Školska djeca prisiljena su ostati na vjeronauku, Ministarstvo kaže da je to OK
VELIKI broj školske djece koja inače ne pohađaju nastavu vjeronauka prisiljena su slušati taj predmet u učionici. Naime, kako saznajemo, i ove godine niz škola u Hrvatskoj nije primijenilo rješenje da vjeronauk kao izborni predmet bude prvi ili zadnji sat nastavnog dana, već je stavljen u sredini. Učenicima je zbog epidemioloških razloga ograničeno kretanje u školi pa tako ako vjeronauk imaju drugi ili treći sat, moraju ostati sjediti u učionici. Pravobraniteljica za djecu kaže za Index da već godinama upozoravaju kako se time krše prava djeteta, a iz Ministarstva obrazovanja su nam priznali da ni ove godine, a vezano za vjeronauk u sredini nastavnog dana, nisu davali nikakve preporuke niti misle da treba reagirati. No, krenimo redom.
Moraju biti u učionici taj treći sat iako ne pohađaju vjeronauk
Podsjetimo, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je modele i preporuke za rad u uvjetima povezanima s covidom-19 u pedagoškoj/školskoj godini 2020./2021. Plan je temeljen na tri scenarija: prvi se temelji na provođenju nastave u cijelosti u učionicama za svu djecu, drugi se odnosi na mješoviti oblik nastave, dijelom u školi, a dijelom na daljinu, dok je treći nastava na daljinu. Za one koji pohađaju nastavu ograničeno je kretanje. Tako su mnoge škole za vjeronauk koji je stavljen drugi ili treći sat odlučile da učenici ne napuštaju učionicu, u skladu s epidemiološkim uputama.
"Da! Moje dijete, koje ne pohađa vjeronauk ima taj predmet treći sat. Dobila sam obavijest da mora biti u učionici. Ja i još nekoliko roditelja zatražili smo sastanak s ravnateljem", priča nam jedna majka djevojčice iz Istre. Nada se kako će se na sastanku naći neko rješenje osim onog da njeno dijete stoji mirno u učionici za predmet koji ni ne pohađa.
Otac 12-godišnjeg djeteta iz Dalmacije također nam kaže kako je njima rečeno da djeca imaju izbor ostati u učionici ili izaći van te se pridržavati epidemioloških uputa.
Djeca se stigmatiziraju po vjerskoj osnovi
"Vjeronauk je u sredini dana i preporuka je da djeca moraju ostati u učionici. Moje dijete ima 12 godina i što sada? Pa nije na njemu da odlučuje hoće li van ili ostati na toj nastavi koju ne pohađa. Pa valjda mora biti organizirano nešto drugo u to isto vrijeme", kaže nam otac iz Dalmacije. Majka iz Zagreba priča nam kako njeno dijete, koje ne pohađa vjeronauk, ovaj predmet još od prvog razreda ima u sredini nastave. Sada je u četvrtom razredu.
"U početku organiziranog smještaja nije bilo, jer je bio jedini. Na moje inzistiranje učitelj razredne nastave ga je smjestio kod sebe u kabinet. Da nije, moje dijete od sedam godina imalo bi "izbor" sjediti u učionici s ostalom djecom ili prepušten sam sebi na hodnicima škole", priča nam majka iz Zagreba svoj primjer dodajući da ih sada u razredu ima troje koji ne idu na vjeronauk. U pravilu su odlazili u knjižnicu ili u dvorište.
"S dolaskom korone, obaviješteni smo da će ih smještati u za to posebno predviđenu učionicu, ali su im ukinuli mogućnost izlaska na školsko dvorište. Nakon intervencije dobila sam neformalnu informaciju da će ipak moći na dvorište", priča nam majka iz Zagreba zaključivši da se organizacijom nastave po kojoj je vjeronauk u sredini rasporeda djeca stigmatiziraju po vjerskoj osnovi.
Ured pravobraniteljice za djecu: Godinama upozoravamo na isti problem
Iz ureda Pravobraniteljice za djecu Helene Pirnat Dragičević ističu kako su se proteklih godina njihovom Uredu obraćali roditelji koji su ukazivali na poteškoće koje imaju djeca koja ne pohađaju vjeronauk zbog toga što je sat vjeronauka prema rasporedu u sredini nastave, a djeci za to vrijeme nisu ponuđeni odgovarajući sadržaji.
"To je osobito problem u nižim razredima osnovne škole jer bi djeca, za vrijeme dok su drugi učenici na nastavi vjeronauka, sjedila na hodniku, šetala oko škole ili bi, u nedostatku prikladnog rješenja, ipak sjedila na satu vjeronauka s ostalima. Zbog neodgovarajućeg organiziranja aktivnosti za učenike u vrijeme tog „slobodnoga“ sata, neki bi roditelji svoju djecu, radi zaštite i sigurnosti, ipak upisali na vjeronauk, iako to isprva nisu namjeravali. Smatramo da to nije dobro rješenje i da nastava vjeronauka ne bi trebala biti nametnuta nijednom djetetu ako to nije izbor djeteta i njegovih roditelja", kažu nam iz ureda pravobraniteljice.
To je povreda prava djeteta na slobodu misli
Isto tako, kažu nam iz Ureda, obvezivanje djece na sudjelovanje u nastavi vjeronauka, uključujući i one koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi, može predstavljati povredu prava djeteta na slobodu misli, savjesti i vjere prema Konvenciji o pravima djeteta.
Podsjetimo kako smo o istom problemu pisali i prije četiri godine. Tada nam je bio povod dopis Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije zagrebačkim školama u kojem se tražilo da se vjeronauk tretira kao obvezni predmet, odnosno da bude "uklopljen" u redovni raspored. Isto tako, tu je i zahtjev da vjeronauk ne bude na početku ili kraju nastavnog dana. Ministarstvo obrazovanja tada je blagonaklono reagiralo na dopis Crkve. Od toga stava nisu odustali ni danas unatoč epidemiološkoj situaciji te posebnim pravilima pohađanja nastave.
>> DOZNAJEMO Crkva naredila ravnateljima da vjeronauk tretiraju kao obavezni predmet
"Nismo izdavali preporuke vezane uz organizaciju rasporeda u školama", kažu nam iz Ministarstva kada smo ih upitali za slučaj da je izborni predmet u sredini nastavnog dana. Kažu nam da su samo preporučili da se nastava organizira u blok satovima kako bi se smanjio kontakt.
Ministarstvo daje za pravo Crkvi
"Dnevna organizacija rada (raspored sati) u nadležnosti je škole te smo mišljenja da će škole najbolje samostalno organizirati raspored vodeći se prije svega interesom učenika", kažu iz Ministarstva. Kako to izgleda u praktičnoj nastavi najbolje se vidi po reakciji roditelja na početku članka.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati