Foto: Hina, Goran Stanzl/Pixsell, Galerija; Index, Streaming: HRT

TOČNO u podne počela je konstituirajuća sjednica osmog saziva Hrvatskoga sabora koju je sazvala predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nakon što je u srijedu mandat za sastavljanje buduće vlade povjerila Tihomiru Oreškoviću, kandidatu Domoljubne koalicije i Mosta nazavisnih lista, koji je donio 78 potpisa potpore izabranih zastupnika.

Sabor se, prema Poslovniku, konstituira izborom svoga predsjednika.

Novi predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner najavio je u ponedjeljak kako će predložiti da se Hrvatski sabor ponovno preimenuje u Hrvatski državni sabor, pozvao je na zajedništvo, te poručio kako podjele ne smiju biti kočnica daljnjem napretku hrvatskog društva.

Na konstituirajućoj sjednici posebno je apostrofirao ulogu Hrvatskog sabora u povijesti, ali i sadašnjosti.

Nikada se, naglasio je, ne smije zaboraviti, da je Sabor ne samo čuvar vrijednosti demokracije i najviši izraz demokratske volje naroda već i ključna institucija za očuvanje identiteta Hrvatskog naroda i hrvatskih nacionalnih interesa

"Sabor jest i mora biti lučonoša domoljublja, ljubavi prema temeljnim vrijednostima hrvatskog naroda, njegovoj povijesti, tradiciji, njegovanju obitelji, vjeri, hrvatskom jeziku, kulturi, prema svemu onome što nas čini takvima kakvi jesmo i po čemu se razlikujemo od drugih ali istodobno mora biti i čvrsti jamac poštivanja svih prava i vrijednosti onih koji nisu Hrvati ali su hrvatski građani", naglasio je Reiner.

Važnom zadaćom Sabora označio je "poštivanje drugih i različitih, a osobito onih koji su u manjini pa time osjetljiviji i ranjiviji i jamčenje njihovih prava".

Namjerava promijeniti ime u Hrvatski Državni Sabor

Cilj i obveza svih nas je da ovaj Hrvatski Državni Sabor, da dobro ste čuli, namjeravam predložiti kada se steknu uvjeti da se on opet tako zove, bude mjesto kulture dijaloga u kojem će se izabrani predstavnici hrvatskih građana duboko svjesni svoje odgovornosti prema građanima koji su ih izabrali trajno zalagati za njihov bolji život, veće slobode i bolju budućnost, za njihovu sreću i sreću njihove djece i unuka, rekao je novi predsjednik Hrvatskog sabora.

Zahvalio je svom prethodniku Josipu Leki na dosadašnjem vođenju Sabora.

"Znam da mu nije bilo uvijek lako i da je nerijetko imao dvojbe i drugačije mišljenje od onog kojeg je sa ovog mjesta morao iznositi i svjestan sam da mu je stoga ta zadaća bila tim teža", rekao je Reiner.

Hrvatska demokratska zemlja što dugujemo dr. Tuđmanu i braniteljima

Zahvalio se svima koji su glasovali za njegov izbor, ali i onima koji to nisu. To, kaže, pokazuje da je Hrvatska uistinu demokratska zemlja u kojoj svatko može slobodno i bez straha "u kojem smo svi toliko dugo živjeli", iskazati svoje stavove, čak i ako se oni ne slažu sa mišljenjem većine.

Reiner ističe da zahvalnost za to postignuće dugujemo "utemeljiteljima moderne hrvatske države pod vodstvom dr.Franje Tuđmana", ali i 15 000 hrabrih branitelja koji su dali živote za tu slobodu u Domovinskom ratu.

Poručuje kako je duboko uvjeren da se demokracija, između ostalog, treba temeljiti na kulturi dijaloga i diskusije na osnovu argumenata, odbacivanju isključivosti te pluralizmu mišljenja i otvorenosti prema različitim stavovima, što ne znači da se sa tim stavovima moramo nužno i složiti.

 "Uvijek sam vjerovao da treba postupati po onome što je sadržano u izreci koja se pripisuje Voltaireu: "Ja se ne slažem s time što govorite, ali ću do zadnjeg daha braniti Vaše pravo da to govorite"", naglasio je Reiner.

Poručio je i kako "postizanje ravnoteže između slobode tržišta i socijalnog pristupa te solidarnosti osobito s potrebitima, nemoćnima i bolesnima mora biti temelj hrvatskoga društva ako ono želi biti sretno i uspješno".

"Demokratizacija društva i socijalna odgovornost nisu i ne smiju ostati samo puki slogani već ih mi ovdje, upravo u ovoj dvorani, u ovoj zgradi, moramo graditi upornim dogovorima, uspostavljajući stalno iznova povjerenje među onima koji zastupaju različite strane, uvjerenja i stavove. Naime, razlike u stavovima u civiliziranim sredinama, a usrdno se nadam da je i naša takva, ne smiju značiti neprijateljstvo i destruktivnost već mogu i moraju biti naprosto različiti putovi i načini da se dođe do zajedničkog cilja, najbolje za narod kojeg predstavljamo", rekao je novi predsjednik Hrvatskog sabora.

Glavni ciljevi izazak hrvatsko društva iz duboke gospodarske krize, ali i iz još dublje društvene, moralne i vrijednosne krize

Jedan od tih ciljeva, naglašava, nedvojbeno je da država što prije izađe iz duboke gospodarske krize u kojoj se nalazi, ali također i iz još dublje društvene, moralne i vrijednosne krize u kojoj se naše društvo također nalazi.

"Da bismo to postigli morati ćemo donositi, i to već od prvih dana, teške odluke, no uvjeravam Vas da će one moći zaživjeti i biti svima na boljitak samo ako ih donosimo zajednički. Svi smo svjesni nužnosti strukturnih reformi i potrebne hrabrosti da se prihvate rizici njihovog provođenja", poručio je Reiner.

Apostrofirao je važnost zajedništva. "Stoga je zajedništvo nešto što Hrvatskoj uistinu ovoga trenutka nasušno treba i nadam se da se razlike pa i strasti koji su došle do izražaja tijekom predizborne kampanje mogu i moraju pretvoriti u našu snagu te da je spoznaja o potrebi zajedničke borbe za bolju budućnost ne samo duboko u svijesti svake saborske zastupnice i zastupnika već i u svijesti svake građanke i građana. Moramo se potruditi da Hrvatska bude ne samo pravna država, što ona već jest, već i pravedna država jer je to još mnogo važnije. Moramo nakon više godina beznađa hrvatskim građanima vratiti nadu i optimizam, moramo im vratiti osmjeh na lica, moramo im vratiti ponos. To je naša obveza koju smo preuzeli sjedajući u stolice u ovoj dvorani i mi te obveze moramo biti svakog trenutka svjesni", naglasio je akademik Reiner.

"Prošlost ne smijemo zaboraviti"

Poručio je i kako treba stati na kraj podjelama u hrvatskom društvu.

"Podjele u hrvatskom društvu, poglavito ideološke prirode, (...) ne smiju više biti kočnica daljnjeg razvitka hrvatskog društva", rekao je Reiner, ali i naglasio kako to ne znači da se prošlost smije zaboraviti.

"Duboko sam uvjeren da ako razne političke opcije ulože dovoljno dobre volje i truda možemo postići konsenzus oko najvažnijih, ključnih pitanja hrvatskoga društva koja imaju svoje reperkusije na godine i generacije koje dolaze i koja ne može riješiti ili ostvariti samo jedna vlada ili samo jedan saziv Sabora. Na svima nama leži odgovornost hoćemo li to učiniti jer mi to možemo ostvariti osobito ako, kao što je rekao George Washington „ustrajemo u dobroj vjeri i pravednosti“", ističe Reiner.

"Naša je odgovornost i obveza da Hrvatskoj ponudimo nove ideale i vrijednosti temeljene na uvjerenju da vjerodostojne političke odluke mogu dovesti do razvitka samo na temelju poštene i jasne vizije ali i hrabrosti da se ta vizija ostvari provođenjem strukturnih promjena jer je to jedino jamstvo da će se tako osigurati bolji i sretniji život svim građanima Hrvatske", poručio je Reiner "političkoj eliti".

Podržali ga svi zastupnici manjina

Reinera je za predsjednika Hrvatskog sabora predložilo 79 zastupnika iz Domoljubne koalicije i Mosta, stranke zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića te zastupnici nacionalnih manjina Emina Lekaj Prljaskaj, Mirko Rašković (SDSS) i Vladimir Bilek.

U glasanju je dobio potporu 88 zastupnika (Domoljubna koalicija, Most, dva Bandićevca i svih zastupnika nacionalnih manjina), 62 ih je ostalo suzdržano, a jedan je glasovao protiv, Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).

Kandidaturu akademika Reinera za predsjednika Hrvatskog sabora je obrazložio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, naglasivši da je Željko Reiner redoviti profesor na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, član HAZU-a i Kraljevskog liječničkog društva u Londonu, najcitiraniji hrvatski znanstvenik i da je dragovoljac Domovinskog rata.

Akademik Reiner je ranije obnašao niz dužnosti u Vladi, a u prošlom sazivu Sabora obnašao je dužnost potpredsjednika.

Izabranim zastupnicima na sjednici se obratio dosadašnji predsjednik Sabora Josip Leko (SDP), podsjetivši ih kako su dužni poštovati Ustav i saborski poslovnik te djelovati u skladu s općim, a ne tražiti smisao u vlastitim interesima.

Zastupnike je zamolio da budu tolerantni i da osiguraju javnu kontrolu svih političkih procesa, bilo da je riječ o onima unutar stranaka ili o međustranačkim odnosima.

"Ustav kao najviši pravni akt, ako želi živjeti demokratske vrijednosti, nije akt pozicije ili opozicije, nego vizija demokratske države. Toga se trebamo držati u korist zajedničkih ciljeva", poručio je Leko.

>> VIŠE VIJESTI ČITAJTE OVDJE

Kako je protekao dan u Saboru

13:15 Nakon konstituiranja 8. saziva Sabora, većinom glasova zastupnika, 147 za i dva suzdržana, izabrano je novo Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Predsjednik Sabora Željko Reiner proglasio je novi sastav MIP-a. "Za predsjednicu povjerenstva Margareta Mađerić, za potpredsjednicu Gordana Sobol, članovi povjerenstva zastupnici: Dražen Bošnjaković, Dario Hreba, Juro Martinović, Miroslav Šimić, Saša Đuić, Alen Prelec, Nada Turina Đurić. Čestitam predsjednici, potpredsjednici i članovima MIP-a na izboru", rekao je novi šef Sabora.

12:40 Određena je pauza od 30 minuta tijekom koje će se sastati Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

12.20 "Želio bih se zahvaliti svima koji su glasali, i onima koji nisu glasali za mene. Demokracija se treba temlejiti na kulturi i dijalogu", započeo je Reiner svoje prvo obraćanje. "Želim se zahvaliti Josipu Leki na dosadašnjem vođenju Sabora. Znam da mu nije bilo lako. Poštovani, ne smijemo nikada zaboraviti, a posebno u ovo vrijeme kada smo dio EU, da je Hrvatski sabor čuvar vrijednosti i demokracije, i ključna institucija za očuvanje identiteta hrvatskog naroda."

"Svi smo svjesni nužnosti reformi i da se prihvate rizici njihovog provođenja. Nadam se da ćemo tu imati zajedništvo jer samo svi zajedno možemo učiniti da svim građanima bude bolje, Moramo nakon više godina beznađa hrvatskim građanima vratiti nadu i optimizam. To je naša obveza koju smo preuzeli sjedajući u ove stolice. Podjele u hrvatskom društvu poglavito ideološke prirode ne smiju biti kočnica daljenjg razvitka hrvatskog društva. Ne smijemo nastaviti živjeti u povijesti,."

"Cilj i obveza svih nas je da ovaj Hrvatski državni sabor, da, dobro ste čuli, namjeravam predložiti kad se steknu uvjeti, da se on opet tako zove, bude mjesto kulture dijaloga", kaže Reiner.

12:18 88 za, 1 protiv, 62 suzdržana, takav je bio rezultat glasanja. Za predsjednika Sabora izabran je Reiner

12:15 Karamarko čita njegovu biografiju, a zatim poziva sve zastupnike da podrže prijedlog Domoljubne koalicije i MOST.a,

12:14 Podnesen je jedan prijedlog za predsjednika Sabora - predložen je Željko Reiner.

12:00 Josip Leko otvorio je sjednicu.

11:55 Branimir Glavaš rekao je da će podržati Reinera. "Što je tu je, on je sada mandatar. U općem košmaru koji je bio posljednjih tjedana ništa me iznenađuje. Sada ćemo podržati gospodina Reinera, a razmislit ćemo što će biti kod izbora Vlade", rekao je Glavaš.

11:53 "Ne preostaje nam ništa drugo nego da budemo optimisti", poručio je Luka Bebić.

11:50 Ranko Ostojić je poručio kako neće napustiti politiku te da se nada da će rad Sabora biti bolji nego prije.

11:40 Budući premijer stigao u Sabor, rekao je da će izabrati najbolje ljude. >>> Opširnije

11:35 u Sabor su došli Klemm, Glogoški i njegova žena

11:30 "Mislim da će sve proći u redu i da će Željko Reiner biti izabran za predsjednika Sabora", kazao je Vladimir Šeks.

Ivan Vilibor Sinčić, čelnik Živog zida kazao je kako neće podržati Željka Reinera za predsjednika Sabora

11:30 Dok je Božo Petrov davao izjavu u Saboru, SDP-ovac Ivan Klarin koji je prolazio pokraj, rekao mu je "Lažeš Božo, lažeš"

11:25 U Sabor je opet došao i Tomislav Merčep

11:20 SDP-ovci tvrde da je dio MOST-ovih zastupnika zvao Milanovića te da su se sastali u noćnim satima prije dogovora s HDZ-om. >>> Opširnije

11:00 Čelnik MOST-a Boža Petrov uoči današnje konstituirajuće sjednica Sabora kazao je kako očekuje da će Sabor biti konstituiran i da će sve proći korektno. >>> OPŠIRNIJE

Procedura

Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji nazočni izabrani zastupnik. Na konstituirajućoj sjednici Sabor bira i Mandatno-imunitetno povjerenstvo, a može birati i potpredsjednike Sabora, tajnika Sabora i tajnika sjednice Sabora, te druga radna tijela.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće Saboru o provedenim izborima za zastupnike u Sabor i imenima izabranih zastupnika, o podnesenim ostavkama na zastupničku dužnost i dr. Nakon što Sabor prihvati izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima, pred predsjedateljem Sabora zastupnici ili zamjenici zastupnika daju prisegu.

Tekst prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.«

Reiner potvrdio da je on kandidat

Izabrani zastupnik HDZ-a akademik Željko Reiner potvrdio je da je on kandidat Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista za predsjednika Hrvatskoga sabora, a očekuje da će biti "po dobrom običaju"  izabran jednoglasno.

"Mislim da je općepoznato da sam ja kandidat Domoljubne koalicije i Mosta za predsjednika Sabora. Očekujem, kao i svi hrvatski građani, da se napokon konstituira Hrvatski sabor i cijeli proces započne. Očekujem da se, po dobrom običaju koji već neko vrijeme vlada u Saboru, predsjednik Sabora izglasa jednoglasno", izjavio je u nedjelju za Hrvatsku radioteleviziju Reiner. Podsjetio je da je tako bio izglasan Boris Šprem i Josip Leko i dodao: "Ne vidim razlog zbog kojeg se to isto ne bi dogodilo sada."

Takva su glasovanja uvijek bila javna, kazao je i dodao da je "sasvim svejedno" je li tajno ili javno. "Očekujem potporu svih", rekao je Reiner.

Na pitanje što će biti s njegovom znanstvenom karijerom, rekao je kako se nada da će se znanošću moći i dalje baviti, naravno manjim intenzitetom te da će barem povremeno moći vidjeti svoje pacijente.

SDP nema svog kandidata

Iako se špekuliralo drugačije, SDP neće imati svoga kandidata za predsjednika Sabora na konstituirajućoj sjednici 8. saziva Hrvatskog sabora, odlučili su izabrani zastupnici SDP-a na sjednici održanoj u nedjelju poslijepodne u središnjici stranke.

"SDP neće predložiti nikoga za predsjednika Sabora", rekao je nakon sjednice izabranih zastupnika SDP-a član Glavnog odbora stranke Peđa Grbin novinarima, koji su se pred središnjicom SDP-a na Iblerovom trgu okupili nakon nagađanja medija da će koalicija Hrvatska raste predložiti svoga kandidata, u kom slučaju bi se moglo tajno glasovati.

"SDP će se ponašati u skladu s parlamentam praksom koja čitav niz godina već postoji u Hrvatskom saboru," rekao je Grbin, a na pitanje hoće li podržati kandidata Domoljubne koalicije Željka Reinera odgovorio je: "Što se tiče glasovanja, to ćete vidjeti na samoj sjednici".

U medijima se špekuliralo da bi, ako i koalicija Hrvatska raste predloži svog kandidata, glasovanje moglo biti tajno te da bi se dio zastupnika Mosta nezavisnih lista u tom slučaju priklonio kandidatu koji ne dolazi iz Domoljubne koalicije.  

Također spominjalo se i da bi kandidat za predsjednika Sabora mogao biti čelnik HRID-a Drago Prgomet, no on je to opovrgnuo. Na Facebooku je objavio da izabrani zastupnici Hrvatske inicijative za dijalog (HRID) na konstituirajućoj sjednici "neće podržati kandidate za predsjednika Sabora niti od strane SDP-a, niti koalicije HDZ-MOST".