Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je kako je vrijeme da se krene prema konkretnom mirovnom planu. 

"Predsjednik Zelenski je imao hrabrosti prihvatiti američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre. Sada je na Rusiji da dokaže da doista želi mir. Dosta smrti. Dosta uništenih života. Dosta razaranja. Oružje mora utihnuti", napisao je na X-u. 

Dodaje je da "zlostavljanja i sabotaže moraju prestati" te da deportirana ukrajinska djeca moraju biti vraćena svojim obiteljima. 

"Donald Trump je predan planu", kaže Macron, naglašavajući kako je o tome razgovarao s američkim predsjednikom kada su njih dvojica jučer razgovarali. Macron je također istaknuo potrebu za "čvrstim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu" i sigurnim trajnim mirom u Ukrajini i Europi.

Diana Șoșoacă, europarlamentarka i čelnica krajnje desne stranke S.O.S. Rumunjska, poslala je pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nakon što joj je Središnji izborni ured (BEC) odbio kandidaturu za predsjedničke izbore.

>> Opširnije

Novinari su ispitivali glasnogovornicu Bijele kuće Karoline Leavitt o mogućem prekidu vatre između Ukrajine i Rusije. "Nikada nismo bili bliže mirovnom sporazumu nego što smo u ovom trenutku", poručila je. 

"Predsjednik je odlučan da to ostvari", dodala je. 

Upitana bi li Donald Trump razmotrio uvođenje sankcija Rusiji ako njegov telefonski razgovor s Vladimirom Putinom sutra ne prođe dobro, Leavitt je odgovorila: "To je nešto što je predsjednik iznio i svakako je voljan učiniti ako bude potrebno."

Odbila je odgovoriti na pitanje hoće li Trump i Putin razgovarati o budućnosti Zelenskog.

Rusko ministarstvo obrane je ranije danas priopćilo da su ruske snage zauzele selo Stepove u Zaporiškoj oblasti. 

Međutim, ukrajinska vojska negirala je te navode. "Ovo je dio informacijskog rata, koji nastoji ojačati njihov borbeni duh", poručio je Vladislav Vološin, glasnogovornik Ukrajinskog operativnog zapovjedništva Jug. 

On je za ukrajinsku Suspilne TV izjavio da ukrajinska vojska u posljednja dva dana nije izgubila položaje u tom području. Ruslan Mikula iz Deep Statea, ukrajinskog volonterskog projekta koji prati promjene na bojišnici, također kaže da su Stepove još uvijek pod ukrajinskom kontrolom.

Predsjednik odbora za vanjske poslove u ukrajinskom parlamentu Oleksandr Merežko poručio je kako postoje stvari o kojima Ukrajina nije spremna pregovarati. "Imamo tri vrlo čvrste crvene linije", naglasio je. 

Zatim je predstavio koje su to linije: 

1. teritorijalni integritet - "o tome se ne pregovara. Nikada nećemo pristati ni na kakve teritorijalne ustupke"
2. članstvo Ukrajine u međunarodnim organizacijama, posebice u NATO-u - "Putin ne bi trebao odlučivati o tome"
3. obrambene sposobnosti - "ne možemo pristati na Putinove prijedloge, nekakva ograničenja naših obrambenih sposobnosti".

Merežko je napomenuo kako ne zna što američki predsjednik Donald Trump očekuje od ruskog čelnika Vladimira Putina, ali upozorava da je "Putin mnogo puta dokazao da je patološki lažljivac i manipulator".

Očekuje se da će Trump i Putin razgovarati sutra. Ukrajina je pristala na 30-dnevni plan prekida vatre koji je pokrenuo SAD. Rusija je rekla da podržava ideju, ali je dodala da postoje "nijanse" koje treba razraditi.

Troje djece ozlijeđeno je u ruskom granatiranju grada Pokrovska na istoku Ukrajine, priopćio je čelnik regionalne uprave Donjecke oblasti. 

Vadim Filaškin naveo je da su među ozlijeđenima dvije djevojčice od osam i 15 godina te jedan dječak od 12 godina. Napomenuo je da su djeca "već bila evakuirana u sigurnije područje, ali su njihovi roditelji donijeli ludu odluku da se vrate u Pokrovsk".

"Odrasli koji tjeraju svoju djecu da sjede pod vatrom u gradovima na prvoj liniji nas ljute. Ako ne brinete o sebi, onda se brinite barem o djeci! Ne čekajte da granata ili bomba stigne do vaše kuće! Evakuirajte se", poručio je. 

Postoji široka politička suglasnost da se Ukrajini osigura vojna pomoć u visini do 40 milijardi eura i sada predstoje razgovori o detaljima, priopćila je visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

>> Opširnije

Ruske snage napreduju u južnoj Ukrajini i probile su dio ukrajinskih linija manje od 50 kilometara jugoistočno od grada Zaporižje, tvrde ruski dužnosnici i proruski vojni blogeri. Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su njegove snage probile ukrajinske položaje i zauzele selo Stepove u toj regiji.

Jedan od najutjecajnijih proruskih vojnih blogera, Jurij Podoljaka, tvrdi da su ruske snage također ušle u obližnje selo Mali Ščerbakij.

"Naše jedinice probile su prvu liniju obrane u smjeru Zaporižje", rekao je Podoljaka.

Neovisne potvrde ovih tvrdnji za sada nema, a ukrajinske vlasti ih još nisu komentirale.

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas komentirala je danas situaciju u Ukrajini nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove EU.

Istaknula je da su svi sudionici podržali prijedlog 30-dnevnog primirja te da je sada "lopta na ruskoj strani" kada je riječ o daljnjim koracima.

"Opće je razumijevanje da se Rusiji ne može zaista vjerovati", rekla je Kallas. "Iskoristit će ovu priliku kako bih iznijela razne zahtjeve", dodala je.

Europska unija potvrdila je da se Sjedinjene Američke Države povlače iz međunarodne skupine koja istražuje odgovorne za invaziju na Ukrajinu.

Međunarodni centar za procesuiranje zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) osnovan je s ciljem pozivanja ruskog vodstva na odgovornost za agresiju, što je kategorija zločina definirana međunarodnim pravom.

Ranije danas pojavila se informacija da SAD planira povlačenje iz ove inicijative, a sada je Europska agencija za pravosudnu suradnju službeno potvrdila tu informaciju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se u Moskvi s tadžikistanskim predsjednikom Emomalijem Rahmonom.

Sastanak je održan dan uoči planiranog telefonskog razgovora između Putina i aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslao je jasnu poruku Ukrajincima i svijetu nakon nedavnih pregovora u Džedi i američkog prijedloga o prekidu vatre.

"Rusija je nakon tih pregovora i američkog prijedloga za prekid vatre na bojišnici ukrala još gotovo tjedan dana - tjedan rata koji samo Rusija želi", rekao je Zelenski u sinoćnjem videoobraćanju.

Ukrajina je prihvatila američki prijedlog 30-dnevnog primirja, a Zelenski je poručio da su upravo Rusi ti koji stoje na putu miru.

Ponovio je da će Ukrajina učiniti "sve kako bi intenzivirala diplomaciju" u nastojanju da okonča sukob.

Velik broj zemalja spreman je poslati mirovne snage u Ukrajinu ako dođe do mirovnog sporazuma s Rusijom, izjavio je glasnogovornik britanskog premijera Keira Starmera.

Prema njegovim riječima, u takozvanoj "koaliciji voljnih" moglo bi sudjelovati više od 30 zemalja, što je više od 27 lidera koji su u subotu sudjelovali na virtualnom summitu koji su predvodili Starmer i Emmanuel Macron.

"Iako će se doprinosi razlikovati, ovo će biti značajna snaga, a velik broj zemalja osigurat će vojnike", rekao je glasnogovornik novinarima.

Litavski tužitelj priopćio je da je ruska vojna obavještajna služba stajala iza prošlogodišnjeg podmetanja požara u trgovini IKEA u Litvi.

Prema uredu litavskog glavnog tužitelja, osumnjičenik je u to vrijeme bio maloljetan i djelovao "u interesu vojnih struktura i sigurnosnih službi Ruske Federacije". Istraga je pokazala da su osumnjičenik i još jedna osoba planirali podmetanje požara i eksplozije u trgovačkim centrima u Litvi i Latviji, a zauzvrat su trebali dobiti nagradu od 10.000 eura i BMW.

Tužiteljstvo je priopćilo da su napadi imali za cilj "zastrašiti društvo u obje zemlje" te prisiliti Litvu, Latviju i Europsku uniju da "smanje ili prekinu" potporu Ukrajini. Dodali su da su napadi također trebali "destabilizirati ključne političke, ekonomske i društvene strukture države".

Tužitelj je također naveo da su isti počinitelji odgovorni za podmetanje požara u trgovačkom centru u Poljskoj prošle godine, nakon čega je uhićeno devet osoba.

Poljski premijer Donald Tusk sada je komentirao te navode, rekavši da vijesti "potvrđuju sumnje" da Moskva stoji iza sabotaža.

"To su vrijedne informacije uoči pregovora o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine", poručio je Tusk.

Južnokorejski ministar vanjskih poslova razgovarao je sa svojim ukrajinskim kolegom o postupanju s ratnim zarobljenicima iz Sjeverne Koreje, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova u Seulu.

Cho Tae-yul ponovio je da Južna Koreja podržava ukrajinski narod te najavio da će Seoul prihvatiti sjevernokorejske vojnike zarobljene u Ukrajini ako odluče otići u Južnu Koreju.

Stigle i fotografije vatrogasaca u Čuhujivu, u istočnom dijelu Harkivske oblasti, koji gase požare nastale nakon noćašnjeg ruskog napada. 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se javnosti u Parizu zajedno s novim kanadskim premijerom Markom Carneyjem, istaknuvši da su Francuska i Kanada predane postizanju "dugoročnog i trajnog mira" u Ukrajini te osiguravanju "snažnih jamstava" koja će omogućiti sigurnost "cijele Europe, Francuske i Kanade".

"Sve mirovne sile sudjelovat će u ovom zajedničkom naporu", poručio je Macron. "U tom duhu nastavit ćemo pružati podršku Ukrajini i zahtijevati jasne obveze od Rusije."

Carney je istaknuo da je Macron "uvijek bio čovjek od akcije" te naglasio "nepokolebljivu podršku" Kanade Ukrajini.

"Kanada će uvijek biti tu kako bi jamčila sigurnost Europe", dodao je Carney.

Požar u ruskoj rafineriji nafte, koji je izbio nakon ukrajinskog napada dronom prošlog petka, konačno je ugašen, objavile su lokalne vlasti.

Guverner Krasnodarske oblasti Veniamin Kondratjev rekao je da su vatrogasci gasili požar u rafineriji Tuapse "neprekidno više od tri dana".

Prema njegovim riječima, zapalio se spremnik s 20.000 tona benzina, a vatra se do subote proširila na površinu od 1250 četvornih metara.

Američke nuklearne bombe još uvijek su stacionirane u Njemačkoj. Ali udaljavanje Donalda Trumpa od Europe slabi princip nuklearnog odvraćanja. Može li Francuska pomoći svojim oružjem?

>> Opširnije

Ministri i dužnosnici Europske unije jutros u Bruxellesu raspravljaju o ratu u Ukrajini na sastanku Vijeća za vanjske poslove.

Sjednicu vodi visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Kaja Kallas, koja je prije početka poručila da ruski uvjeti za predloženo 30-dnevno primirje pokazuju da Moskva zapravo ne želi mir.

"Ovi uvjeti koje su postavili pokazuju da zapravo ne žele mir, jer kao uvjete navode sve svoje krajnje ciljeve koje žele postići ovim ratom", rekla je Kallas novinarima. Vladimir Putin prošlog je tjedna rekao da je ideja o primirju "ispravna" i da je Rusija podržava, ali da postoje "pitanja o kojima treba razgovarati".

Među njima su borbe u Kurskoj oblasti, mogućnost mobilizacije ukrajinskih snaga i primitka novog naoružanja tijekom primirja, kao i tko bi nadgledao provedbu sporazuma. 

Sinoć je pak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško za rusku medijsku kuću Izvjestja kazao kako će Rusija u mirovnim pregovorima tražiti garancije od država NATO-a kako neće prihvatiti Ukrajinu u svoj savez, odnosno da Ukrajina mora ostati neutralna.

"Tražit ćemo da čelična sigurnosna jamstva postanu dio ovog dogovora. Jedno od tih jamstava je i neutralni status Ukrajine, odnosno odbijanje država NATO-a prihvaćanje Ukrajine u savez", izjavio je Gruško.

 Ukrajina je noćas bila meta 174 ruska drona, od kojih su 90 oborile ukrajinske snage, a 70 ih je preusmjereno elektroničkim ometanjem. U predgrađima Odese prijavljena je jedna ozlijeđena osoba, dok su napadi oštetili energetsku infrastrukturu, vrtić i privatnu kuću.

U Kijevskoj oblasti, dron je pogodio stambenu zgradu, a u Dnjepropetrovskoj oblasti meta su bila infrastrukturna postrojenja. U Kremenčuku, u Poltavskoj oblasti, krhotine dronova izazvale su nestanke struje. U posljednja 24 sata najmanje dvije osobe su ubijene, a devet je ozlijeđeno u napadima na Hersonsku, Donjecku i Harkivsku oblast.

U jeku jačanja globalnih napora za okončanje rata u Ukrajini, sve veći fokus je na sigurnosnim jamstvima, koja bi spriječila Rusiju da ponovno napadne.

"Više europskih i neeuropskih država izrazilo je spremnost da sudjeluje u mogućem slanju mirotvoraca", rekao je Macron za francuske regionalne novine. Prema njegovim riječima, vojnici bi mogli biti poslani na strateške točke u Ukrajini kako bi provodili programe obuke i pokazali dugoročnu podršku Kijevu.

Moskva se snažno protivi toj ideji, ali Macron je poručio da Rusija nema pravo odlučivati o tome: "Ako Ukrajina zatraži prisutnost savezničkih snaga na svom teritoriju, Rusija nema pravo odlučivati hoće li ih prihvatiti ili odbiti."

>> Opširnije

Šef ureda ukrajinskog predsjednika poručio je da će Ukrajina nastaviti odgovarati na ruske napade "dok Putin ne zaustavi rat". "Rusija nastavlja napadati; Ukrajina odgovara na napade", napisao je Andrij Jermak u objavi na platformi X.

Njegov komentar dolazi nakon što su Rusija i Ukrajina noćas izvele napade dronovima, prema izvješćima dužnosnika iz obje zemlje. Oružane snage Ukrajine objavile su da je jučer došlo do 112 okršaja između ukrajinskih i ruskih snaga.

Rusija je izvela zračne napade na više naselja u Ukrajini, dok su ukrajinske snage gađale područja s ruskim vojnim osobljem i opremom, navodi ukrajinska vojska na društvenim mrežama.

Prošlog tjedna u Saudijskoj Arabiji, ukrajinski i američki dužnosnici sastali su se kako bi razgovarali o završetku rata u Ukrajini. Nakon više od osam sati pregovora iza zatvorenih vrata, predstavili su prijedlog za 30-dnevno primirje. Plan su pozdravili europski čelnici, a reakcije su bile uglavnom pozitivne.

"Ukrajina je spremna prestati ratovati i početi pregovore", izjavio je američki šef diplomacije Marco Rubio, dodajući da će, ako Rusija odbije ponudu, "biti jasno tko ovdje blokira mir".

Nakon objave prijedloga, američki izaslanik Steve Witkoff odnio je plan u Moskvu, gdje se sastao s Vladimirom Putinom i ruskim dužnosnicima. Međutim, Rusija još uvijek nije pristala na dogovor. Putin kaže da postoji "puno detalja" koje treba razraditi.

"Spremni smo za prekid borbi", rekao je ruski čelnik, ali je naglasio da primirje mora dovesti do "dugoročnog mira i uklanjanja uzroka ovog sukoba". No, prema ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, Rusija ovime samo "postavlja uvjete koji dodatno kompliciraju i razvlače cijeli proces".

Ukrajinske zračne snage objavile su da je Rusija tijekom noći napala Ukrajinu sa 174 drona, nakon što su ranije prijavljene štete u Kijevu i Nikopolu.

Ukrajinska vojska tvrdi da je oborila 90 dronova, dok ih je 70 preusmjereno s ciljeva elektroničkim ometanjem. Napadi su pogodili Odesku, Harkivsku, Dnjepropetrovsku, Kirovogradsku, Sumsku, Černihivsku i Kijevsku oblast, objavljeno je na Telegramu.

Obje strane nastavile su s napadima dronovima tijekom noći, tvrde dužnosnici iz Ukrajine i Rusije.

Ukrajinski dronovi pogodili su energetska postrojenja i druge ciljeve u Astrahanskoj oblasti u Rusiji, pri čemu je jedna osoba ozlijeđena, a izbio je i požar, objavio je regionalni guverner Igor Babuškin. "Situacija je pod kontrolom", napisao je na Telegramu.

Rusko Ministarstvo obrane tvrdi da je oborilo 72 ukrajinska drona, uključujući 36 iznad Kurske oblasti. U Kijevu je ukrajinska protuzračna obrana tijekom noći pokušavala zaustaviti novi ruski napad, objavio je gradonačelnik Vitali Kličko.

Ministri vanjskih poslova EU na današnjem sastanku bi trebali raspravljati o novoj inicijativi koja bi mogla osigurati milijarde eura dodatne vojne pomoći Ukrajini.

>> Opširnije