Što će sad Ukrajina?
S PONOVNIM izborom Donalda Trumpa, Ukrajina će se možda morati prilagoditi značajnom smanjenju američke potpore, što bi moglo imati presudan utjecaj na rat s Rusijom, piše CNN u analizi.
Tijekom svoje kampanje, novoizabrani republikanski predsjednik i njegov kandidat za potpredsjednika JD Vance izrazili su ozbiljne sumnje u nastavak američke potpore Kijevu, s obzirom na to da rat traje već više od dvije i pol godine. Nadalje, Trump je dao izjave koje sugeriraju da bi SAD mogao izvršiti pritisak na Ukrajinu kako bi postigla nesigurno primirje s Rusijom.
Trumpova pobjeda dolazi u osjetljivom trenutku sukoba za Kijev. Rusija je nastavila postizati uspjehe u istočnoj regiji Donbasa, koju predsjednik Rusije Vladimir Putin želi potpuno osvojiti.
Ukrajinski zapovjednik Oleksandr Sirski izjavio je da je situacija na bojištu "i dalje teška" te da određena područja "zahtijevaju stalnu obnovu resursa ukrajinskih jedinica", prema priopćenju na Telegramu u subotu ujutro.
10.000 vojnika iz Sjeverne Koreje pomaže Rusima
U međuvremenu, vjeruje se da Rusija pojačava svoje snage sjevernokorejskim trupama. Prema američkim dužnosnicima, čak 10.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi se u ruskoj regiji Kursk i očekuje se da će uskoro ući u borbu protiv Ukrajine.
Pod Bidenovom administracijom SAD je osigurao Ukrajini desetke milijardi dolara pomoći u obliku oružja i proračunske potpore. Administracija planira nastaviti s maksimalnom potporom Kijevu prije nego Trump preuzme dužnost.
Trump je više puta pohvalio Putina i kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, s kojim ima složenu povijest. Trumpovi pokušaji da iskoristi američku vojnu pomoć Ukrajini kako bi prisilio Zelenskog da istraži njegove političke rivale bili su u središtu prvog Trumpovog opoziva 2019. godine.
Zelenski je u srijedu čestitao Trumpu, izrazivši zahvalnost na njegovoj posvećenosti miru."Radujemo se eri snažnih Sjedinjenih Američkih Država pod odlučnim vodstvom predsjednika Trumpa. Oslanjamo se na nastavak snažne dvostranačke potpore za Ukrajinu u Sjedinjenim Državama," napisao je Zelenski na društvenim mrežama. "Zainteresirani smo za razvoj obostrano korisne političke i ekonomske suradnje koja će koristiti objema našim nacijama", dodao je.
Trump obećao završiti rat, kaže da to može napraviti u jedan dan
Trump je u više navrata tvrdio da rat između Ukrajine i Rusije ne bi ni počeo da je on bio predsjednik. Obećao je i da će završiti rat, ponekad čak tvrdeći da bi mogao okončati višegodišnji sukob prije nego što stupi na dužnost. U srpnju je izjavio da bi mogao riješiti sukob u jednom danu.
Na predsjedničkoj debati u kolovozu, Trump je odbio reći da je predan tome da Ukrajina porazi Rusiju. U rujnu je sugerirao da je Ukrajina trebala "popustiti malo" Moskvi, rekavši na jednom događaju da bi "bilo koji dogovor, čak i najgori, bio bolji od onoga što imamo sada".
"Da su postigli loš dogovor, bilo bi bolje. Popustili bi malo i svi bi živjeli", rekao je Trump.
Susret Trumpa i Zelenskog
Nekoliko dana nakon tih komentara, kada se Trump sastao sa Zelenskim u New Yorku, naglasio je da će raditi na postizanju dobrog dogovora "za obje strane". "Imamo vrlo dobar odnos, a također imam vrlo dobar odnos, kao što znate, s predsjednikom Putinom. I mislim da, ako pobijedimo, riješit ćemo to vrlo brzo", rekao je Trump.
"Mislim da možemo dogovoriti nešto dobro za obje strane puno prije nego što ja, prije 20. siječnja, stupim na dužnost - 20. siječnja - ali puno prije toga", dodao je.
Zelenski je izradio "plan pobjede" i rekao da Ukrajina nije protiv pregovora, ali oni moraju biti iz "pozicije snage". Na konferenciji za medije krajem listopada ukrajinski predsjednik je izjavio: "Trump puno govori, ali nisam čuo da je rekao da bi smanjio potporu Ukrajini."
Zelenski je u srijedu rekao da su na rujanskom sastanku on i Trump "detaljno razgovarali o ukrajinsko-američkom strateškom partnerstvu, Planu pobjede i načinima okončanja ruske agresije protiv Ukrajine".
Ipak, u intervjuu za južnokorejski KBS, Zelenski je priznao da "sljedeći američki predsjednik može ojačati ili oslabiti potporu Ukrajini".
"Ako ta potpora oslabi, Rusija će zauzeti još teritorija, sprječavajući nas da pobijedimo u ovom ratu. To je realnost. Naš stav nije o teritorijalnim kompromisima, već o istraživanju potencijalnih diplomatskih puteva koji se oslanjaju na američku predanost. Iskrena želja Sjedinjenih Država da brzo okončaju ovaj rat ključna je", rekao je.
Uoči izbora, SAD i njegovi saveznici tražili su načine kako "osigurati" tu potporu od promjena. Ranije ove godine, NATO je najavio osnivanje misije za koordinaciju opskrbe vojne opreme i obuke za Ukrajinu - napor koji uglavnom predvodi SAD. Bidenova administracija osigurala je 20 milijardi dolara od paketa kredita G7 u iznosu od 50 milijardi dolara za Ukrajinu, koji se također financira zamrznutom ruskom imovinom.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati