PREDSJEDNIČKI kandidat Miroslav Škoro izjavio je u utorak u Dubrovniku kako je prvenstveni zadatak hrvatske policije štititi hrvatski teritorij i građane, ali da bi bilo dobro da se, dok ne bude prekasno, u postupak uključe i druge službe, prije svega Oružane snage RH.

Škoro smatra da bi vojska trebala pomoći hrvatskoj graničnoj policiji koja je na izmaku snaga.

"Želimo biti dio 'schengenskog prostora' i imamo svoj zakon o kretanju stranaca. Trebamo znati tko nam ulazi u zemlju, njome se kreće i kroz nju prolazi. I naravno, zaštititi teritorijalni integritet Republike Hrvatske i svih njenih građana. Imamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji će znati procijeniti kako se ponašati prema migrantima, kojima treba pružiti zaštitu“, rekao je Škoro na konferenciji za novinare

Policija nema ni dovoljno ljudstva ni tehnike

Smatra i kako se problem ilegalnih migracija trebao rješavati u žarištu, a ne ogradama na granici.

Također, dodao je, problem se ne rješava uporabom sile, već boljom kontrolom granice, a naša je jedna od najdužih u Europskoj uniji. Moramo je kontrolirati, a evidentno je da policija nema dovoljno ni ljudstva ni tehnike za obaviti taj posao. Zato je normalno da se uključe i druge službe, koje će pomoći u kvalitetnijem nadzoru granice“, istaknuo je Škoro.

Dodao je kako se o temi ilegalnih migracije u Hrvatskoj uglavnom šuti te da se tijekom predkampanje osobno uvjerio u važnost tog problema navodeći kako ih je na putu prema jugu Hrvatske hrvatska policija jednom zaustavila, jednom čak i pregledala, baš zbog ilegalne migracije.

Rekao je i da se u razgovoru sa stanovnicima pograničnih područja uvjerio da oni žive u strahu, boje se za svoju imovinu i ne izlaze iz kuća jer se boje za svoju djecu.

Na pitanje postaje li Hrvatska graničarska država, odgovorio je kako Hrvatska tu tradiciju ima kroz povijest, ali i dodao kako treba znati pregovarati s onima s kojima dijelimo zajednički teritorij schengenske zone. "Jednako bi se pravo, obveza i odgovornost trebali osjetiti u Bruxellesu, Madridu i Velikoj Kopanici“, dodao je Škoro.

Ocijenio je i kako su predsjedničke mandate od 2000. obnašale osobe koje nemaju velikih ambicija sudjelovati u političkom životu pa je ta funkcija svedena na lagodnu sinekuru.

"Ne želim biti fikus i ne treba mi sinekura, već želim osluškivati bilo naroda i sudjelovati u tim inicijativama. Trenutno se sve to ignorira i narod je dobar samo kad treba glasovati, a uska klika stvara sebi uvjete za kvalitetnije životopise i nastavak karijere u EU. Volio bih da predsjednik dobije veće ovlasti i uistinu sudjeluje u stvaranju boljih uvjeta za život i rad u ovoj državi. Nije dovoljno ako netko na izborima dobije preko milijun glasova, a svede ga se na ulogu javnog bilježnika koji tek tu i tamo nešto potpiše. To će se na ovim izborima promijeniti", ustvrdio je Škoro.

Ne mogu osporiti ulogu statistike, ona pokazuje trendove 

Zamoljen da komentira predizborna istraživanja koje ga svrstavaju na treće mjesto, rekao je da kao doktor znanosti ne može osporiti ulogu statistike, koja pokazuje trendove.

"U statistici postoji standardna devijacija u nekoliko postotaka, a imali smo situaciju da je Ruža Tomašić po istraživanjima imala 4,2 posto, a na izborima dobila 9 posto. To onda nije unutar standardne devijacije. Valja razmisliti kako te agencije rade, za koga i zašto. U nekim je zemljama predviđeno da agencije ne mogu davati izvještaje i procjene 50 dana prije izbora. I o tome valja razgovarati. Uloga agencija nije oblikovati javno mnijenje, već ga istražiti“, mišljenja je Škoro.

Škoro je u Dubrovniku u ponedjeljak održao sastanak sa simpatizerima pohvalivši se da je u Dubrovniku bilo najviše ljudi od svih dosadašnjih skupova.