SPLIT je treći najskuplji grad u Europi po cijenama nekretnina u odnosu na visinu prihoda - barem prema stranici Numbeo koja se predstavlja kao najveća svjetska baza podataka o životnim troškovima, kao i o kvaliteti života.

Naime, omjer cijene nekretnina i prosječnih prihoda u Splitu iznosi visokih 20.3, prema izračunu stranice Numbeo koju je osnovao Mladen Adamović, bivši softverski inženjer Googlea iz Srbije.

Od Splita skuplji samo Moskva i Pariz

Split se tako na ovoj ljestvici nalazi iza Moskve (omjer 21.12), koja je na prvom mjestu, i Pariza (20.97), a ispred Beograda (19.77), Vladivostoka (18.63), Gdanjska (18.31), Praga (17.97) i Milana (17.85).

Štoviše, Hrvatska ima čak dva grada među 20 najskupljih - Zadar je na 13. mjestu, s omjerom 16.41, ispred Sankt Petersburga (16.34) i Münchena (16.27). Zanimljivo je da je London, koji ima reputaciju grada s nepodnošljivo visokim cijenama stanovanja, tek na 20. mjestu, s omjerom od 15.65.

Zagreb na 33. mjestu, ispred Madrida

Zagreb je dosta niže od dva najveća dalmatinska grada - gdje je cijena tako visoka prvenstveno zahvaljujući turizmu - ali opet prilično visoko, na 33. mjestu od ukupno 192 veća europska grada koja se nalaze na ovoj ljestvici. S omjerom od 13.47, Zagreb se nalazi ispred Skoplja (13.46), Madrida (13.37) i Ljubljane (13.35). 

U Splitu, prema podacima ove specijalizirane stranice, cijena kvadrata stana u centru grada u prosjeku iznosi 25.403 kn, a van centra grada 18.694 kn. Najam jednosobnog stana u centru grada u prosjeku iznosi 3220 kn, a van centra 2803 kn. 

U Zagrebu je pak prosječna cijena kvadrata stana u centru grada 21.765 kn, a van centra 14.791 kn. Cijena najma jednosobnog stana u prosjeku iznosi 3625 kn, a van centra 2762 kn.

S druge strane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna cijena četvornog metra novog stana na prodaju u Zagrebu iznosila je 4.125 kn u drugoj polovici 2020., ne računajući programe društveno poticane stanogradnje (POS)

>> Cijene novih stanova rastu, evo kolika je prosječna cijena kvadrata u Zagrebu

Naravno, Split je relativno skuplji od Zagreba i zbog drastične razlike u prosječnoj neto plaći. Dok ona u Zagrebu iznosi 6947 kn, u Splitu iznosi 5395 kn - dakle, 1552 kn manje, prema podacima s Numbea. Također, dok prosječna fiksna kamatna stopa na kredit s hipotekom na 20 godina u Splitu iznosi 4.54%, u Zagrebu ona iznosi 3.37%.

>> Cijene nekretnina i dalje rastu, u Zagrebu se za kvadrat traži do pet tisuća eura

U Zagrebu cijena kvadrata stana ide do 5 tisuća eura, u Splitu i do 7

Podsjetimo, cijene nekretnina i dalje rastu u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu i na obali, unatoč pandemiji, korona-krizi koja je izazvala rekordan pad BDP-a i potresima u Zagrebu i Baniji. U Zagrebu se tako cijena kvadratnog metra stana kreće od dvije pa sve do pet tisuća eura. U Splitu pak cijena kvadrata stana ide i do 6-7 tisuća eura. 

"Imamo čak i od 6 do 7 tisuća eura po kvadratu. Limit je odavno prošao granicu razumnih cijena, ali dok ima kupaca, cijene ne padaju. Da imamo stagnaciju prodaje onda bi te cijene padale", rekla je Meri Vulić, splitska agentica za nekretnina, u siječnju za HRT.

>> Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije po rastu cijena stanova

Izvor: Eurostat

Cijene nekretnina u Hrvatskoj lani rasle više nego u EU

A prema izvješću Eurostata iz siječnja, u Hrvatskoj su i u trećem kvartalu 2020., dakle pred drugi, jesenski val epidemije koronavirusa, cijene nekretnina i dalje rasle. Štoviše, dok su cijene stambenih nekretnina, mjerene Eurostatovim indeksom cijena kuća (HPI), u Europskoj uniji u prosjeku porasle za 5.2%, u Hrvatskoj su porasle za 6.9%, u odnosu na isto razdoblje 2019. 

Zanimljivo je i da je cijena za prodaju u posljednjih nekoliko godina u EU u znatno većem porastu od cijene najma, iako je od 2011. do 2017. trend bio obrnut, kako se vidi na gornjem grafu Eurostata.

Ipak, cijene stambenih nekretnina su u Hrvatskoj u odnosu na prethodni, drugi kvartal 2020. pale za 0.6%, dok su u EU porasle za 1.4%.

A Europska centralna banka upozorila je u svom Izvještaju o financijskoj stabilnosti u studenome prošle godine da cijenama u eurozoni slijedi suočavanje sa stvarnošću (eng. reality check), kako korona-kriza uzima svoj danak i ostavlja sve više ljudi bez posla i smanjuje kupovnu moć.