Stanje s isporukom plina se pogoršava. Ukrajina: Pogodili smo još jedan ruski brod
IZ MINUTE u minutu na Indexu mogli ste pratiti rusku invaziju na Ukrajinu.
Ključni podaci
- Ukrajinu je napustilo više od 6 milijuna ljudi
- Ukrajinci tvrde da su pogodili ruski brod u Crnom moru
- Gazprom prekida isporuku ruskog plina preko Poljske
- UNICEF javlja da je samo u travnju ubijeno skoro 100 djece, ali da se pravi broj ne zna
- Ruski brod s ukradenim ukrajinskim žitom navodno u sirijskoj luci
- Putin tvrdi da će zapadne sankcije Rusiji dovesti do "najtežih posljedica" za EU
- Rusija je poručila da je prisiljena krenuti u vojnu odmazdu zbog odluke Finske da se priključi NATO-u
- Finska je potvrdila da želi u NATO, a glavni tajnik tog saveza rekao je da će proces pristupanja biti brz i lagan
- CNN je objavio snimku na kojoj se vidi kako su ruski vojnici hladnokrvno ubili dva nenaoružana ukrajinska civila, sve se istražuje kao ratni zločin
- Ukrajina je ponudila oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za evakuaciju ranjenih boraca iz Azovstala
- Britanija je potpisala sigurnosni ugovor sa Švedskom i Finskom kojim obećava pomoć tim zemljama u slučaju da budu napadnute
- Putin je navodno degradirao FSB i u Ukrajinu šalje zloglasni GRU
- Ukrajina zatvara jednu od dviju ključnih točki za tranzit plina prema Europi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kaže da je Rusija uništila 570 zdravstvenih ustanova i 101 bolnicu, prenosi New York Times.Također, rekao je da su neke škole pogođene u sjevernoj Ukrajini, o čemu smo pisali ranije.Podsjetimo, Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava donijelo je rezoluciju o istrazi ruskih kršenja ljudskih prava u Ukrajini.
Tri osobe su ubijene u granatiranju Černihiva na sjeveru Ukrajine u napadima koji su uništili dvije škole. Ozlijeđeno je 12 osoba.
Siromašne zemlje moraju dobiti zaštitu od posljedica rata u Ukrajini, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova otvarajući sastanak s kolegama po dužnosti iz zemalja članica G7 na sjeveru Njemačke.
>> Opširnije
Reuters izvještava da su ukrajinske snage zapalile ruski brod u Crnom moru.
"Ukrajinske snage oštetile su moderni brod ruske mornarice u Crnom moru i zapalile ga", rekao je glasnogovornik regionalne vojne uprave Odese na jugu Ukrajine.
Glasnogovornik Serhij Bratčuk rekao je u online objavi da je Vsevolod Bobrov pogođen u blizini Zmijskog otoka, koji je poprište borbi posljednjih dana, ali nije iznio detalje.
NBC javlja kako su četiri američka demokrata tražila od direktora društvenih mreža da arhiviraju sadržaj koji bi mogao služiti kao dokaz o ruskim ratnim zločinima. Molbe su navodno poslane YouTubeu, TikToku, Twitteru i Meti (Facebooku). U pismu se od njihovih izvršnih direktora navodno traži “da pomognu američkoj vladi i međunarodnim promatračima za ljudska prava u istrazi zločina protiv čovječnosti” počinjenih u Ukrajini.
Finski državni vrh upozoren je da bi Rusija mogla sutra zaustaviti isporuku plina susjednoj Finskoj, izvijestio je lokalni list Iltalehti, pozivajući se na neimenovane izvore.
>> Opširnije
Španjolske vlasti otkrile su golemu imovinu, uključujući kuće, tvrtke i najmanje jednu luksuznu jahtu koje pripadaju petnaestorici ruskih oligarha pod europskim sankcijama, objavio je dužnosnik.
>> Opširnije
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozdravio je glasanje Vijeća UN-a za ljudska prava za pokretanje istrage o navodnim kršenjima prava koja su počinili ruski vojnici u kijevskoj regiji.
"Počinitelji ovih barbarskih zločina će biti izvedeni pred lice pravde", napisao je Kuleba na Twitteru.
UNICEF je potvrdio da je gotovo 100 djece ubijeno u Ukrajini samo u travnju. Međutim, stvarne brojke mogle bi biti znatno veće, rekao je visoki dužnosnik UNICEF-a Vijeću sigurnosti UN-a.
"U samo prošlom mjesecu UN je potvrdio da je gotovo 100 djece ubijeno, a vjerujemo da su stvarne brojke znatno veće", rekao je Omar Abdi.
Abdi je također rekao da je "obrazovanje na udaru" i da se "škole i dalje koriste u vojne svrhe".
"Škole su spas za djecu, posebno u sukobima. Škole su sigurni prostori, s rutinama koje pružaju zaštitu od ozljeda i privid normalnosti. Škole su također kritični kanali za informacije o rizicima smrtonosnih eksplozivnih naprava. I one su spojnica s osnovnim zdravstvenim i psihosocijalnim uslugama", rekao je.
Kaže kako je najmanje 15 od 89 škola u istočnoj Ukrajini koje podržava UNICEF oštećeno ili uništeno.
Ruski brod koji navodno vozi ukradeno žito iz Ukrajine uočen je u sirijskoj luci Latakiji, prenosi Sky News. Prema nekim izvješćima, procjenjuje se da brod vozi gotovo 30 tisuća tona pšenice.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je svom finskom kolegi Sauli Niinistöu da Francuska u potpunosti podržava izbor zemlje da se pridruži NATO-u
Broj ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine kako bi pobjegli od ruske invazije premašio je šest milijuna, objavila je agencija UN-a za izbjeglice.
Većina onih koji su pobjegli iz zemlje ušla je u Europsku uniju preko graničnih prijelaza u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Još osam milijuna ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove i interno su raseljeni unutar Ukrajine, navodi Međunarodna organizacija za migracije.
CIJENE nafte kliznule su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod 107 dolara budući da je strah od recesije nadjačao zabrinutost za opskrbu i geopolitičke napetosti u Europi.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala za 89 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 106.69 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 30 centi nižoj cijeni, od 105.41 dolara.
Trgovci su se ovog tjedna fokusirali na podizanje ključnih kamatnih stopa, jačanje američkog dolara i inflaciju, strahujući od recesije.
Produljene blokade zbog covida-19 u najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, Kini, također su pritisnule naftna tržišta.
"Strah od recesije sve je jači i jutros je spustio cijene nafte", rekao je Howie Lee iz singapurskog Oversea Chinese Bankinga, ukazavši na snažan rast indeksa potrošačkih cijena (CPI) u SAD-u, prema izvješću objavljenom u srijedu.
Ukrajina neće otvoriti tranzitnu točku Sohranivku, preko koje se prenosi ruski plin prema Europi, sve dok ne bude imala potpunu kontrolu nad sustavom plinovoda, objavio je u četvrtak ukrajinski operator GTSOU.
Operator je u utorak objavio da će zbog više sile, odnosno zbog toga što proruski separatisti kradu plin od 11. svibnja, obustaviti prijenos plina preko ulazne točke Sohranivke, preko koje se prenosi oko trećina plina koji Rusija šalje Europi preko Ukrajine.
Plinovod prelazi preko regije Luhansk, koja je dijelom pod kontrolom proruskih separatista od 2014. godine. "Nećemo otvoriti. Do pune kontrole nad imovinom", navodi se u priopćenju direktora GTSOU-a Sergija Makogona.
Dodao je da ruski Gazprom nije znao da su separatisti počeli krasti plin. Makogon je rekao da Gazprom može i dalje isporučivati sav svoj plin namijenjen Europi preko tranzitne točke Sudže, koja je otvorena.
Gazprom nije bio dostupan za komentar. Tvrtka je ranije objavila da tehnološki nije moguće preusmjeriti sav plin preko Sudže, za što Kijev tvrdi da nije točno.
Volodimir Zelenskij ostao bi tek jedan u nizu onih koji su u politiku došli iz šoubiznisa da u njegovom mandatu na čelu Ukrajine Vladimir Putin nije odlučio napasti ovu zemlju i, kako sam kaže, očistiti je od nacista.
>> Opširnije
PRITISAK da Europa osigura alternativne plinske pravce pojačao se nakon što je Rusija uvela sankcije europskim podružnicama ruskog naftnog diva Gazproma, a Ukrajina zatvorila tranzitnu rutu, što je dovelo do rasta cijena.
>> Opširnije
NJEMAČKI energetski sektor može se nositi s posljedicama ruskih sankcija, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck, dodavši da dvoznamenkasti rast cijena ne odudara od poskupljenja od početka rata u Ukrajini.
>> Opširnije
Zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Emina Džaparova danas je ustvrdila da Rusija čini "najgora kršenja ljudskih prava na europskom kontinentu u više desetljeća".
Obraćajući se UN-u iz Kijeva, rekla je: "Ovo je bilo 10 tjedana čistog horora za ljude u mojoj zemlji. Mučenja i nestanci ljudi, seksualno i rodno nasilje, popis ruskih zločina je beskrajan."
"Samo svijet koji je solidaran s ukrajinskim narodom može pomoći pobijediti ovo zlo", rekla je.
Potom je u zrak podigla crtež na kojem se nalaze crne linije. Džaparova kaže da je crtež napravio 11-godišnji dječak kojeg su ruski vojnici silovali pred majkom. Rekla je da je dječak toliko traumatiziran da od silovanja komunicira isključivo crtežima.
Obitelji boraca iz pukovnije Azov, koji su opkoljeni u čeličani Azovstal u razorenom Mariupolju, uputile su emotivni apel turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Od njega traže da "bude heroj" i pokrene proces evakuacija preostalih branitelja Azovstala.
Na press-konferenciji održanoj u Kijevu otac 18-godišnjeg borca Azova pozvao je turskog lidera da "zgrabi povijesnu priliku i bude upamćen kao mirotvorac i heroj".
"Kao muškarac muškarcu, kao otac ocu, molim vas da spasite mog sina i njegove drugove", rekao je Evgenij Suharnikov na presici, pa podsjetio na tursko iskustvo s evakuacijama prilikom operacija na Bliskom istoku.
Koristeći primjere evakuacije iz Sirije i Dunkirka tijekom Drugog svjetskog rata, Suharnikov je zamolio Erdogana da pošalje civilni brod u Mariupolj da preuzme borce iz Azovstala te ih preveze u neku neutralnu zemlju, daleko od sukoba.
"Trebamo heroja, osobu s dovoljno političkog autoriteta da provede ovu operaciju. Iz političke i geografske perspektive, mislimo da bi Turska mogla biti ta zemlja i da bi Erdogan mogao biti ta osoba", rekao je Suharnikov.
"UN i Crveni križ su zainteresirani samo za civile", rekla je supruga jednog od azovaca na press-konferenciji.
Djevojka drugog borca rekla je da "Ukrajina neće imati svijetlu budućnost" ako branitelji Azovstala budu prepušteni svojim sudbinama.
Smatra se da se u čeličani Azovstal nalazi više stotina ukrajinskih boraca. Ukrajina je predložila razmjenu zarobljenih ruskih vojnika za evakuaciju ranjenih boraca iz Azovstala.
RUSKE snage pokušale su preko pontonskog mosta prijeći ključnu rijeku između Donjecka i Luhanska. Ukrajinci su ih otkrili na vrijeme.
>> Opširnije
RUSKI energetski div Gazprom danas je objavio da više ne može izvoziti plin cjevovodom Yamal-Europa preko Poljske budući da je vlada u Moskvi zabranila poslovanje s vlasnikom poljske trase plinovoda.
>> Opširnije
Rusija bi sutra mogla prekinuti isporuke plina Finskoj, objavile su finske novine IItalehti citirajući anonimne izvore.
Vladajući političari u Finskoj upozoreni su na taj potez Rusije, objavile su te novine, ne navodeći pritom otkud je upozorenje stiglo.
Reuters javlja kako zasad nije mogao provjeriti ovu informaciju, ali tajming njezine objave je znakovit - na dan kad je Finska objavila da se želi "bez odgode" priključiti NATO-u.
Kremlj je odmah odgovorio, kazavši da je potez Finske "definitivno prijetnja Rusiji" i "razlog za simetrični odgovor".
EUROPSKA komisija je predstavila akcijski plan koji predviđa uspostavu "prometnih traka solidarnosti" kako bi se omogućio izvoz kopnenim putem žitarica i ostalih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, čije su luke blokirane nakon ruske invazije.
>> Opširnije
Odluka Finske da se prijavi za članstvo u NATO-u danas je jedna od glavnih vijesti u ruskim državnim medijima, koji su ranije bili izuzetno kritički raspoloženi prema takvom razvoju događaja.
U talk showu 60 minuta na ruskoj državnoj televiziji Rusija jedan umirovljeni ruski obavještajac Rustem Klupov je odluku Finske nazvao "eskalacijom konflikta".
Voditeljica Olga Skabejeva, koja se inače nalazi na popisu sankcioniranih osoba EU i Velike Britanije, rekla je da "obični Finci i Šveđani neće profitirati od ulaska u NATO".
"Glavni dobitnici su Amerika i Biden, a glavni cilj ove operacije je nova željezna zavjesa od Barentsovog mora do Crnog mora", rekla je Skabejeva.
Jedan prorežimski Telegram kanal objavio je da će odluka Finske "pokrenuti militarizaciju Baltika i cijelog područja sjeverozapadno od Rusije te povećati tenzije u Sjevernoj Europi u godinama koje dolaze".
VIJEĆE Ujedinjenih naroda za ljudska prava danas će odlučiti hoće li pokrenuti istragu navodnih zločina ruske vojske na kijevskom području za koje Ukrajina kaže da predstavljaju ratne zločine.
>> Opširnije
Louise Jones, bivša britanska vojna obavještajka i šefica obavještajnog odjela kompanije McKenzie Intelligence Services, komentirala je današnju objavu Finske o priključenju NATO-u.
Finska, koja je desetljećima vodila politiku neutralnosti, danas je najavila da se želi priključiti NATO-u, i to u najkraćem mogućem roku, na što je uslijedila bijesna reakcija iz Rusije.
"Da bismo razumjeli koliko je ovo značajan potez, moramo pogledati povijest NATO-a. Taj savez je formiran nakon Drugog svjetskog rata te je njegov prvenstveni fokus bio na Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju i, naravno, SAD", rekla je Jones pa dodala: "Glavni cilj bio je suprotstavljanje Sovjetskom Savezu."
No, nakon pada Sovjetskog Saveza početkom 90-ih, "baltičke zemlje Estonija, Litva i Latvija su se praktički odmah prijavile za članstvo u NATO-u".
"Zemlje poput Finske i Švedske, koje su se držale politike neutralnosti tijekom hladnog rata, odlučile su da će nastaviti s takvom politikom", rekla je Jones, dodavši kako će dan na koji Švedska i Finska uđu u NATO "biti loš dan za predsjednika Putina".
"To stvarno nije ono što je on htio. Neutralnost Švedske i Finske mu je odgovarala jer se mogao fokusirati na jug", rekla je Jones pa dodala: "No, sad je jako malo toga što može napraviti. Taj brod je otplovio."
Sankcije koje je Rusiji nametnuo Zapad "provociraju globalnu krizu", rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom sastanka o ekonomskim pitanjima.
"Njihovi tvorci, vođeni kratkoročnim i napuhanim političkim ambicijama te rusofobijom, najvećim dijelom idu protiv vlastitih nacionalnih interesa, ekonomija i dobrobiti svojih građana. To se vidi, prije svega, u naglom porastu inflacije u Europi", rekao je Putin.
Prema Putinu, nastavak zapadne "opsesije sankcijama" neupitno će dovesti do "najtežih posljedica" za Europsku uniju, ali i za najsiromašnije zemlje svijeta.
"Krivnja za to je na elitama zapadnih zemalja, koje su spremne žrtvovati ostatak svijeta kako bi zadržale globalnu dominaciju", rekao je Putin pa dodao da se Rusija nosi s "vanjskim izazovima" koji su nastali kao posljedica zapadnih sankcija i da inflacija u Rusiji usporava.
"Tjedni rast cijena je pao na 0.1%, to je vrlo blizu tjednoj stopi rasta koja odgovara procjeni inflacije ruske središnje banke", rekao je Putin.
AMERIČKI državljanin kojeg su ruske snage držale u zatočeništvu nakon što je pokušao pobjeći iz Ukrajine spašen je, javlja Sky News.
Kirillo Alexandrov (27), koji je živio u Ukrajini, ali je rodom iz Michigana u SAD-u, proveo je više od mjesec dana u ruskom pritvoru nakon što su njega i njegovu obitelj uhitile trupe Kremlja krajem ožujka ispred grada Hersona na jugu Ukrajine.
Američki državljanin i njegova obitelj u srijedu su stigli u Poljsku nakon spasilačke misije volonterskog projekta Dynamo sa sjedištem na Floridi.
>> Opširnije
Finski ministar vanjskih poslova za BBC je rekao da je invazija na Ukrajinu bila prekretnica za njegovu zemlju, koja je desetljećima zadržavala nevojni status.
Pekka Haavisto nekoć je bio otvoreni zagovornik bližeg angažmana i suradnje s Rusijom. Sada podržava ulazak Finske u NATO što je prije moguće. Kaže da će zemlja službeno objaviti svoju prijavu početkom sljedećeg tjedna ako parlament da zeleno svjetlo, što je posve izgledno.
>> Opširnije
RUSIJA će biti prisiljena djelovati kao odgovor na odluku Finske da se pridruži vojnom savezu NATO-a, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
>> Opširnije
KREMLJ je objavio da smatra odluku Finske da uđe u NATO "prijetnjom Rusiji" te da širenje tog obrambenog saveza "neće povećati sigurnost i stabilnost Europe, baš kao ni ostatka svijeta".
>> Opširnije
Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će ulazak Finske biti brz i lagan.
>> Opširnije
RUSKA upozorenja Finskoj da ne ulazi u NATO očito nisu upalila.
>> Opširnije
ŠEFICA UN-ovog Vijeća za ljudska prava rekla je da je posljednjih tjedana pronađeno tisuću tijela na širem području glavnog grada Ukrajine Kijeva i dodala kako postoje mnoge sumnje na ratne zločine.
"Razmjeri nezakonitih ubojstava, uključujući indicije o pogubljenjima po hitnom postupku u područjima sjeverno od Kijeva, šokiraju", rekla je Michelle Bachelet Vijeću za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi putem videolinka.
Vijeće za ljudska prava odlučit će danas hoće li istražiteljima zadati službenu istragu o događajima koji su se dogodili u Kijevu i drugim regijama u veljači i ožujku.
"PUMPANJE Ukrajine oružjem povećava vjerojatnost sukoba između NATO-a i Rusije koji bi mogao eskalirati u nuklearni rat", zaprijetio je drugi čovjek ruskog vijeća za sigurnost i bivši predsjednik Dmitrij Medved, dodavši da bi to "bio katastrofalan scenarij za sve".
>> Opširnije
RuTube je na Telegramu rekao da je bio na meti najvećeg kibernetičkog napada dosad te da su njegove stranice bile srušene u ponedjeljak i tek su jučer počele ponovno raditi, doduše s poteškoćama.
Stranica, osmišljena kao prokremaljski pandan YouTubeu, pojavila se ponovno u srijedu, no i dalje se sporo učitava.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je gotovo konstantan niz kibernetičkih napada niske razine na web stranice i u Rusiji i u Ukrajini.
ŠVEDSKA vlada planira idući tjedan poslati zahtjev za članstvo u NATO-u, nakon susjedne Finske, objavio je u četvrtak švedski dnevnik Expressen.
>> Opširnije
SLUŽBENI Prag s Berlinom pregovara o nabavi njemačkih tenkova, što bi, pak, Češkoj omogućilo da Ukrajini proslijedi više svojih tenkova iz sovjetskog doba, rekla je ministrica obrane Jana Černochova u srijedu navečer.
>> Opširnije
DANAS je u regiji Kabarovsk, na krajnjem istoku Rusije, došlo do eksplozije vojnog skladišta baruta.
>> Opširnije
Mađarske vlasti ponudile su održavanje mirovnih pregovora u Budimpešti kako bi se situacija riješila uz sudjelovanje Rusije. To je izjavio mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u intervjuu objavljenom u četvrtak za novine El Pais, a sve prenose i ruske agencije.
O odnosima s Rusijom Szijjarto je rekao: "Nekoć smo imali pragmatične odnose. Od početka rata premijer Orban je razgovarao s Putinom."
"Premijer je ponudio da Budimpešta bude domaćin mirovnih pregovora", dodao je ministar vanjskih poslova.
FINSKA je potvrdila da se želi priključiti NATO-u.
>> Opširnije
INSTITUT za rat objavio je najnoviju analizu i kartu sukoba u Ukrajini.
>> Opširnije
NEPREKIDAN i nepobjediv rat u Europi? Toga se čelnici NATO-a boje i za to se pripremaju.
>> Opširnije
UKRAJINSKI zapovjednik u čeličani Azovstal u Mariupolju zatražio je pomoć od Elona Muska.
>> Opširnije
MINISTARSTVO obrane Velike Britanije objavilo je novo izvješće o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Kažu da su potezom kod Harkiva Rusi prešutno priznali svoju nesposobnost.
>> Opširnije
OČEKUJE se da će Finska danas objaviti da se želi pridružiti NATO-u, što će biti velika promjena u sigurnosnoj politici te zemlje.
>> Opširnije
ODMAH na početku ruske invazije na Ukrajinu Zmijski otok je dobio vitalni i gotovo mitski status u ratu.
>> Opširnije
CNN je objavio snimku događaja koji ukrajinski tužitelji sad smatraju ratnim zločinom.
Na snimci s nadzornih kamera vidi se kako ruski vojnici pucaju u dva nenaoružana civila koji su se udaljavali od njih u predgrađu ukrajinskog glavnog grada Kijeva.
Obojica su civila umrla nakon pucnjave koja je, po onome što se vidi na snimci, izvan svih ratnih pravila.
Upozoravamo da je snimka uznemirujuća.
>> Opširnije
RUSIJA je "najizravnija prijetnja" međunarodnom poretku zbog svog "barbarskog" rata u Ukrajini, upozorila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
>> Opširnije
Ukrajina je ponudila oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za sigurnu evakuaciju teško ozlijeđenih boraca zarobljenih unutar čeličane u razrušenom gradu Mariupolju.
Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da su u tijeku pregovori o oslobađanju ozlijeđenih boraca koji se nalaze u Azovstalu, posljednjem bastionu ukrajinskog otpora u Mariupolju. Rekla je da postoje različite opcije, ali "nijedna nije idealna".
Kijev se paralelno počeo pripremati za svoje prvo suđenje za ratne zločine zarobljenom ruskom vojniku.
Njemačka bi možda mogla već ove zime izdržati bez ruskog plina, rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck za tjednik WirtschaftsWoche u četvrtak.
Njemačka je pojačala napore da smanji svoje oslanjanje na ruske opskrbe energentima otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači, ali je do sada rekla da očekuje da će uvelike ovisiti o svom plinu 2024. godine.
"Ako na polovici godine budemo imali puna skladišta, ako dva od četiri plutajuća LNG tankera koja smo zakupili budu povezana na mrežu i ako ostvarimo značajne uštede energije, možemo donekle prebroditi zimu ako prestane uvoz ruskog plina", rekao je Habeck za WirtschaftsWoche.
>> Opširnije
Ruske snage su više puta koristile kazetno streljivo u napadima u kojima su ubijani civili i oštećene kuće, bolnice i škole, tvrdi se u izvješću.
Čini se da su ukrajinske snage barem jednom upotrijebile kazetno streljivo, navodi se.
Human Rights Watch kaže da je dokumentirao nekoliko klaster napada ruskih snaga u naseljenim područjima u gradovima Černihiv, Harkiv, Nikolajev i Vuhledar.
"Obje zemlje bi se trebale obvezati na pridruživanje međunarodnom sporazumu o zabrani kazetnog streljiva", zaključuje se.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je Erin Burnett iz CNN-a da je zabrinut zbog mogućnosti da ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi taktičko nuklearno oružje na Kijev.
"Sigurnost je trenutno glavni prioritet... Da, naravno, brinemo se i nadamo da će nas naši ratnici braniti, ali rizik je i dalje prisutan i bez naših partnera, bez Sjedinjenih Država i europskih zemalja ne možemo preživjeti", rekao je Kličko.
Također je rekao da je "bez sumnje glavni grad Ukrajine još uvijek glavna meta Rusije".
Kazao je da sve stanovnike koji se vraćaju u Kijev upozorava na oprez i govori im da je to njihov osobni rizik i da nema jamstva za njihovu sigurnost. Rekao je da bi se ruski napadi "mogli dogoditi svake sekunde".
Kličko je dodao da je rat promijenio život svima i kaže da drži palčeve da se "što prije zaustavi ovaj besmisleni rat".
Ukrajinski kapetan, drugi čovjek Azova Svjatoslav Palamar, koji se nalazi u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, izjavio je u srijedu za CNN kako vjeruje da su svi civili koji su se skrivali unutar tvornice sada vani - uz upozorenje da je zbog stalnog bombardiranja teško dati potpunu procjenu situacije u tom velikom objektu.
“Ako govorite o samoj tvornici Azovstal, onda civili za koje smo znali, civili koje smo imali s nama, civili o kojima smo se brinuli, oni nisu s nama. Uspjeli su napustiti pogon. Ne mogu vam sa sigurnošću reći, možda postoji još netko niže na teritoriju jer nijedna međunarodna organizacija ni u jednom trenutku nije došla niti je imala pristup da dođe i procijeni situaciju", rekao je zamjenik zapovjednika ukrajinske pukovnije Azova Palamar za CNN.
Proruski hakeri napali su web stranice nekoliko talijanskih institucija, uključujući i gornji dom talijanskog parlamenta Senat, izvijestila je u srijedu novinska agencija ANSA.
Hakerska grupa "Killnet" preuzela je odgovornost za napad, čije su mete bili i Nacionalni zdravstveni institut (ISS) te nacionalna udruga vozača Automobile Club d'Italia. Web stranice Senata, gornjeg doma talijanskog parlamenta, te ISS-a ponovno su uspostavljene nakon jednosatnog prekida.
Predsjednica Senata Elisabetta Casellati rekla je na Twitteru da hakerski napad nije prouzročio nikakvu štetu.
>> Opširnije
Nepoznate osobe poprskale su u srijedu crvenom bojom veleposlanstvo Poljske u Moskvi nakon što je Rusija od Varšave tražila službenu ispriku za sličan incident u kojemu je napadnut ruski veleposlanik u Poljskoj i zaliven crvenom bojom.
U ponedjeljak su ukrajinski pristaše u Varšavi polili ruskog veleposlanika u Poljskoj crvenom bojom dok je išao položiti vijenac u znak sjećanja na pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Ova svečanost održana je u trenutku kada vojna kampanja koju je Rusija pokrenula u Ukrajini ulazi u treći mjesec.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u srijedu poljskog veleposlanika Krzysztofa Krajewskog kako bi mu uručilo prosvjednu notu zbog "skandaloznog" napada na ruskog veleposlanika i zatražilo "službenu ispriku" od poljske vlade.
"Odluka o sljedećim koracima bit će donesena na temelju reakcije Varšave na naše zahtjeve", stoji u priopćenju ruskog ministarstva. Potom je, također jučer, crvena boja bačena na zgradu u kojoj se nalazi poljsko veleposlanstvo u Moskvi.
>> Opširnije
Započinjemo novi dan praćenja najnovijih informacija vezanih uz rusku invaziju u Ukrajini.
Jučerašnje događaje pratili smo ovdje:
>> Važan razgovor Zelenskog i Scholza. Rusija: Ukrajina je napala Belgorod, ima mrtvih
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
