Van Gogh odrezao si je uho
VINCENT van Gogh jedan je od najistaknutijih likovnih umjetnika, čija su djela prepoznata diljem svijeta kao važan doprinos svjetskoj umjetnosti. Na današnji dan odrezao si je uho u francuskom gradu Arlesu nakon razmirica s Paulom Gauguinom. Par godina kasnije je i umro.
U potrazi za inspiracijom
Van Gogh se tijekom svog života često selio i nije dugo ostajao u jednom gradu. Rodio se u Nizozemskoj, u gradu Zundertu, gdje je proveo mladost. Nakon toga živio je par godina u Hagu, pa u Londonu. 1881. godine vratio se roditeljima u Nizozemsku gdje je intenzivno radio na svojim djelima.
Njegova seljenja bila su potaknuta potragom za inspiracijom. 1888. godine, kao već stari umjetnik, Van Gogh se seli u Arles u Francusku. Otišao je radi projekta koji se zvao Žuta kuća. Tamo su se on i neki drugi umjetnici sastajali te slikali u rezidenciji ili u njenom dvorištu.
Žuta kuća
Među umjetnicima je bio i Paul Gauguin, pet godina stariji umjetnik iz Francuske koji se u početku vrlo dobro slagao s Van Goghom. Međutim, dvojica umjetnika brzo su se počela svađati. Pravi razlog ostaje nepoznat, no postoji informacija da je Gauguin postao odviše arogantan i egocentričan, što se nije sviđalo Van Goghu koji se onda bojao da će ovaj napustiti projekt i ostavit ga samog.
Samoranjavanje
23. prosinca 1888. godine dvojica su se umjetnika družila sama u Žutoj kući kada je došlo do fizičkog obračuna. Van Gogh je u žaru emocija posrnuo na Gauguina, držeći žilet u rukama. Nakon što je shvatio kakvo ga je ludilo preuzelo, Van Gogh si je, u stanju mentalnog sloma, žiletom odrezao dio uha. U drugoj verziji priče Gauguin uopće nije bio s Vincentom u Žutoj kući te si je Van Gogh uho odrezao u samoći.
U bolnici su ustanovili da se radi o mentalno bolesnom čovjeku te ga previli. Van Gogh je kasnije odnio svoje uho u obližnji bordel gdje ga je htio pokloniti jednoj radnici.
Nakon incidenta, Van Gogh se pokušao vratiti u Žutu kuću, no odbili su ga jer su smatrali da je psihički poremećen. Svojevoljno se prijavio u psihijatrijsku bolnicu Saint Paul de Mausole u Provansi. Radio je na svojim djelima u bolnici, no ne dugo. Umro je 29. srpnja 1890. godine, dva dana nakon što si je pucao u prsa.