ZASTOJ oko pomoći iz SAD-a i Europe navodi ukrajinske saveznike da razmišljaju o nečemu što su odbijali zamisliti od najranijih dana ruske invazije - da bi Vladimir Putin mogao pobijediti.

S više od 110 milijardi dolara pomoći koje ne dobiva zbog političkih sporova u Washingtonu i Bruxellesu, sve je više upitno koliko će dugo Kijev moći zadržavati ruske snage i braniti ukrajinske gradove, elektrane i luke od raketnih napada.

Osim potencijalno katastrofalnih posljedica za Ukrajinu, neki europski saveznici počeli su tiho razmatrati utjecaj neuspjeha NATO-a u najvećem sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata. Ponovno procjenjuju rizike koje bi ohrabrena Rusija predstavljala za članice saveza na istoku, tvrde za Bloomberg ljudi upućeni u interne razgovore. 

Dodaju da bi utjecaj strateškog nazadovanja u Ukrajini, u slučaju da se nastavi blokada pomoći iz SAD-a, bio daleko dublji od onog izazvanog američkim povlačenjem iz Afganistana 2021., rekli su. Još gora situacija bila bi, kažu, ako Donald Trump pobijedi na predsjedničkim izborima sljedeće godine i ostvari svoja javna obećanja da će se povući iz velikih saveza, uključujući NATO, i sklopiti dogovor s Putinom oko Ukrajine.

"Ako Ukrajina nema potporu EU i SAD-a, Putin će pobijediti"

Ni europski čelnici u svojim javnim izjavama više ne skrivaju dojam rastuće uzbune. "Ako Ukrajina nema potporu EU i SAD-a, Putin će pobijediti", rekao je irski premijer Leo Varadkar prošli tjedan na summitu Europske unije, gdje čelnici nisu uspjeli izglasati 50 milijardi eura pomoći Ukrajini. Jedva su uspjeli odobriti uglavnom simboličnu gestu otvaranja puta članstva za Ukrajinu nekad u budućnosti.

Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Kijevu, Zelenski je zanijekao da Ukrajina počinje gubiti rat ukazujući na napredak koji su njegove snage postigle od prvih dana invazije i podršku koju je dobio od ukrajinskih saveznika. "Imamo izazove", rekao je spomenuvši kašnjenja s inozemnom pomoći i nestašice topničkih granata.

Američki predsjednik Joe Biden prošlog je tjedna obećao da će podržavati Ukrajinu "koliko god SAD bude mogao", što je retorička promjena u odnosu na prijašnja obećanja da će to činiti "koliko god bude potrebno". 

Tvrdokorni republikanci u Kongresu odbili su odobriti 61 milijardu dolara potpore za sljedeću godinu sve dok Biden ne popusti njihovim zahtjevima za oštrijom politikom na južnoj granici SAD-a. Do sada su pokušaji da se postigne dogovor propali. U ponedjeljak je Pentagon upozorio da će novac za novo oružje za Ukrajinu nestati do 30. prosinca ako zakonodavci ne poduzmu mjere.

Razočaravajuća protuofenziva

Osim rastućeg javnog skepticizma oko potpore Ukrajini, razočaravajući rezultati kijevske ljetne protuofenzive potaknuli su pitanja o tome je li javno deklarirani cilj Ukrajine da ponovno preuzme sve okupirane teritorije realan. 

"Postoji sve veća zabrinutost zbog nedostatka pomoći Ukrajini s obje strane Atlantika i frustracija zbog te stagnacije i strašnih posljedica na bojnom polju", rekla je Kristine Berzina, direktorica fonda German Marshall u Washingtonu. "Mogućnost da Ukrajina izgubi dodatni teritorij, pa čak i svoj suverenitet - još je na stolu."

Rusija će vjerojatno nastojati zauzeti više teritorija i uništiti više infrastrukture ako Ukrajina ne dobije oružje koje joj je potrebno da se obrani, tvrde europski dužnosnici. U nemogućnosti da se obrani, Ukrajina bi mogla biti prisiljena prihvatiti sporazum o prekidu vatre pod ruskim uvjetima, rekli su.

Pristalice Ukrajine u EU i SAD-u tvrde da će pomoć vjerojatno biti odobrena u nekom obliku početkom sljedeće godine. Ali malo je vjerojatno da će to donijeti velik napredak na bojnom polju, rekli su dužnosnici. Osim toga, izgledi su sve mračniji i zastoj na terenu sve jasnije pokazuje da bi rat mogao trajati još godinama.

Uzbuna na Baltiku

U baltičkim državama dužnosnici već poručuju javnosti da bude spremna za sljedeći rat jer, kako kažu, Putinove snage neće biti uništene u Ukrajini. Rasprava se pomaknula s "Rusija bi mogla napasti" na konkretne pripreme za tu nekoć nezamislivu perspektivu. Unatoč Bidenovim javnim uvjeravanjima, male zemlje koje su nekad bile dio Sovjetskog Saveza pitaju se bi li SAD i drugi saveznici doista izložili svoje trupe riziku kako bi ih obranili.

"Rusija se ne boji NATO-a", rekao je glavni zapovjednik estonske vojske Martin Herem u intervjuu lokalnoj TV postaji prošlog tjedna. On procjenjuje da bi ruska vojska mogla biti spremna napasti NATO unutar godinu dana nakon kraja rata u Ukrajini. 

Drugi zapadni dužnosnici rekli su da će Putinu vjerojatno trebati barem nekoliko godina da nadoknadi goleme gubitke koje je njegova vojska pretrpjela u Ukrajini, a kamoli da zaprijeti mnogo sposobnijim snagama NATO-a.

Ali ranija uvjerenja da je invazija bila "strateški poraz" za ruskog vođu blijede. Među europskim i svjetskim čelnicima sve se više priča o mogućoj pobjedi Putina. Finska, koja se ove godine pridružila NATO-u, pojačala je obranu i nastoji učvrstiti sigurnosne veze s SAD-om. Putin je u nedjelju upozorio da Rusija planira rasporediti više vojnika duž granice s Finskom, najduže između Rusije i članice NATO-a. "Dosad nije bilo problema. Sada će biti", upozorio je.

Novi val migranata

Jedan zapadni dužnosnik opisao je kako bi ruska pobjeda izazvala izljev migranata prema EU povećavajući pritisak na službe u tim zemljama i pogoršavajući napetosti među članicama. U isto vrijeme, rekao je dužnosnik, ukrajinski otpor će se prebaciti na gerilsku taktiku, što znači da će se borbe nastaviti na nižoj razini.

Neke europske zemlje mogle bi nastojati ojačati svoje veze s Moskvom ili Pekingom kako bi izbjegle preveliko oslanjanje na SAD, rekli su drugi dužnosnici.

Budući da su ruske snage potencijalno mnogo bliže granicama Poljske, Slovačke, Mađarske i Rumunjske, a Krim daje Kremlju dominantan položaj u Crnom moru, SAD bi trebao značajno uložiti u svoje europske snage kako bi predstavljao vjerodostojno sredstvo odvraćanja, navodi u izvješću Institut za proučavanje rata.

"SAD bi morao rasporediti znatan dio svojih kopnenih snaga, kao i velik broj nevidljivih letjelica. S obzirom na ograničenja američke proizvodnje, to bi moglo prisiliti Bijelu kuću da bira između zadržavanja dovoljno snaga u Aziji za obranu Tajvana od potencijalnog udara Kine ili odvraćanja ruskog napada na NATO", navodi ISW.

"Takav pothvat koštat će cijelo bogatstvo", rekli su analitičari predvođeni Frederickom W. Kaganom. "Cijena će rasti sve dok postoji ruska prijetnja - potencijalno neograničeno", zaključuju.