U Galeriji Foto kluba "Split" otvorena je večeras izložba fotografija "Hrvatski svjetionici", a izložena je 31 fotografija velikog formata, na kojima je predstavljen 21 svjetionik.

Kako u predgovoru kataloga izložbe ističe novinar Slobodan Paparella, svjetionici su "najveće hrvatsko blaga - impresivni dvorci koje je po hrvatskim jadranskim rtovima i otocima podigla carska Austrija".

"Prostrana kamena zdanja usađena u pučinsku osamu najmodrijega mora na svijetu, ugrađena u krajolike jedva pojmljive ljepote i potpune ekološke urednosti, prikazana su na fotografijama velikih formata, koji pomažu shvaćanju te ljepote, koju je u objektive svojih kamera uhvatilo 17 autora. Među njima su i neki od najvećih hrvatskih fotografa, poput Ive Pervana, Feđe Klarića, Borisa Kragića, te pokojnog Nikše Antoninija, nekoliko vrsnih amatera, ali i dvoje stranaca, Slovenca Andreja Crčeka i Nizozemke Linde Korsten", napomenuo je Paparella.

Organizator izložbe fotografija "Hrvatski svjetionici" je društvo "Plovput", koje skrbi o svjetionicima, od kojih je najstariji sagrađen prije gotovo 200 godine, godine 1818. na rtu Savudrija, prema zamisli grofa Metternicha.

U idućih 80-ak godina 19. stoljeća sagrađeno je na hrvatskim otocima još 65 takvih objekata.

Ta prostrana zdanja, sa zidovima od bijelog kamena debljim od metra, nekada su udomljavala brojno ljudstvo, potrebno za održavanje svjetlosne signalizacije na teško dostupnim jadranskim osamama.

Hrvatski svjetionici i danas su u dobrom stanju, no, kako ističu "Plovputu", ovom izložbom htjelo se ukazati i na problem njihova očuvanja i obnove u skladu s najvišim standardima zaštite kulturno - povijesne baštine i prirodnog okruženja.

Također na posredan se način želi predstaviti njihova posebnost i privlačnost u turističkom smislu.

Recenzent izložbe, akademik Tonko Maroević, naglasio je u katalogu izložbe kako su "svjetionici, nakon što su svoju više no stoljetnu zadaću uglavnom uspješno zaključili, iznevjeravajući tu funkciju održali neospornu estetsku dimenziju".

"Dok su svjetionici održavali promet po moru, sami su bili u sjeni, zatamnjeni, skromni, suzdržani u pokazivanju. Sada ih obasjava uvećana javna pažnja, a znalačko oko umjetnika i istančanost fotografije izvlači ih iz zaborava i gotovo kompezativno predaje široj publici kao nepoznato blago", zaključio je Maroević.

Izložba je organizirana pod pokroviteljstvo Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

(Hina) xdst ysp