SLJEDEĆI tjedan u Bruxellesu se održavaju tri ministarska sastanka, Europska komisija objavljuje proljetne ekonomske prognoze, čelnici 46 zemalja Vijeća Europe, u kojem su i sve članice Europske unije, sastaju se na summitu u Reykjaviku. Europska komisija će u ponedjeljak objaviti proljetne ekonomske prognoze.

Prema zadnjim, privremenim ekonomskim prognozama objavljenim 13. veljače, procjene Komisije bile su da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 1.2 posto, a sljedeće 1.9 posto. S obzirom na najnovije ekonomske pokazatelje, sada, tri mjeseca kasnije nema sumnje da će procjene rasta biti znatno povećane. 

Hrvatska vlada je temeljila proračun za ovu godinu na procjeni rasta od 0.7 posto, a krajem travnja povećala je prognozu za 1.5 posto na 2.2 posto. Vlada za sljedeću godinu očekuje rast od 2.6 posto, 2025. godine 2.5 posto i 2026. 2.2 posto.

Sastaju se i ministri financija

Nakon rekordnog rasta od 6.3 posto u prošloj godini, hrvatsko gospodarstvo je počelo od drugog tromjesečja 2022. usporavati, ali to usporavanje je slabije od onog što se očekivalo prije nekoliko mjeseci. Najnovije prognoze bit će tema rasprave na sastanku euroskupine, koju čine ministri 20 država članica europodručja, koji se sastaju u ponedjeljak popodne.

U utorak se sastaju ministri financija svih 27 država članica. U ponedjeljak i u utorak se sastaje Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport. U ponedjeljak se sastaju ministri zaduženi za mlade i sport, a utorak ministri za kulturu i obrazovanje.

Čelnici svih 27 država članica okupit će se u utorak i srijedu zajedno s kolegama iz ostalih 19 članica Vijeća Europe na summitu u Reykjaviku.

Europska politička zajednica kao konkurencija Vijeću Europe

To je tek četvrti sastanak na vrhu u 74-godišnjoj povijesti organizacije čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Glavna tema sastanka bit će ruska agresija na Ukrajinu zbog čega je prošle godine odlučeno da se sazove summit.

Moguće da je na sazivanje summita utjecalo i formiranje Europske političke zajednice, koja je svojevrsna konkurencija Vijeću Europe i koja je održala svoj prvi summit u listopadu prošle godine u Pragu, a sljedeći je za nekoliko dana, 1. lipnja u Moldaviji.

Europsku političku zajednicu prvi je spomenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao platformu koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom i koja ne bi bila ni zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS).