U OLUJNOM nevremenu koje je polovinom srpnja zahvatilo istočni dio Vukovarsko-srijemske županije stradalo je više od 2.5 milijuna prostornih metara najkvalitetnije šume, a gruba procjena štete iznosi oko 250 milijuna eura.

"Riječ je o neviđenoj kataklizmi koju ne pamte ni najstariji naraštaji. Prije 15-ak godina u jakom nevremenu stradalo nam je oko 150.000 prostornih metara šume i tada smo to smatrali katastrofom. Što reći za ovo? Stradao je najveći europski kompleks hrasta lužnjaka čiji je životni vijek do sječive zrelosti 140 godina. Ono što ćemo kroz obnovu mi sada zasaditi, radimo ne za nas nego za neke buduće naraštaje", kazao je Hini voditelj Uprave šuma Vinkovci Krasnodar Sabljić.

Navodi kako se najveća tragedija nalazi u činjenici da će oko 70 posto stradale šume završiti za ogrjev, a riječ je o najkvalitetnijoj drvnoj masi.

"Štete na drveću su tolike da se osim za ogrjev to drvo ne može za ništa drugo iskoristiti. Kao vrhunsko drvo hrastovinu smo prodavali po 2500 eura za prostorni metar, a sada ako za nju dobijemo i 50 eura", kaže ogorčeno, dodajući kako Uprava šuma Vinkovci godišnje posiječe do pola milijuna prostornih metara šume, a u olujnom nevremenu, u vrlo kratkom vremenu, stradalo je pet puta više šume.

Šumare čeka ogroman posao

"Do sada smo radili na obilježavanju stabala za sječu, a od ponedjeljka krećemo i u sanaciju terena. Idejni plan nam je da do kraja godine raskrčimo oko 250.000, a u idućoj godini još dodatnih oko 700.000 prostornih metara oštećene šume. Već po tome vidi se koliki nas posao čeka s obzirom na to da je potrebno očistiti 2.5 milijuna prostornih metara stradale šume", navodi Sabljić.

Kaže kako tome nije kraj cijelog posla oko sanacije posljedica olujnog nevremena u šumi, jer zakon nalaže da ako je šteta u određenom šumskom predjelu već od 60 posto, mora se obnoviti cijeli predio, dakle i onih 40 posto zdravog dijela.

"Ogroman je to posao za nas šumare i zato primamo 40 novih ljudi na poslovima sjekača, ali ih prvo moramo obučiti za taj, i u normalnim uvjetima, opasan posao. Ujedno pripremamo oko 900 hektara površine za sadnju žira kako bismo uzgojili nove sadnice hrasta lužnjaka. Bojimo se jedino da nam neće imati tko skupiti toliko potrebnog žira jer su sela oko spačvanskog bazena demografski opustošena", kaže taj šumarski stručnjak zaključujući kako se bez sumnje posljedice koje je olujno nevrijeme prouzročilo na šumi u Vukovarsko-srijemskoj županiji mogu podvesti pod katastrofalne jer su šume hrasta lužnjaka nacionalno bogatstvo.