PRIJEDLOG izmjena zakona o trgovini predstavljen je na današnjoj sjednici vlade. Ovim izmjenama trgovine bi u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili.

Radno vrijeme određuje trgovac

Izmjenama Zakona o radu, koje također predlaže vlada, rad nedjeljom morao bi se po satu platiti 50 posto više nego običnim radnim danom.

>>Ovo je vladin prijedlog: Trgovine zatvorene nedjeljom i blagdanima, prijete i kazne

Izmjenama se predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac, raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.

Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni odredio bi sam trgovac u skladu sa svojih potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

Prijedlog o zabrani rada ne... by Index.hr

U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.

Prema predloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su dio "željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,  proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima".

Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Dodajmo i da će distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, biti otvorene nedjeljom i blagdanom od 7 do 13 sati.

Odustalo se od priziva savjesti

Podsjetimo, nedavno je ministar rada Marin Piletić govorio i o prizivu savjesti na rad nedjeljom. Piletić je rekao kako su Zakonom o radu propisali da radnik može odbiti raditi nedjeljom, osim u slučaju prijeke potrebe te na radnim mjestima gdje priroda posla zahtijeva rad nedjeljom.

>>Tko neće imati pravo na priziv savjesti na rad nedjeljom? Ugostitelji, novinari...

"To su, dakle, sve hitne službe, a među njima i liječnici. Uvriježeno je pravilo što je prijeka potreba. Dakle, u slučaju određenih prometnih nezgoda, zna se koje službe moraju izaći na teren. Kafići i čitav ugostiteljski sektor, kako priroda posla nalaže da se radi vikendima, mi smo turistička zemlja.

Zamislite da nijedan ugostiteljski objekt ne radi vikendom. To nipošto ne bi bilo dobro ni za naše gospodarstvo. Govorimo o dva različita segmenta. Jedno je prijeka potreba, a drugo priroda posla. Sve one gospodarske djelatnosti za koje je uvriježeno da rade vikendom, kao i novinari, definirali smo", kazao je  Piletić za Dnevnik Nove TV.

Piletić je potvrdno odgovorio na konstataciju novinara da priziv savjesti teoretski neće biti moguć u ugostiteljstvu, turizmu i novinarstvu.

>>Vlada odustala od priziva savjesti na rad nedjeljom

Ipak, danas nakon sjednice vlade Piletić je potvrdio u izjavi da je iz izmjena Zakona o radu izbačen dio koji se odnosi na priziv savjesti. 

"Kako je i u javnosti i među našim socijalnim partnerima izazvalo najveće polemike nešto što nikad nismo u zakon ni stavili, a što se prozvalo prizivom savjesti, te tri stavke smo izbacili iz konačnog prijedloga nacrta izmjene i dopune Zakona o radu", kazao je ministar pa dodao da su se na taj potez odlučili jer su imali niz konzultacija s mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima.

"Tu tematiku prolongiramo do iduće godine kada ćemo ići u izradu novog Zakona o radu", dodao je.

Pojasnio je i što je točno bilo u dijelu prijedloga koji je izbačen istaknuvši još jednom da oni to nikad nisu nazvali prizivom savjesti: "Medijski se komunicirao priziv savjesti. Mi smo imali tri stavke. Ako tjedni odmor ne može biti organiziran tijekom nedjelje, da radnik može odbiti raditi nedjeljom uz dva izuzetka – prijeka potreba i narav posla, odnosno organizacija rada."

Vlada se poziva na istraživanja

U svakom slučaju, bit će moguće popiti kavu na trgu, ali ne i poći u dućan. Inače, vlada zabranu rada nedjeljom opravdava pomoću nekoliko istraživanja.

"Agencija za istraživanje tržišta Hendal provela je 2019. godine istraživanje 'Stavovi radnika o radnom vremenu', na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih osoba. Rezultati istraživanja pokazali su da 80% ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom", piše u prijedlogu novog zakona.

Budimir (HUP): Ovo nije dobro

Pitali smo za mišljenje Mirka Budimira, potpredsjednika izvršnog odbora Udruga trgovine Hrvatske udruge poduzetnika.

"Naš je stav da regulacija rada nedjeljom nije dobra. Iz više razloga. Prvo, imamo izuzetke koji se odnose na benzinske postaje, pekare i kioske. Oni su jedan vid trgovine, a mali trgovci po ovome prijedlogu neće moći raditi. Kiosk hoće, a profesionalni trgovac neće. I zbog takvih stvari, između ostalog, mislimo da to nije dobar zakon.

Drugo, radi se o nečemu protivnom tržištu. Zakon je to koji nije u skladu s tržišnim gospodarstvom. Umjesto da potičemo gospodarstvo i razvijanje biznisa, mi sputavamo gospodarstvo. Ograničavamo tržište i slobodu poduzetnika, kako malog poduzetnika tako i velikog", objasnio je.

Ističe ono što još smatra problematičnim.

"Treće, nije dobro niti iz pozicije državnog proračuna. Smanjit će se promet i PDV, a dio prometa će se preliti na susjedne zemlje, poglavito Bosnu i Hercegovinu. To su tri osnovke stavke temeljem kojih mislimo da zakon koji ograničava rad nije dobar", poručio je.

"Bit će otkaza"

Pitamo ga je li se očekuju otkazi.

"Bit će otkaza u svakom slučaju. Ali stvorit će to trgovcima i velike organizacijske probleme. Dakle, 16 nedjelja se može raditi, onda će trgovac morati zaposliti radnike pa ih valjda zatim otpustiti.

Problem je i sa šoping centrima. Kako da oni organiziraju rad 16 nedjelja ako u sklopu prostora imaju trgovine kojima je pogodnije da rade ljeti, drugima zimi, a trećima, recimo, u proljeće? Nemoguće je to organizirati da svi budu zadovoljni", poručio je Budimir.

Ćupić: 25.000 ljudi će postati sektorski višak

Kad smo kod šoping centara, svakako se oni smatraju najvećim gubitnicima. Primarno jer većinu prometa ostvaruju vikendom, a nedjelja im je najjači dan nakon subote.

"Veliki trgovački centri najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19.72% do 22.15%), zatim nedjeljom (od 15.01% do 17.77%), dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (10.33% do 11.65%)", obrazlaže se u vladinom prijedlogu.

Čelni čovjek šoping centra Westgate Denis Čupić prošle godine je za Index rekao kako već više od dvije godine upozoravaju na gospodarske rizike koje bi zatvaranja nedjeljom za trgovinu imalo, kako za sektor tako i šire.

"Sve procjene i izračuni govore o kumuliranom višku radnika od 25 posto, kako direktno u samim trgovinama tako i u lancu koji je na njih vezan, počevši od distribucije i prijevoza, marketinga i oglašivača, sve do tehničkog, održavanja, čišćenja i zaštitarskih službi.

"U jasnim brojkama govorimo o 25.000 ljudi koji će postati sektorski višak, osim za onih 16 nedjelja koje će trebati povremeno zapošljavanje.

"Promet će se preliti online"

Prvi na ovom negativnom udaru će zasigurno biti starije radnice i radnici, koji će biti nakon toga i teško zapošljiva skupina. Također, iluzorno je očekivati da će se dio radne snage preliti na građevinu jer se radi o puno težim radnim mjestima i uvjetima rada, a također i na turizam, jer će i za privremeno zapošljavanje trgovine na moru trebati radnike u sezoni, kada i turizam", smatra Čupić.

"Već sada u velikoj većini trgovina zaposleni ne rade više od 26 nedjelja na godinu i imaju redovno po dva slobodna dana tjedno. Slažem se da postoje trgovine u kojima to nije tako, ali te su i redovito najveći zagovornici zabrane rada nedjeljom.

Ova zabrana u konačnici će dodatno promet preliti online, koji je redovito prekogranični, i isto tako i prihode iz PDV-a, pa će i potrošnja i taj PDV završavati u Poljskoj ili, primjerice, Rumunjskoj, od kuda isporučuju dva možda i najaktivnija webshopa s hrvatskim domenama i s hrvatskim stranicama", kaže Čupić.

Zabrana rada nedjeljom podijelila trgovce

Što se tiče reakcija trgovačkih lanaca, recimo da su iz trgovačkog lanca Lidl Hrvatska kazali kako načelno nisu protiv uvođenja neradne nedjelje, s obzirom i na to da bi prijedlog uključivao 16 radnih nedjelja kroz godinu. Istovremeno, smatraju da je nužan preduvjet donošenje odgovarajućih propisa koji će predvidjeti jednake uvjete za sve trgovine te tako osigurati pošteno tržišno natjecanje.

U trgovačkom lancu Kaufland su kazali kako su poduzeće kojemu su zaposlenici na prvom mjestu. Za sve njihove zaposlenike, kako navode, vrijedi petodnevni radni tjedan jer im žele omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

"Radno vrijeme naših poslovnica podliježe hrvatskim zakonskim okvirima, a ovisi i o potrebama naših kupaca te i njihovim željama, naravno, želimo udovoljiti. Dođe li do nekih izmjena, Kaufland će poštovati sve relevantne odluke i propise i po potrebi prilagoditi radno vrijeme svojih poslovnica", istaknuli su.

Iz Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore smatraju da se svakom poslodavcu treba ostaviti sloboda odabira hoće li raditi nedjeljom ili ne, temeljena na ekonomskom interesu. HOK se, kažu, zalaže da poslodavci adekvatno plate svoje radnike, osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedjelja radna, te poštuju sve zakonske odredbe.

Ukidanje rada trgovina nedjeljom, mišljenja su u HOK-u, zasigurno će se negativno odraziti na prihode dijela trgovaca, pogotovo onih na priobalnom, ali i nekim kontinentalnim područjima koji su usko povezani s turizmom, kao što je vjerski, toplički i slično.

Istraživanje Vukovića: Hrvatska je na samom dnu po broju zaposlenih koji rade nedjeljom

Inače, na temu Što donosi zabrana rada nedjeljom ekonomist Vuk Vuković izradio je istraživanje. Naveo je kako će posljedica uvođenja zabrane rada nedjeljom u maloprodaji dovesti do pada broja zaposlenih, imat će direktan negativan učinak na rast BDP-a te je preporučio vladi da u potpunosti odustane od ovoga poteza.

Usporedio je Hrvatsku s ostatkom Europske unije, navodeći da nas spomenutih sedam posto svih zaposlenih stavlja na samo dno EU po broju zaposlenih koji rade nedjeljom.

"Prema Eurostatu prosjek Unije je 11.6%, dok u primjerice Njemačkoj ili Austriji, koje se često koriste u raspravama kao zemlje koje u potpunosti zabranjuju rad nedjeljom, nedjeljom redovito radi 9.8%, odnosno 13.2% svih zaposlenih, što je, bar u slučaju Austrije, gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj", naveo je.

Direktan učinak na BDP

Dotaknuo se vladine iznimke od 16 radnih tjedana.

"Najveću štetu iznimke od 16 radnih nedjelja će pak snositi mali trgovački lanci koji nemaju luksuz prebacivanja prometa po različitim poslovnicama unutar uskog geografskog područja, te pogotovo male kvartovske trgovine, često u obiteljskom vlasništvu, u kojima u pravilu vlasnica i/ili vlasnik rade sami.

Vlasnici samo jedne trgovine time gube čitav promet 36 neradnih nedjelja, i pitanje je u kojoj mjeri će se to odraziti na njihovu financijsku održivost", naveo je.

Napomenuo je kako će navedeni učinci imati direktan učinak na rast BDP-a, koji će zbog kumulativnog učinka pada prometa i pada potrošnje biti manji za oko 0.4 postotna poena, dodajući da će neradna nedjelja imati i negativan očekivani učinak na porezne prihode.

"Pad prihoda, manja dobit"

Naveo je i tri potencijalna scenarija s obzirom na reakcije na zabranu rada.

Prvi scenarij predviđa da zbog pada prometa na godišnjoj razini od oko 3% firme u maloprodaji neće povećavati satnicu svojim radnicima koji ostaju bez dodatnog prihoda od rada nedjeljom tijekom većine godine.

"U tom slučaju možemo očekivati pad plaća na godišnjoj razini od oko 3% do 4% u maloprodaji, što će zahvatiti oko 35 tisuća radnika koji rade nedjeljom. Ovaj učinak dodatno potencira pad potrošnje na godišnjoj razini zbog pada prometa u maloprodaji", navodi Vuković.

"U drugom scenariju reakcija maloprodajnih poduzeća je da su prisiljena, zbog nezadovoljstva radnika, povećavati satnice radnicima tijekom tjedna kako bi spriječili efekt pada plaća godišnje.

Povećanje satnica pak će se odraziti na sve radnike jednako, ne samo na one koji rade nedjeljom, što podiže troškove poduzećima. Uz učinak pada prihoda, može se očekivati manja ostvarena dobit, što će se preliti na manje uplaćenog poreza na dobit, odnosno nižih prihoda u proračunu", navodi.

"Past će plaće, može se očekivati do sedam tisuća otkaza"

"Treći scenarij umjesto smanjenja ili povećanja plaća predviđa najizgledniju mogućnost: smanjenje broja zaposlenih kao posljedica neradne nedjelje. Ovaj efekt pritom ne obuhvaća sezonske radnike koji će i dalje biti potrebni za vrijeme sezone, ali uzima u obzir učinak na stalno zaposlene u maloprodaji koji će zbog manjeg opsega posla postati višak.

Prema procjenama maloprodajnih poduzeća, planira se otpustiti između 15% i 20% radnika koji trenutno rade nedjeljom. Od 35.000 radnika koji rade nedjeljom u maloprodaji, to bi značilo između 5 i 7 tisuća otkaza, što bi generiralo dodatne sekundarne socijalne učinke, uz primarne učinke pada potrošnje i smanjenog rasta BDP-a", objasnio je.

Novotny: To bi trebala biti stvar dogovora poslodavaca i posloprimca

Ekonomist Damir Novotny nam govori kako reguliranje rada nedjeljom ne bi trebao biti posao vlade.

"Radi se o pretjeranom reguliranju jednog područja koje treba ostaviti dogovoru između poslodavaca i posloprimca. Ako bismo slijedili praksu razvijenih zemalja, lako možemo vidjeti da to vlade ne reguliraju zakonima. To se ostavlja lokalnoj samoupravi da se prema potrebi dogovori", kazao je on.

Iznio je primjer Njemačke.

"U Njemačkoj načelno se ne radi subotom i nedjeljom, ali postoje izuzeci. Najvažnije je da se tamo stvar rješava na lokalnoj razini. Sličan princip bi trebao biti i u Hrvatskoj. Rad nedjeljom možda nije potreban u Lici, ali jest u Makarskoj. Okolnosti i potrebe su različite.

"Ovo je relikt prošlosti"

Ovo je prema mom mišljenju jedan relikt prošlosti na kojem sad vlada inzistira iz meni nepoznatih razloga. I to može donijeti štetu u ekonomskom smislu. Stvara dodatne probleme u ekonomskom sustavu koji odvraća od bitnih strukturnih problema koje bi trebalo rješavati. A ne vidim niti socijalnu korist koju oni napominju", iznio je.

Govorimo mu da je zanimljivo kako će taj (ne)rad nedjeljom u funkcionirati u sezoni.

"Ne bih ipak to sektorski gledao. Niti možemo Hrvatsku reducirati samo na turizam. Niti se može Hrvatska reducirati na turističke regije. Ako budemo išli sektorski, onda će tražiti svi, od novinara do hitnih službi. To nema smisla.

Potrebno je samo spustiti stvari na pragmatičnu, lokalnu razinu. Moguće je da zimi ne treba raditi nedjeljom. U građevinskom sektoru se ne radi zimi po mjesec dana, ali se ljeti radi više. Tu dobre primjere imamo iz Italije, Austrije... Treba ih slijediti. Ovako trošimo socijalni i politički kapital na temi koja je apsurdna i ne zavređuje tako veliku pažnju", napomenuo je.

Ugostitelj Letica: Zabranu rada nedjeljom je lakše ostvariti u trgovinama

Ipak, ne protive se svi ovakvoj odluci vlade. Pričali smo i s vlasnikom ugostiteljskog objekta LF Franzom Leticom, koji je i predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba.

"Mi podržavamo da je rad nedjeljom specifičan za djelatnost poput ugostiteljstva. Doduše, konobari rade smjenski, mijenjaju se i slobodne dane obično ionako uzimaju vikendom, u subotu i nedjelju ili nedjelju i ponedjeljak.

Mi imamo i kolektivne ugovore, neke stvari ne možemo raditi mimo njih. Zabranu rada nedjeljom je lakše ostvariti u trgovinama, nije isto popiti kavu na špici u Zagrebu ili dan prije poći u trgovinu", rekao je Letica.

Knežević: Nema robe koja se mora kupiti baš u nedjelju

Sličnog je mišljenja i predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.

"Prema anketama, većina potrošača podržava da se ne radi nedjeljom, pogotovo jer radnici nisu adekvatno plaćeni. Bila sam predsjednica sindikata trgovine, znam u kakvim uvjetima rade.

Nema robe koja se mora kupiti baš u nedjelju. Zato nije pametno uspoređivati s drugim djelatnostima. Sve što nam treba, možemo kupiti dan prije nedjelje. Nije to za usporedbu s dežurstvima u bolnici itd.

"Nedjelja je dan kad se odmara, a to je dio tradicije. Što se tiče restorana i kafića, prirodno je da ljudi dolaze kad imaju slobodnog vremena, a to je nedjelja. Tko se opredijelio da bude kuhar ili konobar, računao je da će raditi u takvim uvjetima", objasnila je.