Sindikat biciklista: Apsurdno je da biciklist na raskrižju treba sići s bicikla
SINDIKAT biciklista javio se Indexu nakon što smo jučer prenijeli mišljenje prometnog stručnjaka Željka Marušića s Autoportala o teškoj nesreći koja se dogodila u Zagrebu, u kojoj je motorist naletio na biciklista nakon čega su oboje smrtno stradali.
Marušić je napisao da se čini da je motorist velikom brzinom naletio na biciklista te je naveo nekoliko pravila za koja on misli da bi trebalo uvesti.
Evo što o tome misle iz Udruge Sindikat biciklista.
"Udruga Sindikat biciklista već 10 godina sustavno zagovara korištenje bicikla kao zdravog, efikasnog i odgovornog načina kretanja te razvoj prometne kulture solidarnosti i uvažavanja. U svom radu okupljamo stručnjake iz raznih područja, umreženi smo s organizacijama u EU i svijetu i nastojimo aktivno surađivati sa svim relevantnim subjektima u Hrvatskoj", poručuju i dodaju kako smatraju da je izuzetno važno raditi na povećanju znanja i svijesti kod svih sudionika u prometu.
Kažu i kako se kao udruga zalažu za podizanje kvalitete i jasnoće zakona koji reguliraju biciklistički promet te su zato reagirali na Marušićeve navode.
Prenosimo u cijelosti što kažu.
1) Nije točno da biciklisti trebaju gurati bicikl
”Treba pojačati kontrole pješaka i biciklista na pješačkim prijelazima, posebice na zabranjene prelaske preko crvenog svjetla, korištenje mobitela i slušalica te vožnju umjesto guranja bicikala.” - Iako mnogi ljudi pa čak i prometni autoriteti smatraju da biciklisti u nekim situacijama trebaju gurati bicikl, to jednostavno nije točno.
Takva odredba ne postoji niti u jednom zakonu. Zakon o sigurnosti prometa na cestama kaže da bicikl treba voziti po biciklističkoj stazi ili traci, a ukoliko ona ne postoji onda što bliže desnom rubu kolnika. U apsurdno izvedenoj infrastrukturi, uglavnom u Zagrebu, gdje često biciklistička staza nestaje na svakom raskrižju, biciklist bi trebao, poštujući zakon, raskrižje proći po kolničkoj traci. Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi nalaže da se mora osigurati kontinuitet biciklističkog prometa, što znači uredno izveden prijelaz sa staze na kolnik i obratno.
Dakle, nije problem u nejasnoćama u propisima i zakonima - oni su u tom pogledu vrlo jasni, ali se ignoriraju i 5 godina nakon donošenja pravilnika, a sudionici u prometu su prepušteni sebi da se nekako snađu u tom kaosu.
2) Prema ZSPC i Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi, bicikli trebaju voziti po obilježenim biciklističkim prijelazima preko kolnika - oni su zato i označeni. Štoviše, jasno je definirano da bicikli na tim prijelazima imaju prednost u odnosu na vozila koja voze po kolniku i koja im sijeku put (prilikom skretanja iz istog pravca ili iz sporedne ulice). Nije jasno porijeklo urbane legende da bicikl ne bi smio voziti na biciklističkom prijelazu preko kolnika, a naročito ne znamo objasniti tih nekoliko apsurdnih sudskih praksi, za koje i mi znamo da postoje.
3) Ideja o uvođenju striktne odredbe da se biciklist na svakom raskrižju treba pretvoriti u pješaka i vratiti u biciklista je apsurdna i pripada prošlom stoljeću, kad se sve podređivalo automobilskom prometu. Suvremeni europski gradovi potiču razvoj pješačenja, javnog prijevoza i biciklističkog prometa, a smanjenje individualnog motoriziranog prometa, s ciljem povećanja održivosti, zdravlja i općenito kvalitete života u gradovima. Propis koji bi na ovakav način diskriminirao biciklistički promet, a pogodovao motoriziranom prometu i odgovornost za sigurnost prebacio na ranjiviju skupinu, ne postoji nigdje u suvremenom svijetu. Vjerujemo da ni Hrvatska neće postati najgori redikulozan primjer za muzej "prometa" iz 1970.-ih.
Opasno je sudjelovati u prometu u situaciji kad ljudi ne poznaju propise i svatko "zna" nešto drugo. Uz probleme neodgovornih obijesnih vozača s početka članka, "vožnja na pamet" je također značajan faktor zbog kojeg je Hrvatska po broju poginulih u prometu na dnu tablice EU država", napisali su iz Sindikata biciklista.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati