrlo velik broj objekata tijekom spomenutog razdoblja neaktivan, što se odnosi i na brojne hotele, u značajnoj mjeri na kampove, a posebice na obiteljski smještaj.

U tablici koju je Ministarstvo izradilo navedena su samo mjesta koja su najposjećenija u Hrvatskoj, a čak i među njima se vidi da su neka od tih mjesta ostvarila pad. Tako su hoteli u Opatiji ostvarili pad noćenja od skoro 7 posto. Što se tiče kampova, ove je godine ogroman pad pretrpio Rovinj, u kojem su kampovi ostvarili minus od čak 15,9 posto u noćenjima u odnosu na lani. Pad noćenja ostvarili su i kampovi u Medulinu, Fažani, na Krku, u Ninu.

Ministar se hvali pomno odabranim destinacijama, a one neuspješnije prigodno zanemaruje

I dok se privatni iznajmljivači diljem Jadrana žale na slabiju popunjenost, Ministarstvo je predstavilo podatke za 10 najposjećenijih gradova u Hrvatskoj, među kojima je i Zagreb, koji se nalazi na 3. mjestu po broju ostvarenih noćenja u prvoj polovici ove godine. Sva ta mjesta bilježe porast osim Malog Lošinja i Medulina koji su ostvarili pad u broju noćenja.

Tablica, kao što smo naveli, ne uključuje ostale turističke destinacije poput mjesta na otocima, a koja su osjetila značajan pad u broju noćenja.

No ministar Cappelli o takvim stvarima nije govorio, već se samo hvalio porastom broja dolazaka i noćenja te dodao kako je jedan od glavnih prioriteta u upravljanju turističkom politikom jačanje prometa u predsezoni.

"Rezultati ovogodišnje predsezone, kao i proteklih godina, pokazuju kako smo u tome uspjeli dosegnuvši rast turističkog prometa od 20 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima u posljednje tri godine. Vjerujem kako ćemo daljnjim jačanjem aktivnosti promocije na dalekim tržištima i pozicioniranjem Hrvatske kao aviodestinacije u budućem razdoblju ostvariti dodatni rast prometa u pred i posezoni. Važno je istaknuti da rast turističkog prometa kontinuirano prati i rast prihoda od turizma koji su u mandatu naše vlade za razdoblje prvog tromjesečja rasli za 23 posto, a budući da je turizam horizontalna djelatnost i jedan od najpropulzivnijih gospodarskih sektora, njegovi pozitivni efekti odražavaju se na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo", izjavio je ministar turizma Gari Cappelli.

Hrvatska, naveo je, bilježi pozitivan trend rasta turističkog prometa tijekom prvog polugodišta tekuće godine. Navodi i kako su unatoč porastu ukupnog broja smještajnih kapaciteta zadržane stabilne prosječne stope popunjenosti.

U tri godine broj kreveta porastao za 16,2 posto

Pohvalio se i direktor HTZ-a Kristjan Staničić koji je rekao kako je "sveukupni turistički rast ostvaren tijekom prvih šest mjeseci ove godine rezultat ciljanih aktivnosti u promociji naše zemlje kao atraktivne cjelogodišnje destinacije".

Podaci Ministarstva pokazuju da je u posljednje tri godine u Hrvatskoj broj novih komercijalnih turističkih kreveta povećan za 165.000, što je povećanje od 16,2 posto. Rast se prvenstveno odnosi na obiteljski smještaj (+127.609 kreveta) te kampove (+26.450 kreveta).

Hotelijeri i ugostitelji vladi: Hitno snizite PDV 

Ministar turizma Gari Cappelli na pitanje je li sezona katastrofalna osvrnuo se upravo na povećanje broja kreveta i rekao da taj porast nije normalan i da je to stvar lokalne samouprave koja donosi urbanističke planove te da se u konačnici mora gledati cjelokupna turistička sezona.

Turistički sektor predvođen hotelijerima i ugostiteljima pak apelira na vladu da u što kraćem roku snizi PDV kako bi bili konkurentniji na tržištu.

Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a, rekao je da je veliki problem što Hrvatska ima najveći PDV na hotelski smještaj (13 posto) i ugostiteljske usluge (25 posto) u europskim mediteranskim državama koje su nam konkurencija (niže u grafu je usporedba s ostalim zemljama).

Brojne europske države zato smanjuju stope PDV-a na hotelski smještaj i ugostiteljske usluge kako bi bile konkurentnije i razvijale svoj turistički sektor. Posljednji primjeri su, navodi Ostojić, Austrija, Mađarska i Grčka, a prve analize govore o pozitivnim ekonomskim učincima sniženih poreznih stopa.

Konkurencija ima niži PDV

Kako bi privukla ulaganja, olakšala poslovanje poduzetnicima te podigla konkurentnost turizma, Grčka će, kaže, od 2020. sniziti stopu PDV-a na ugostiteljske usluge s 24 posto na 13 posto i stopu PDV-a na hotelski smještaj s 13 posto na 11 posto. Po sniženoj stopi od 13 posto obračunavat će se usluge restorana, kafića i pekarnica, kao i dio prehrambenih proizvoda kao što su šećer, sladoled i kava, a hotelima će, osim snižavanja stope PDV-a na usluge pružanja smještaja za dva postotna boda, na konkurentnost utjecati i sniženje porezne stope na struju s 13 posto na 6 posto.

"Grčki hotelijeri objavili su kako 2019. zbog oporavka konkurentskih destinacija očekuju pad broja noćenja za oko 5 posto u odnosu na prošlu godinu, a istaknuli su utjecaj visokih poreza i slabe infrastrukture na nedovoljan stupanj konkurentnosti grčkog turizma", rekao je Ostojić.

Dodao je i primjer Austrije koja je od 1. studenoga 2018. snizila stopu PDV na usluge smještaja s 13 posto na 10 posto.

Mađarska je, navodi, nakon snižavanja stope PDV-a na ugostiteljske usluge u prošloj godini s 27 posto na 18 posto od početka 2019. stopu PDV-a na ugostiteljske usluge (osim alkohola) snizila na 5 posto. Mađarska vlada nedavno je, kaže, objavila da je izuzetno zadovoljna dosadašnjim ishodom poreznog rasterećenja u ugostiteljstvu koje je već rezultiralo porastom prometa za 40-60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Zaključak je jednostavan, ako se snizi PDV u Hrvatskoj, hotelijeri i ugostitelji će dalje moći investirati u objekte, kako postojeće, tako i nove, te će moći radnicima povećati plaće i na taj način biti konkurentni jer je istraživanje pokazalo da su upravo oni najbolji hoteli i najpopunjeniji u Hrvatskoj", rekao je Ostojić.

I on, kao i Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK, te Tomislav Fain, predsjednik UHPA-a (Udruga hrvatskih putničkih agencija) i Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma, tvrde kako upravo oni privatni iznajmljivači i hotelijeri koji su investirali u svoje apartmane i hotele imaju daleko više gostiju, od onih koji nisu ulagali u svoje objekte.

Mnogi nas percipiraju kao skupu destinaciju s lošom ponudom

Uz to, svi oni upozoravaju da je nakon povratka Grčke i Turske na tržište došlo vrijeme borbe za svakog gosta i da se moramo znati prilagoditi tržištu, kako cjenovno tako i ponudom.

Istovremeno dobro znamo kakve cijene i ponudu Hrvatska u većini mjesta nudi, te je mnogi s razlogom percipiraju kao skupu destinaciju s lošom ponudom.

Tako na Jadranu, što se gastronomske ponude tiče, i dalje prevladavaju pržene lignje, ćevapi i pizze. S druge strane, još uvijek imamo previše apartmana koji izgledaju kao iz 80-ih godina, jer se brojni iznajmljivači nisu potrudili svih ovih godina nabaviti novi namještaj i urediti apartmane, a cijene su nabili pa se sad čude što gosti radije odlaze u Tursku i Grčku.