PROSJEČNA cijena prodanog kvadrata novog stana u Hrvatskoj lani je iznosila 2190 eura, što je 20 posto više nego godinu prije, a u Zagrebu 2579, što je 32.4 posto više nego godinu prije. Bez obzira na astronomske cijene, lani je u Hrvatskoj prodano 3910 novih stanova, od čega gotovo polovica otpada na Zagreb, a 193 su POS-ova stana, koji su također osjetno skuplji nego godinu prije.

Agent za nekretnine Boro Vujović gostovao je u RTL Direktu, gdje je prokomentirao posljednje podatke. U nastavku teksta prenosimo razgovor iz emisije. 

20% skuplje u Hrvatskoj, 30% u Zagrebu, odražava li službena statistika ono što se događa na tržištu?

"Činjenica je da su cijene više nego što su bile, ali je li statistika najtočnija, čini mi se da je u Zagrebu više nego na terenu, ali je pitanje koji su stanovi uzeti u prosjek, možda je prodano više elitnijih stanova ili je ona prije dvije godine bila niža nego što je realna", kaže.

"Poskupljenje 17.5 posto 2022. u odnosu na 2021. Gledali smo i početak i kraj godine, da smo gledali samo kraj, porast bi bio znatno viši", tvrdi.

Zašto su stanovi tako skupi?

Zašto su stanovi tako skupi? Je li to isto posljedica inflacije? Rasta cijena građevinskog materijala?

"Puno je faktora, činjenica je da su narasli energenti, ulazna cijena novogradnje je viša, skuplja je radna snaga, manja je proizvodnja novih stanova nego ranije. Tržište ima ponudu i potražnju, a kada je potražnja veća od ponude, to se odražava na cijene. Inflacija je glavni pokretač onog što se na tržištu događa, ne rastu samo cijene stanova nego svih proizvoda i usluga i jasno da se odražava i na cijene nekretnina", govori.

Koja je najskuplja cijena kvadrata po kojoj ste prodali neki stan?

"10.000 eura po kvadratu, u Zagrebu", kaže.

Najviše se stanova prodaje u Zagrebu, i to više od polovice za gotovinu, je li tako? Tko to ima gotovinu za stan?

"Činjenica je da neka naša statistika kaže da je 60 posto kupoprodaja obavljeno vlastitim sredstvima, to je tako. Tko ima keš? Stranci kojih ima preko 30 posto, svaka treća nekretnina kupljena je od stranaca, i to vlastitim sredstvima", navodi.

Može li se očekivati povratak približno na stare cijene?

Je li to do eura i Schengena?

"I Schengen i euro su se prošle godine odrazili, to je bio jedan od razloga, ali ne glavni. Turistička smo zemlja, 20 posto BDP-a je od turizma, iznajmljivači plaćaju minimalni porez, paušalni porez na turistički najam i prihoduju značajna sredstva i velik dio se tih slije na kupnju nekretnine u Zagrebu. Velika je štednja, nekoliko milijardi, stotinjak u štednji. Dio sredstava, s obzirom na niske kamatne stope, prelio se u nekretnine jer je to bolji način ulaganja", navodi.

Zanimljivo je kako je prije 2000 eura za kvadrat bilo skupo, sada je to normalna cijena u cijeloj Hrvatskoj. Hoće li se ikad spustiti približno na stare vrijednosti?

"Ako se smanji cijena svih proizvoda, onda je moguće očekivati i cijenu nekretnina. S obzirom na inflaciju i vrijednost novca… Imali smo koronu, intervenciju država, gdje je puštena velika količina novca u opticaj, i to se odrazilo na cijene nekretnina", rekao je.

O APN-u

Puno je uvijek rasprave o APN-u: koliko subvencioniranje stambenih kredita utječe na rast cijena?

"APN je dobra ideja koja nije tako dobra u realizaciji, najveći nedostatak je kratak rok trajanja. Krenut će 20. ožujka i tri do četiri tjedna, dok ima sredstava, a ako ga želite iskoristiti, morate kupiti stan danas, u desetak dana, ne možete pregovarati, tražiti stan. Velika potražnja, mala ponuda i rezultira cijenama koje ne bi trebale biti tako visoke", rekao je.

Kazao je i da cijene nekretnina u Dubrovniku za novogradnju idu i od 3 do 10 tisuća eura. Starigrad 5 i više tisuća eura, govori.