SRPSKI predsjednik Aleksandar Vučić nazvao ga je "terorističkim ološem" koji je prekršio "sve demokratske principe i norme" i koji je "trebao dobiti osudu EU, ali nije dobio ništa" jer "želi progon, protjerivanje i nestanak Srba na Kosovu". Riječ je, dakako, o kosovskom premijeru Albinu Kurtiju, a povod za ovakvu retoriku je ponovno, tko zna koje po redu, zaoštravanje međuetničke krize na Kosovu.

Vučić zasigurno ne bi na ovakav način vrijeđao nekog drugog čelnika vlade ili države, ali Beograd, znamo, ne priznaje kosovsku državnost, već ga smatra svojom odmetnutom pokrajinom. 

"Vodite računa da ne povrijedite nijednog Srbina, jer će Srbi zajedno s državom znati kako da vam odgovore", zaprijetio je Kurtiju početkom ovog mjeseca, u skladu s narativom Beograda da "takozvana" kosovska država ugrožava srpsku manjinu na sjeveru Kosova. 

Situacija je već tada bila napeta, zbog dolaska kosovske specijalne policije u četiri većinski srpske općine sjeverno od rijeke Ibar i zbog barikada koje su srpski prosvjednici postavili na cestama i graničnim prijelazima sa Srbijom.

U međuvremenu je nastavila opasno eskalirati, sve dok u srijedu navečer Vučić nije otišao na sastanak s predstavnicima kosovskih Srba i pozvao ih da uklone barikade. a nakon toga najavio njihovo uklanjanje. 

>> Vučić satima sastančio sa Srbima na Kosovu pa objavio: Kreće uklanjanje barikada

Međusobne prijetnje slanjem vojske i policije

Kurti, sa svoje strane, pokušava napraviti distinkciju između kosovskih Srba u cjelini i "kriminalnih bandi" koje plaća Beograd i koje vrše napade puškama i šok-bombama, poput onog na kosovsku policiju koja je 6. prosinca pokušala ući u prostorije izborne komisije u Zubinom Potoku, kad je napadnuta. 

Bivši kosovski policajac Dejan Pantić, koji je uhićen pod optužbom za sudjelovanje u ovom napadu na svoje donedavne kolege, pušten je iz zatvora u kućni pritvor. Njegovo uhićenje bilo je neposredni povod za podizanje barikada, iza kojih su se navodno mogli vidjeit i maskirani, naoružani muškarci.

A dok Priština prijeti slanjem policije da silom ukloni te barikade, Beograd je prijetio slanjem vojske i policije na teritorij Kosova, koji i dalje formalno smatra svojim, da zaštiti kosovske Srbe od, kako tvrdi, etničkog čišćenja. 

Za takav potez bez presedana bila bi, međutim, potrebna dozvola NATO-ove misije KFOR koja održava mir na Kosovu od kraja rata 1999. Vučić je usto naredio i stavljanje vojske u najvišu borbenu pripravnost i poslao snage nadomak granice, no to mu nije prvi put. 

>> Situacija na Kosovu je ozbiljna. Koliko je uopće jaka srpska vojska?

"Mi imamo snagu, imamo moć da ukinemo onih 11 barikada koje su postavljene prije dva tjedna. Ali KFOR inzistira da im damo još malo vremena", priprijetio je Kurti u intervjuu za sarajevsko Oslobođenje.  

Kurti poručio KFOR-u da će ukloniti barikade ako oni neće

 Kurti je u ponedjeljak dodatno produbio napetosti pismom KFOR-u i EULEXU-u u kojem je upozorio da, ako oni ne planiraju ukloniti barikade, njegova vlast ima plan kako to napraviti, iako je zapovjednik KFOR-a, talijanski general Angelo Michele Ristuccia, prethodno upozorio da barikade ne smiju biti uklonjene silom, nego dijalogom i političkim dogovorom,

Podsjetimo, ovu posljednju spiralu eskalacije počela je srpska strana velikim bojkotom kosovskih institucija. Srpski dužnosnici i službenici, vjerojatno u dogovoru s Beogradom, početkom studenog masovno su dali ostavke - od parlamentarnih zastupnika, gradonačelnika i sudaca do oko 600 srpskih pripadnika kosovske policije.

Kad je Priština poslala policajce i službenike da ih zamijene, odnosno da organiziraju nove izbore kako bi popunili ispražnjene funkcije, dočekao ih je žestok i dobro organiziran otpor.Međutim kosovski Srbi tvrde da je upravo Kurti isprovocirao njihov bojkot inzistiranjem na zamjeni registarskih tablica koje izdaju srpske vlasti kosovskim tablicama, unatoč protivljenju kosovskih Srba. 

Iako Kurti i njegova vlada to opravdavaju načelom reciprociteta, budući da ni Srbija ne prihvaća kosovske tablice na svom tlu, ovom provokativnom potezu na kraju su se usprotivili i EU i SAD, tražeći odgodu te odluke, iako je drže legitimnom. Kurti je na kraju, očito pod pritiskom moćnih saveznika, odgodio i uvođenje novih registarskih oznaka i izvanredne lokalne izbore do travnja, ali to nije primirilo srpske prosvjednike. 

Kurti protiv zajednice srpskih općina predviđene Briselskim sporazumom

Ipak, ovaj naizgled banalni spor nije jedini uzrok tenzija. Mnogo važnije je neslaganje oko osnivanja zajednice srpskih općina kao formalne autonomne enklave na sjeveru, čemu se Kurti oštro protivi, iako Vučić i njegovi dužnosnici podsjećaju da je ona predviđena Briselskim sporazumom koji su dvije strane potpisale 2013. 

Kurti je, inače, došao na vlast, na čelu stranke Samoopredjeljenje, u veljači 2020., kad je imao samo 44 godine. Nakon samo četiri mjeseca na poziciji premijera zamijenio ga je Avdullah Hoti, ali Kurti se vratio na vlast u veljači 2021. 

Kurti se nametnuo kao lider još u studentskim danima, kad je kao potpredsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Prištini 1997. bio jedan od organizatora velikih prosvjeda protiv režima Slobodana Miloševića. Iduće godine je postao pomoćnik u uredu političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova, Adema Demacija, kad je izbio oružani sukob s Beogradom.

Zatvoren i premlaćivan u Miloševićevoj Srbiji 1999. 

Srpska policija ga je uhitila 1999. za vrijeme zračne vojne akcije koju je NATO pokrenuo protiv Srbije, odnosno Jugoslavije, zbog etničkog čišćenja Albanaca na Kosovu. U zatvoru Dubrava u koji je odveden izbila je pobuna kosovarskih zatvorenika koju je policija ugušila u krvi. Više od 100 zatvorenika je ubijeno, a Kurtija su redovito premlaćivali.

Na suđenju je tvrdio da ne priznaje jugoslavenski sud, a kad je osuđen na 15 godina zbog ugrožavanja jugoslavenskog teritorijalnog integriteta i zavjere radi terorizma, uzviknuo je da bi "to isto opet učinio". Ipak, pušten je 2001. pod međunarodnim pritiskom na novu vlast koja je zamijenila Miloševića, a 2003. je diplomirao telekomunikacije i računarstvo na Fakultetu tehničkih nauka u Prištini. 

Njegov aktivistički pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje) 2007. je organizirao prosvjed protiv mirovnog plana međunarodnog posrednika UN-a za Kosovo Marttija Ahtisaarija, koji nije predviđao neovisnost. Opet je uhićen zbog nasilnog sukoba prosvjednika i policajaca međunarodne misije UNMIK. Osuđen je na devet mjeseci, ali to mu je samo donijelo još veću popularnost. 

Kosovski sud ga osudio na 18 mjeseci zatvora zbog suzavca u parlamentu

Bivša glavna pregovaračica Kosova Edita Tahiri ističe da Kurti sada ne može prihvatiti formiranje zajednice srpskih općina, jer je na izborima dobio protiveći se tom projektu. 

On, međutim, tvrdi da je pravi cilj Beograda ono o čemu se godinama spekuliralo - razmjena većinski srpskog teritorija na Kosovu za većinski albanski teritorij na jugoistoku Srbije, u Preševskoj dolini. 

"Oni bi željeli da se vrate nekim projektima koje su smislili prije nego što sam postao premijer, a to je razmjena teritorija. To je vrijeme (bivšeg izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za Kosovo i Srbiju, Richarda) Grenella", kazao je Kurti u spomenutom intervjuu.

No ako je SAD pod Trumpom i bio voljan prihvatiti takvo prekrajanje granica, administracija Joea Bidena je očito protiv takvog riskantnog presedana. Protiv je i sam Kurti, koji upozorava da Srbija provodi destabilizaciju u cijeloj regiji, od BiH i Crne Gore do Kosova.

Zagovornik ujedinjenja Kosova i Albanije

Osim što je protivnik srpske autonomije, Kurti je zagovornik ujedinjenja s Albanijom ako Albanci tako odluče na referendumu, iako ističe da ne želi ići u novi rat za taj cilj. 

Vučić Kurtija, osim kao terorista, predstavlja kao europsku, odnosno njemačku marionetu. Tako je prošlog tjedna kazao da je "uvijek znao da netko gura Kurtija u njegovoj neuravnoteženosti", ciljajući na Njemačku koja "želi potpunu dominaciju na Balkanu". Sve to, dakako, podsjeća na narativ Vladimira Putina o Ukrajini kao američkoj koloniji, a Volodimiru Zelenskom kao njihovoj marioneti.  

Kurti sa svoje strane također povlači paralelu između ruske agresije na Ukrajinu, koju je najveći dio međunarodne zajednice bezuvjetno osudio, i srpske destabilizacije Kosova. Određene sličnosti svakako postoje. I Rusi su, nakon ukrajinske revolucije 2014., dirigirali pobunom i odcjepljenjem pogranične pokrajine Donbas, koristeći navodno ugroženu rusku manjinu kao instrument za destabilizaciju susjedne zemlje.

Kurti sada zove srpske barikade na granici "Wagner barikadama", aludirajući na zloglasne ruske plaćenike koji sudjeluju u invaziji na Ukrajinu. 

No za razliku od Rusije u Ukrajini, Srbija ipak nije poslala vojsku na Kosovo od 1999. I međunarodno-pravni status ove države, koja se od Beograda službeno odcijepila 2008., ipak je upitniji nego ukrajinski. Iako ga priznaje 101 članica UN-a i 22 članice EU. Kosovo za razliku od Ukrajine nije članica UN-a - ironično, prije svega zahvaljujući ruskom vetu u Vijeću sigurnosti UN-a.

Kurti: Neće biti pogroma Srba

U svakom slučaju, jasno je da je Kurti za Vučićev režim i njemu odane medije postao dežurni zlikovac i alat za izazivanje panike i održavanje permanentnog izvanrednog stanja. 

Najbolji primjer je tvrdnja predsjednika Vučiću odane kosovske Srpske liste, Gorana Rakića, da se Kurti sprema "večeras poslati do zuba naoružan ROSU (specijalne jedinice policije, op.a.) i ostale jedinice na sjever Kosova i Metohije da progoni naš narod i sprovodi Oluju". Rakić je ovu izjavu dao 11. prosinca, a do kosovske Oluje, naravno, nije došlo.

Kurti je ovakve optužbe odbacio još u kolovozu, iako je jasno da nije uvjerio Srbe: "Sve te priče o upotrebi sile, pogromima, likvidaciji Srba, su pokušaji da se strahom vlada nad Srbima na Kosovu. Ali, Srbima na Kosovu je bolje na Kosovu nego u Srbiji. Kosovo je demokratska država, dok je Srbija autokracija gdje nema slobode medija."

"Imate jednu stranku. Ta stranka je i država. Ta država je i Crkva. Ta Crkva je i stranka. Nema ondje pluralizma, oni glume demokraciju s izborima", rekao je za Vučićevu Srbiju u intervjuu za HRT prošle godine. 

Kurti je, prema srpskoj vladi, kriv i za "zločin kakvom suvremena civilizacija nije svjedočila" nad srpskim patrijarhom Porfirijem, i to zato što mu je u ponedjeljak odbijen ulazak na Kosovo, gdje je htio obići Pećku patrijaršiju. 

"Srbija nije normalna država, ne zna gdje su joj granice"

Kosovski premijer pak tvrdi da je glavni korijen problema, kako je to prošlog mjeseca izrekao u intervjuu za podgoričku Gradsku TV, da Srbija "nije normalna država" koja "ne zna gdje su joj granice" i pravi probleme jer "ima problem sa sobom" i jer je postala "ruska gubernija (provincija) 21. stoljeća". 

"To što (Srbija) ne zna kakav status želi, to je glavni problem u razgovorima o normalizaciji", zaključio je kosovski premijer, izražavajući ipak očekivanje da će se Srbija držati navodnog dogovora o međusobnom priznavanju do proljeća 2023.

Takvo očekivanje izgleda prilično optimistično u trenutnim okolnostima, kad obje strane izgledaju spremnije na zveckanje oružjem nego na suštinski kompromis. Kad se barikada i uklone, pat-pozicija, u kojoj nijedna strana ne želi popustiti, ostaje.