FAUST Vrančić bio je hrvatski izumitelj, mislilac, leksikograf i filozof iz 16. stoljeća, čiji se radovi smatraju velikim doprinosom svjetskim inovacijama i kasnijem razvoju znanosti. Rođen je na Novu godinu 1551. u Šibeniku, tijekom života boravio je u Veneciji, Rimu, Padovi, Beču i Pragu, a jedno vrijeme živio je i u Ugarskoj, gdje je bio biskup.

Leksikograf Vrančić

Vrančić je 1595. godine objavio Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum (Rječnik pet plemenitih europskih jezika), koji se smatra prvim višejezičnim rječnikom hrvatskog jezika. Vrančić je na 130 stranica ispisao riječi u pet stupaca. U četvrtom je pisao na domaćem jeziku. Zanimljivo je da Vrančić nije uzimao isključivo svoj čakavski, već je, svjestan raznolikosti tog jezika, nastojao koristiti i riječi ostalih dijalekata. Uz štokavski, određeni broj leksema dolazi i iz kajkavskog narječja.

Osim toga, rječnik je poslužio kao referentni alat za trgovce, znanstvenike i diplomate, te su ga posjedovali mnogi obrazovani i imućni pojedinci tog vremena.

Machinae Novae

Vrančić je svoje tehničko znanje i kreativnost objedinio u djelu Machinae Novae, koje je objavljeno 1615. ili 1616. godine. Ova zbirka inovativnih strojeva i konstrukcija sadržava 49 gravura koje prikazuju različite tehničke projekte, od mostova i dizalica do pumpi i brodskih naprava. Među najistaknutijim crtežima nalazi se Homo Volans, prvi nacrt padobrana, kojim je Vrančić anticipirao budućnost zrakoplovstva.

Njegovi mostovi od čelika i lanaca predstavljaju rane primjere visećih mostova, a jedan od njegovih projekata bio je i koncept mosta preko rijeke Tiber u Rimu.

Biskupska služba

Vrančić je većinu svog života proveo u službi Katoličke crkve i Habsburške Monarhije. Bio je tajnik ugarsko-hrvatskog kralja Rudolfa II., gdje je imao priliku svjedočiti političkim i znanstvenim previranjima kasnog 16. stoljeća. Kasnije se povukao iz političkog života kako bi se posvetio znanstvenim istraživanjima i pisanju. Bio je pobornik protureformacije te jedno vrijeme djelovao kao biskup.

Ipak, njegovo humanističko obrazovanje navelo ga je da prigrli neke ideje reformacije. Vrančić se zalagao za korjenitu promjenu Katoličke crkve i bio svjestan da ona mora uhvatiti korak s vremenom. Podsjetimo, protestantski pokreti započeli su uglavnom zbog nesposobnosti Crkve da riješi svoje unutarnje probleme, poglavito simoniju, odnosno oprost grijeha.

Faust Vrančić preminuo je 1617. godine u Veneciji, a njegovi posmrtni ostaci preneseni su na otok Prvić, gdje se danas nalazi njegov memorijalni centar.