PREMA ocjeni slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, između 45 i 60 tisuća migranata iz Azije i Afrike nalazi se u balkanskim zemljama, većinom u Grčkoj, a državni tajnik u tom ministarstvu Boštjan Šefic smatra da im je prvi privremeni cilj Slovenija kao prva zemlja na balkanskoj ruti u kojoj mogu zatražiti azil kako bi ostali u Schengenskom prostoru.

Osamdeset posto onih koji nezakonito prijeđu granicu zatraže status međunarodne zaštite, kazao je Šefic za Slovensku tiskovnu agenciju STA, dodavši da to ne znači da je Slovenija njihova konačna destinacija, ali da je problematično to što ih druge zemlje iz Schengenskog prostora kad nastave put prema srednjoj i zapadnoj Europi vrate u Sloveniju, a molba za dobivanje azila u Sloveniji im jamči da ostaju u schengenskom prostoru.

Jačanje kontrole na vanjskim granicama EU-a

Šefic se zato zauzeo za jačanje kontrole na vanjskim granicama EU-a, osobito između Hrvatske i BiH, te Hrvatske i Srbije, te još bolju koordinaciju među državama na potencijalnoj migrantskoj ruti, iako ističe da je stanje daleko od dramatičnog i da policije u regiji na tom pitanju dobro surađuju.
Problematično je, upozorio je Šefic, i to što BiH i Srbija imaju liberalan vizni režim s nekim državama u Aziji i Africi, pa u te zemlje neki  potencijalni migranti dolaze redovnim zrakoplovnim linijama.

Srbija je liberalizirala vizni režim s Iranom i nekim afričkim državama, što znači da ti ljudi u Srbiju dolaze sasvim legalno, redovnim linijama, kazao je slovenski dužnosnik.
Dodao je da se po njegovim informacijama nekoliko tisuća ljudi koji su tako došli iz Irana u Beograd nije vratilo natrag, a slično je s onima koji iz Turske dolaze u BiH.

Na to bi bila potrebna odgovarajuća reakcija Europske komisije, posebno u procesu pridruživanja novih članica EU-u. Ako su točne informacije da Srbija namjerava sklopiti dogovor o liberalizaciji viznog režima i sa sirijskom vladom i nekim državama u Sjevernoj Africi, onda bi to postao velik problem, kazao je Šefic, te dodao da bi svoje obveze kad je riječ o ilegalnim  migrantskim prelascima granice boljom kontrolom morala ispunjavati i Albanija.

Šefic smatra da bi Hrvatska trebala više učiniti na zaštiti granice

Prema ocjeni slovenskog dužnosnika Šefica, više bi na zaštiti svojih granica prema državama na Balkanu, a time i Europe od ilegalnih migracija, mogla napraviti i Hrvatska iako je suradnja s njom u načelo vrlo dobra, a ilegalne migrante bez prava boravka u Schengenskom prostoru prima od slovenske policije u sklopu redovite readmisije zatečenih u prelasku granice.

Šefic je dodao da mnogo u smislu bolje suradnje na suzbijanju ilegalnih migracija Slovenija očekuje i prilikom sastanka ravnatelja policija država u regiji koje će idući tjedan ugostiti Slovenija.

Slovenija će na tom sastanku iznijeti neke svoje konkretne mjere koje bi poslije toga raspravljali i ministri unutarnjih poslova na sastanku u formatu Salzburškog foruma koji će se održati u Bukureštu 14. i 15 lipnja, naveo je Šefic.